Istraživanje EBRD: Glavni problem siva ekonomija

„Sistemska korupcija je još jedan uporan problem u regionu. Evropska komisija je u izveštajima o napretku balkanskih zemalja za 2016. ocijenila da je u borbi protiv korupcije postignut "neki nivo pripreme" u svim zemljama izuzev Kosova, koji je u "ranoj fazi /ima određeni nivo pripreme " u borbi protiv korupcije“, podsjećaju iz EBRD
3 komentar(a)
Euro, Foto: Reuters
Euro, Foto: Reuters
Ažurirano: 05.02.2017. 20:33h

Nelojalna konkurencija iz sive zone glavna je prepreka za poslovanje crnogorskih firmi, pokazali su rezultati Istraživanja poslovnog okruženja i učinka preduzeća (BEEPS) koje je sprovela Evropska banka za obnovu i razvoj.

Istraživanje je sprovedeno na 1.800 vlasnika preduzeća i senior menadžera na Zapadnom Balkanu u cilju pronalaženja veze između performansi firmi i uočenih prepreka za poslovanje.

„Ustanovili smo da je nelojalna konkurencija iz neformalnog sektora glavna briga, iako druge prepreke takođe negativno utiču na rezultate poslovanja. Dokument ukazuje na potrebu da se treba rigoroznije uhvatiti u koštac sa svim vrstama sive ekonomije, ne samo u kontekstu nelojalne konkurencije, već i u cilju održivosti javnih finansija“, poručili su iz EBRD.

Da je nelojalna konkurencija iz sive zone glavna prepreka za njihovo poslovanje, smatra 11,2 odsto crnogorskih menadžera, dok je njih 8,7 odsto navelo da su im prepreka poreske stope.

„Crnogorske firme prijavile su poreske stope kao veliki problem, možda kao rezultat povećanja PDV-a sa 17 na 19 odsto, kao i uvođenje kriznog poreza na zarade iznad prosjeka“, navedeno je u istraživanju.

Kao treću prepreku za poslovanje crnogorski menadžeri (7,6 odsto ispitanika) naveli su pristup finansiranju.

„Pristup finansijama je u prosjeku, jedna od najvećih prepreka u regionu sa 12,7 odsto. Većina anketiranih preduzeća su opisana kao kreditno ograničena, što znači da im je potreban kredit, ali su ili odbijeni kada su se prijavili ili su obeshrabreni da podnesu zhatjev. Prema anketiranim firmama, glavni problem je obeshrabrujuće visok nivo kamatnih stopa. Međutim, kamatne stope su pale u cijelom regionu, od kad je istraživanje sprovedeno i zato može biti slučaj da je pristup finansijama sada manji problem nego ranije“, kazali su iz EBRD.

Među velikim preprekama za poslovanje crnogorskih preduzeća je i struja, kriminal i krađe i korupcija.

„Sistemska korupcija je još jedan uporan problem u regionu. Evropska komisija je u izveštajima o napretku balkanskih zemalja za 2016. ocijenila da je u borbi protiv korupcije postignut "neki nivo pripreme" u svim zemljama izuzev Kosova, koji je u "ranoj fazi /ima određeni nivo pripreme " u borbi protiv korupcije“, podsjećaju iz EBRD.

Istraživanje je pokazalo da kompanije u balkanskim zemljama gube 13,2 odsto njihove godišnje prodaje zbog četiri prepreke - kriminal, problemi sa električnom energijom, slaba transportna infarstruktura i korpucija. To je značajno više u odnosu na 9,8 odsto u 11 država EU (Mađarska, Poljska, Bugarska, Rumunija, Češka, Slovačka, Hrvatska, Litvanija, Slovenija, Estonija i Letonija).

Crnogorske firme najviše gube zbog poreskih stopa, 3,39 odsto, konkurencije iz neformalnog sektora 3,22 odsto, struje 2,73 odsto, neporeske administracije 2,18 odsto i pristupa finansijama 1,58 odsto.

„Fokusirali smo se na četiri pitanja gde se uticaj može kvantifikovati: kriminal, problemi sa električnom energijom, loša saobraćajna infrastruktura i korupcija. Uticaj kriminala se mjeri kroz udjele godišnjeg prihoda koji se gubi kao rezultat krađe, pljačke, vandalizma i podmetanja požara u prostorijama firmi, koji se plaća za obezbjeđenje i koji se gubi zbog krađe na domaćem tržištu“, objasnili su iz EBRD.

Uticaj problema sa električnom energije se mjeri procentom godišnjeg prihoda koji se gubi zbog nestanka električne energije.

Iz EBRD napominju da su izazovi u elektroenergetskom sektoru brojni u cijeloj regiji, a posebno na Kosovu, gdje su česti prekidi napajanja jer su energetska postrojenja među najstarijim u Evropi.

Troškovi lošeg saobraćajne infrastrukture predstavljaju procenat ukupne vrijednosti proizvoda koja se izgubi zbog lomljenja ili kvarenja.

Na kraju, troškovi korupcije se mjere procentom godišnjeg prihoda neformalnog plaćenog " da se nešto uradi“.

Bonus video: