Imovina 11 građana blokirana zbog duga od 180.000 eura

Sve oči su, ipak, uprte u Mrvaljevića koji uzalud nudi na prodaju nekretnine na Cetinju, ali za njih izgleda nema kupaca
248 pregleda 0 komentar(a)
Dragan Mrvaljević, Foto: Vesko Belojević
Dragan Mrvaljević, Foto: Vesko Belojević
Ažurirano: 13.02.2011. 22:29h

Agonija 11 građana Crne Gore čija je vrijedna imovina u Podgorici, Cetinju i Budvi “zarobljena” u Podgoričkoj banci zbog neizmirenog duga cetinjske firme Publicita od 180.000 eura traje već 14 godina i, kako sada stvari stoje, ne nazire joj se kraja.

Ovu, po mnogo čemu neobičnu priču, prati velika ljudska drama, ali i u velikoj mjeri nemoć institucija kada je u pitanju (ne)poštovanje ugovora u dužničko-povjerilačkim odnosima u Crnoj Gori.

Kuće stanovi i poslovni prostori položeni su u banci kao kolateral nakon potpisivanja ugovora o kreditu u oktobru 1997. koji su banka i bivši Fond za razvoj odobrili firmi Publicita, u vlasništvu Dragana Mrvaljevića, a za realizaciju investicione projekta Mljekare “Ekomilk” u Danilovgradu.

Mrvaljević je 90-tih bio poznat privredni radnik u Cetinju, dobitnik nagrade Prijestonice, a danas, kako tvrdi, samo zato što nema člansku kartu DPS-a ili SDP-a, ne može dobiti ni posao na konkursima na kojima se javlja

Zbog otvorenog otpora ljudi, koji i dan danas žive u kućama i stanovima, banka ne može unovčiti ni manji dio vrijedne imovine koji joj godinama, izgleda, pripada samo na papiru.

Fond za razvoj, na početku priče - najveći kreditor, je prošle godine od banke uspio da naplati 66.000 eura i na taj način izađe iz ove mučne priče.

U Podgoričkoj banci “Vijestima” je rečeno da su nedavno zatražili asistenciju lokalne vlasti u Podgorici da se iz dvosobnog stana u Bloku VI uskoro iseli porodica N.K.(ime poznato redakciji) za koji, kako tvrde, već duže vrijeme imaju kupca.

Prije ovog slučaja, banka je nekoliko puta pokušala bezuspješno da proda i druge nekretnine. Ljudi jednostavno ne žele da isele iz kuća i stanova nekretnina za koje Podgorička banka ima kupce.

Sve oči su, ipak, uprte u Mrvaljevića koji uzalud nudi na prodaju nekretnine na Cetinju, ali za njih izgleda nema kupaca. Sa druge strane, u banci je zbog toga “zarobljena” imovina njegovih prijatelja i rođaka, za koju tvrdi, da zajedno sa imovinom koju on koristi vrijedi više od milion eura.

"Moja je moralna i svaka druga obaveza da dam imovinu koju trenutno koristim, a to su stan i poslovni prostor. To bi bilo dovoljno za poravnanje sa bankom. Kamate banka nije ni trebalo da obračunava, jer su od 1998. godine imali upisano pravo svojine. Samim tim, ja bih oslobodio imovinu nedužnih ljudi", priča za “Vijesti” Dragan Mrvaljević i to predlaže banci kao rješenje za izlazak iz ove agonije.

Da ima člansku kartu DPS-a ili SDP-a sve bi bilo drugačije

On je 90-tih bio poznati privredni radnik u Cetinju, dobitnik nagrade Prijestonice, a danas, kako tvrdi, samo zato što nema člansku kartu DPS-a ili SDP-a, ne može dobiti ni posao na konkursima na kojima se javlja.

Sa sjetom se prisjeća da je nekada bio i član Odbora direktora Podgoričke banke.

Mrvaljević tvrdi, takođe, da banka nije ispoštovala ugovorene obaveze prema njemu jer je “prekinula finansiranje investicije prije dospjeća prve rate kredita”.

"Prije toga, jedan od razloga zašto investicija nije realizovana je odustajanje mog stranog partnera iz Austrije (koji je prodavao opremu) zbog kašnjenja sa uplatama i ratnih dešavanja u tadašnjoj SRJ.

Podgorička banka izdala je bankarsku garanciju mom ino-partneru, ali na način da ona u to vrijeme nije ni mogla “da prođe”. Ino-partner je predlagao da se zbog ratnih dešavanja kod nas sve obavi preko banke u Frankfurtu, ali moja banka to nije željela da radi. Tako su me uveli da tonem sve dublje i dublje", priča dalje Mrvaljević.

Na pitanje da li Podgorička banka ispoštovala investicione obaveze (1997-1998. godine) vezano za realizaciju izgradnje Mljekare Ekomilk u Danilovgradu, iz banke su “Vijestima” odgovorili potvrdno i naveli da to potvrđuju sudske presude koje su donijete u njenu korist.

Tačku na dva sudska procesa u korist Podgoričke banke stavilo je Vijeće Apelacionog suda Crne Gore 1. septembra 2009. kojim je predsjedavala sudija Marija Marinković.

Mrvaljević i njegov advokat u zakonskom roku nijesu tražili reviziju sudskog postupka od Vrhovnog suda, i sudska presuda više od godinu je pravosnažna.

“Podgorička” više puta pokazala dobru volju

Iz Podgoričke banke “Vijestima” su saopštili da su veliki broj puta, do sada, “pokazali dobru volju” prema Mrvaljeviću, izrazili spremnost da do dogovora dođe, te da su u potpunosti poštovali sve zakonske procedure.

"Banka nije agencija za nekretnine i njoj nekretnine nijesu potrebne", istakli su iz banke i naglasili da samo žele da naplate dugogodišnje potraživanje od 180.000 eura.

Oni, međutim, priznaju da zbog otpora bivših vlasnika nekretnina, u praksi imaju problem sa prodajom dijela imovine i naplatom potraživanja i kada postoji interesovanje kupaca zbog čega su nedavno preko opštine zatražili asistenciju prilikom iseljenja koje tek predstoji u Bloku VI.

Bonus video: