Budvanska kompanija Imobilia, biznismena Branka Ćupića, zaključila je sa Vladom, Investiciono razvojnim fondom, Fondom PIO i Zavodom za zapoljšavanje Aneks II ugovora o prodaji 74,97 akcija Jadran Perasta.
Aneks je potpisan u petak i njime je predviđeno da se u naredne četiri godine u Perastu izgradi luksuzni hotelski kompleks Jadran sa pet zvjezdica.
Ćupić je kao obazbjeđenje da će realizovati novi investicioni program vrijedan najmanje deset miliona eura, založio jednu od najljepših palata u Boki - Palatu Zmajević. Na njoj je upisana hipoteka države. Centralni dio budućeg hotelskog kompleksa Jadran, koji će imati oko 100 soba, činiće Palata Smekja, spomenik graditeljstva prvog reda.
Ovim je stavljena tačka na agoniju koja je trajala deceniju, koliko je nadležnim državnim i opštinsim službama trebalo da se usaglase, donesu planska dokumenta i izdaju neophodna papire, kako bi zahtjevna investicija počela da se realizuje.
Jadran Perast je Imobilia kupila na međunarodnom tenderu, u novembru 2006. Međutim, kupljeni akcijski kapital od 74,97 i dalje blokira država, dok se investicija ne realizuje.
Ćupić je kao obazbjeđenje da će realizovati investiciju založio Palatu Zmajević
Nakon što je na čelo Ministarstva održivog razvoja i turizma došao Pavle Radulović, potpisan je aneks II ugovora.
Savjet za privatizaciju u decembru prošle godine je dao zeleno svjetlo na konačnu verziju.
“Prepoznajući vrijednost samog mjesta Perasta, kako bi podigli turističku ponudu Boke i Crne Gore na veći nivo, odlučili smo da Jadran ne bude hotel sa četiri već pet zvjezdica. Iako se ovim drastično smanjuje broj soba i povećava cijena same investicije, Perast zaslužuje luksuzni hotelski kompleks, kakav će biti Jadran”, kazala je za “Vijesti“ izvršna direktorka Jadran Perasta Mara Todorović.
Ona se zahvalila posebno ministru Raduloviću koji je, kako je navela, prepoznao problem i brzo ih riješio, čim je omogućio da se u kratkom roku potpiše aneks II.
Ona dodaje da su tokom deset godina nailazili na brojne prepreke, nerazumijevanje, pa čak i opstrukciju.
Navodi da su imali i želju, volju i finansijske mogućnosti da se hotel u što kraćem roku završi, ali da je projekat ne njihovom krivicom godinama tapkao u mjesto.
“Prilikom kupovine akcijskog kapitala, davne 2006. Imobiliji je obećano da će dobiti svu administrativnu podršku u dobijanju potrebnih dozvola za izgradnju Jadrana. Imajući u vidu da Perast nije imao Detaljni urbanistički plan, a u pitanju je grad koji je pod zaštitom UNESCO-a, Imobilija je od Tenderske komisije i Vlade tražila da se pomogne u dobijanju dozvola”, rekla je Todorovićeva.
Podsjeća da su u martu 2007. raspisali konkurs za izradu idejnog rešenja hotela Jadran.
“Javilo se šest eminentnih projektantskih kuća, ali svih šest projekata Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture (RZZSK) Kotor je odbio kao neprihvatljive. Sa projektovanjem nismo mogli ići dalje“, kazala je Todorovićeva.
Nepostojanje DUP-a Perasta, kako je dodala, blokiralo je cijelu investiciju.
“Savjet za privatizaciju je slao svoje komisije, pravili su se zapisnici i konstatovali da je u Jadranu sve urađeno što je moglo i da se ne može ništa uraditi dok se ne donese DUP. U novembru 2009. potpisujemo aneks I ugovora, kojim se propisuje da u roku od 36 mjeseci od donošnje DUP-a realizujemo investiciju, vrijednu najmanje 10 miliona eura. Kako ne bi gubili vrijeme, dok se ne donese planski dokument rekonstruisali smo palatu Smekja, koja čini 50 odsto kapaciteta budućeg hotela Jadran”, navela je Todorovićeva.
Za palatu su dobili urbanističko-tehničke uslove pa su, kako kaže, završili sve sanacione, konstruktivne i konzervatorske radove, za koje su dobili pohvale od venecijanskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Iz IRF-a saopštili da su spremni da kreditno podrže cijeli projekat, što su u Imobiliji prihvatili
“Ovim konstruktivno-konzervatorskim radovima završili smo najznačajniji i najsloženiji dio radova budućeg hotela Jadran“, naglasila je Todorovićeva.
Nakon 20 godina koliko se radio, Opština Kotor je tek u decembru 2011. usvojila DUP Perasta.
Prema riječima Todorovićeve, oni su još 2007. predali zahtjev za dobijanje konzervatorskih uslova za kompletni hotelski kompleks, a dobili su ih tek 2016.
Zbog činjenice da DUP-om nije definisan dio urbanistčke parcele budućeg hotela Jadran, kako je istakla, već 2013. se konstatuje da se mora napraviti aneks II ugovora.
“Od tada smo radili pune tri godine na njemu i potpisujemo ga tek 27. januara 2017. Savjet za privatizaciju, kojim je predsjedavao tadašnji premijer Milo Đukanović, je još u avgustu 2015. usaglasio aneks II i ugovor o hipoteci. Ni tu nije bio kraj, već tada ponovo počinje da se razmatra i usaglašava tekst tog aneksa, koga je Savjet već usaglasio. Reviduje se tekst aneksa na našu štetu, ali pristajemo, samo da se što prije počne sa investicijom, zbog šetete koju smo trpili svih godina. Savjet ga krajem decembra prošle godine potvrđuje i napokon se sada potpisuje“, navela je Todorovićeva.
Predstavnici Investiciono-razvojnog fonda na potpisivanju aneksa II saopštili su da su spremni da kreditno podrže cijeli projekat, što su u Imobiliji prihvatili, uvjereni da će dobiti kreditnu beskamatnu podršku za izgradnju hotelskog kompleksa Jadran.
Bonus video:
