Predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Dragan Laketić najavio je da će tražiti veći regulatorno dozvoljeni prihod od prošlogodišnjeg, kojim kompanija nije zadovoljna.
To bi se odrazilo na povećanje cijene za usluge prenosne mreže od 1. jula, ukoliko Agencija za energetiku uvaži budući zahtjev CGES-a.
"Imajući u vidu planirane investicije, kao i rješenja iz nacrta nove metodologije RAE, može se očekivati da će zahtjev za naredni regulatorni period biti veći od onog iz važeće odluke", rekao je Laketić u razgovoru za “Vijesti”.
On naglašava da će argumentovano pripremiti zahtjev, a u nadležnosti regulatora je utvrđivanje prihoda.
Laketić otkriva procjenu da će CGES u 2011. ostvariti neto profit od oko 4,5 miliona eura. Profit je, dodaje on, oko pola miliona eura manji od ostvarenog u 2010. godini, ali značajno veći od poslovnog plana.
"Takav rezultat u odnosu na planirani je posljedica, prije svega, nešto nižih troškova poslovanja i većeg prihoda od iznajmljivanja prekograničnih kapaciteta", rekao je Laketić.
Profit ide u investicije
On napominje da su glavni akcionari - država i italijanska Terna načelno dogovorili da profit usmjere za podsticaj investicija kako bi se uvećala vrijednost kompanije, a time i potencijal za veći profit i dividende u budućnosti.
"Pošto je država najveći akcionar, dio dividende koji procentualno odgovara vlasničkom udjelu ići će u budžet Crne Gore, što će građani osjetiti kao dobrobit dobrog poslovanja CGES-a", naglasio je Laketić.
Kompanija u ovoj godini planira aktivnosti na više od četrdeset investicionih projekata vrijednosti oko 30 miliona eura (uključujući i podmorski kabl). Pored izgradnje objekata, tu ubraja rekonstrukcije i ulaganje u infrastrukturu za upravljanje i vođenje elektroprenosnog sistema.
"Trudimo se da ravnomjerno investiramo na teritoriji Crne Gore kako bi svi potrošači imali jednako kvalitetno i pouzdano snabdijevanje električnom energijom sa prenosne mreže. Neke od projekata treba realizovati u narednih nekoliko godina, a one koji su započeti ranijih godina treba da završimo 2012.
Planirano zavisi od procesa donošenja prostorno-planske dokumentacije u opštinama gdje treba da gradimo i od efikasnosti saradnje sa nadležnim institucijama, prije svega Upravom za nekretnine i Ministarstvom održivog razvoja i turizma", kazao je Laketić.
Najavljuju nove gradnje
Laketić navodi da su investicije u Ribarevinama kod Bijelog Polja i Andrijevici doprinijele da sjeveroistočni dio države dobije pouzdano napajanje sa prenosne mreže. Do kraja godine namjeravaju da prošire trafo-stanicu Mojkovac.
On najavljuje gradnju trafo-stanice Kotor i dalekovoda Tivat - Kotor, izgradnju kabla 110 KV u Podgorici, trafo-stanica u Nikšiću i Golubovcima, dalekovoda Podgorica - Golubovci i od Virpazara do Ulcinja, nastavak izgradnje telekomunikacionog sistema...
Saradnju sa Ternom ocjenjuje dobrom bez obzira na “prilično velike razlike u načinu poslovanja u Crnoj Gori i Italiji”.
Laketić objašnjava da se razlike odnose na planiranje i odnos sa regulatorom, a “posljedica su različitosti dva sistema u kojima kompanije egzistiraju”.
"Izražene razlike su i u veličini kompanija. Obje strane pokušavaju da budu svjesne toga i prostor za poboljšanje saradnje leži u spremnosti bavljenjem tim razlikama kao i rastu povjerenja među partnerima", smatra Laketić.
Laketić zaključuje da među najvećim benefitima strateškog partnerstva treba da bude transfer znanja i iskustva koje ima uspješna Terna, jedan od najvećih operatora prenosnog sistema u Evropi.
Ne kasni kabl za Italiju, biće do 2015.
Laketić kaže da u CGES-u vjeruju da će podvodni energetski kabl za Italiju pustiti u pogon do kraja 2014. godine, a da će kompletan posao biti gotov do kraja 2015. Do tada računa da će biti izgrađen dalekovod od Lastve do Pljevalja.
"Najvažnije aktivnosti u 2012. su poslovi vezani za eksproprijaciju, nabavku dijela opreme, pripremu tenderske dokumentacije, odabir izvođača radova, za koje se nadamo da će početi do kraja godine.
Procjenjujemo da će u okviru ovih aktivnosti biti angažovano oko 20 miliona eura. Takođe, tokom godine pregovaraćemo sa finansijskim institucijama da obezbijedimo kredit", najavio je Laketić.
On ističe da je izgradnja podmorskog kabla između Crne Gore i Italije jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata vrijednosti oko 850 miliona eura, od čega CGES finansira oko 100 miliona. Laketić smatra da nema osnova za konstataciju da projekat kasni, već se realizuje u skladu sa dinamikom ugovorenom sa Ternom.
Napominje da je u 2011. usvojen prostorni plan, pri kraju je izrada idejnog projekta, urađen je elaborat o eksproprijaciji za trafo-stanicu na primorju i objavljen tender za nabavku dijela opreme.
"Značaj interkonekcije se može bolje razumjeti ako se prisjetimo nedavne nestašice struje u regionu koja je pored visokih cijena prijetila i restrikcijama u isporuci. Da je kabl postojao, ti problemi bi bili znatno manji, ako ne i potpuno eliminisani", ocijenio je Laketić.
On je ponovio da je očekivani godišnji prihod između deset i 15 miliona eura od iznajmljivanja prekograničnih prenosnih kapaciteta, povećanog tranzita i pozitivnog efekta na stopu tehničkih gubitaka u mreži. - To će imati znatan uticaj na smanjenje tarife prenosa struje za potrošače u Crnoj Gori", tvrdi Laketić, ističući regionalni značaj projekta.
Dobrom četvorkom ocjenjuje mrežu
Na pitanje koju ocjenu “od jedan do pet” zaslužuju crnogorski prenosni kapaciteti, Laketić daje “dobru četvorku ako bi morao ocjenjivati”, u kontekstu sadašnjeg stanja i upoređujući s prenosnim mrežama iz regiona.
"Elektroenergetska prenosna mreža zahtijeva kontinuirano ulaganje u održavanje, upravljanje i razvoj da bi mogla da prati zahtjeve korisnika i ispunjava standarde udruženja operatora prenosnih sistema Evrope, čiji je CGES član. Ide u prilog činjenica da je crnogorska mreža u osnovi koncipirana kao dio jedne mnogo veće države (SFRJ).
Tako njen kapacitet u najvećem dijelu daleko premašuje potrebe crnogorskog konzuma. Imamo odličnu povezanost sa susjednim elektroprenosnim sistemima i naša mreža doprinosi ostvarenju ideje o jedinstvenom tržištu električne energije", napomenuo je Laketić.
Galerija
Bonus video:
