Članovima Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) petogodišnji mandat je istekao 15. juna ove godine, a Vlada i Skupština još nijesu imenovali članove i sastav nove Komisije.
KHOV je prošlog mjeseca zasjedao više puta i, kako saznajemo nezvančno, donio 50-ak novih rješenja. Postoji opravdana bojazan da ta rješenja vrlo brzo budu osporena pred Upravnim sudom, a žaliocima bi jak formalni argument za poništenje odluka regulatora na tržištu kapitala mogao biti upravo (ne)legitmnost njenih članova koji su donosili te odluke.
Mandat članovima KHOV je članom 12 Zakona o hartijama od vrijednosti jasno definisan na rok od pet godina. Aktuelni članovi KHOV su Zoran Đikanović (predsjednik), Amir Nurković, Draško Malbaški i Azra Šehović. Ranije je KHOV napustila Mirjana Pešalj, a za to peto mjesto, u međuvremenu, nije bilo zamjene.
Iz KHOV nijesu bili raspoloženi da razgovaraju zvanično na ovu temu, i za sada ne strahuju da bi pred Upravnim sudom zbog (ne)legitimnosti mogle biti osporene njihove odluke.
„Donosićemo i dalje odluke. To je sigurno”, rečeno je “Vijestima” nezvanično iz KHOV-a.
Slična situacija prije nekoliko godina desila sa Komisijom za kontrolu postupka javnih nabavki kod koje je upravo zbog nelegitimnosti pred Upravnim sudom po automatizmu srušeno više od polovine donijetih rješenja tokom kalendarske godine.
Ekonomski analitičar Mladen Bojanić kaže za “Vijesti” da aktuelni sastav KHOV-a djeluje van zakona od 15. juna i da više od mjesec dana po okončanju mandata, ni Vlada niti Skupština nisu pokrenuli postupak za imenovanje članova KHOV.
“Skoro pa da i nema štete, jer ova Vlada i ovakav poluparlament sigurno neće donijeti nikakvu kvalitetnu odluku u vezi s ovim pitanjem. Sva imenovanja u organima uprave i regulatornim tijelima se vrše na osnovu partijske pripadnosti i interesa manjine okupljene oko donosioca odluka. Sistem je truo, zakoni se ne sprovode, principi su zgaženi, nijanse zanemarljive, a izuzetaka gotovo da nema. Kontinuitet vlasti određuje stalnost partijskih vojnika na braniku ličnih interesa onih koji su ih birali. Nažalost, i oni koji odlučuju o legalnosti odluka nelegitimne KHOV će se rukovoditi ličnim interisima, svojim i onih koji su ih postavili na odgovorne funcije. Pravda i pravičnost, stručnost i nezavisnost, odgovornost i profesionalnost, će morati da sačekaju neku novu vlast”, zaključio je Bojanić.
Slična situacija bila u BiH kada je sud poništio odluke Komisije
Slična situacija u regionu desila se u Republici Srpskoj krajem 2011. kada su sudovi počeli poništavati rješenja Komisije za hartije od vrijednosti RS jer je njenim članovima i predsjedniku, u tom trenutku, bio istekao mandat duže od godinu.
„Osnovani su prigovori u pogledu legitimiteta Komisije za donošenje osporenog akta, s obzirom na to da je predsjedniku i članovima Komisije istekao mandat… Mandat je istekao prije donošenja osporenog akta, te se on ne može smatrati zakonitim“, navodi se u jednoj od presuda Okružnog suda iz Banjaluke.
Sudovi RS-a su utvrdili da pozivanje Komisije na njenu stalnost ne može biti opravdanje za donošenje odluka nakon isteka mandata članovima, “jer ta stalnost podrazumijeva stalnost komisije kao nezavisnog organa koji vrši kontrolu emitovanja i prometa hartija od vrijednosti, ali je izbor članova promjenjiva kategorija i ograničavajuća na pet godina“.
Na kraju je i Ustavni sud RS u pojedinim odlukama zauzeo isti stav. “Vijesti” su imale uvid u odluku Ustavnog suda RS od 24. aprila 2013. godine.
Bonus video:
