Inspektori će moći i da pretresaju stanove

Inspektori će moći da kontrolišu privatne stambene i druge prostora ako sumnjaju na neprijavljene djelatnosti. Biće im, kako piše, potreban nalog prekršajnog sudije
476 pregleda 16 komentar(a)
Podgorica, Foto: Arhiva Vijesti
Podgorica, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 25.12.2017. 06:47h

Nacrtom izmjena Zakona o inspekcijskim poslovima prvi put je normiran pregled inspektora u stambenom prostoru ili drugom prostoru, u slučaju kada postoje indicije da se zbog nelegalnog poslovanja u njemu vrše radnje prekršaja, kazala je “Vijestima” generalna direktorica direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije Biljana Jakić.

To znači da tržišnoj ili nekoj drugoj inspekcija više neće trebati nalog od tužilaštva i osnovnog suda, kao do sada, da bi kontrolisale da li se u nečijem stambenom prostoru obavlja neki posao na crno, već nalog prekršajnog sudije po skraćenoj proceduri.

Ovaj nacrt je na javnoj raspravi koja će trajati do 21. januara 2018. godine.

“Do sada je ulazak inspekcija u stambeni prostor bio rezervisan samo za slučaj krivičnog djela, i to po odluci osnovnih sudova, a u skladu sa ustavnim postulatom - nepovredivost stana. Iz tog razloga, inspektori do sada nisu bili u mogućnosti izvršiti inspekcijski nadzor u stanovima i drugim privatnim prostorima, u kojima se obavlja najveći broj neregistrovanih djelatnosti kao što su trgovina, zanatstvo, zdravstvo, predškolsko obrazovanje i druge, budući da su ih držaoci tih stanova u tome onemogućavali”, kazala je Jakićeva.

Inspektor sada, ukoliko ima saznanja da se u nečijem stambenom prostoru obavlja neprijavljena djelatnost, upućuje inicijativu tužilaštu da podnese zahtjev nadležnom sudu za izdavanje naredbe za pretresanje stana. Međutim, stav osnovnih sudova bio je da je to moguće samo ukoliko je riječ o krivičnom djelu.

“Izmjenama Zakona u ovom dijelu staćemo na put sivoj ekonomiji i svim onim djelatnostima koje se, pozivanjem na ustavni postulat nepovredivnosti stana, vrše u privatnim prostorima i na taj način izbjegava plaćanje poreza i dažbina prema državi. Cilj ovog zakona nije samo da sankcioniše one koji nelegalno posluju - to će biti njegova krajnja mjera, već da ih podstakne da iz nelegalnih pređu u legalne tokove i tako postanu lojalna konkurencija istim ili sličnim djelatnostima na tržištu”, navela je Jakićeva.

Ona očekuje da će zakon imati stimulativan efekat, i da će rezultat biti veći broj registrovanih preduzeća, kao i da će sve to imati pozivine efekte i na privrednike koji redovno plaćaju obaveze prema državi, jer će im eliminisati nelojalnu konkurenciju.

“Pregled inspektora u stambenom prostoru u slučaju kada postoji indicija da se u njemu vrši radnja prekršaja podrazumijeva da inspekcija podnosi pisani predlog za izdavanje naredbe o vršenju pregleda ili pretresa u stambenom prostoru sudu za prekšaje, koji bi najkasnije u roku od 48 sati, bio dužan da odluči o njemu. U tom slučaju sud bi, ako postoje osnovi sumnje da se u stanu vrše radnje prekršaja iz nadležnosti inspekcije, mogao da dozvoli pregled u stambenom prostoru”, pojasnila je Jakić.

U stambenim i drugim privatnim prostorima, prema podacima Uprave za inspekcijske poslove, najčešće nelegalne djelatnosti su frizerske, kozmetičarske i zdravstvene usluge, igraonice, izdavanje smještaja, pranje auta i tepiha, krojačke usluge, kopiranje, prodaja, ketering, zanatske radnje - automehaničar, vulkanizer, vodoinstaler, električar, keramičar...

Nacrtom precizirano šta znači “ukazivanje” na nepravilnost

Iz Ministarstva ekonomije navode da su nacrtom ovog zakona preciznije uređeni pojedini pravni instituti i dopunjene pojedine odredbe važećeg zakona.

“Posebno ističemo mjeru ukazivanja, budući da je različito tumačena u praksi inspekcijskog nadzora. S tim u vezi, jasno je precizirano da mjeri ukazivanja nema mjesta kada je utvrđena nepravilnost kojom se dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi, životna sredina i imovina veće vrijednosti, kao i u slučaju kada utvrđena nepravilnost predstavlja krivično djelo. Takođe, mjera ukazivanja dodatno je precizirana kroz propisivanje da se rješenje donosi, prekršajni nalog izdaje, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog podnosi tek ako nepravilnost nije otklonjena u roku naloženom ovom mjerom”, kazala je Jakić. Nacrtom se zakon usklađuje sa zakonima o upravnom postupku, o državnoj imovini, o sprečavanju korupcije i o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Bonus video: