Suštinski problem u sistemu javnih nabavki su, kako je pokazala dosadašnja praksa, fakultativni uslovi neophodni za učešće u postupcima javnih nabavki. Izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koje su planirane u ovoj godini, trebalo bi precizirati fukultativne uslove i time ih dovesti u situaciju da oni imaju svrhu i povezuju ponuđača sa predmetom nabavke, a ne da su tu samo forme radi, kazao je u intervjuu “Vijestima” v.d. predsjednika Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki Tomo Miljić.
“Obavezni uslovi za učešće su tačno precizirani Zakonom, a fakultativne uslove naručilac nabavke sad može, a ne mora tražiti”, objasnio je Miljić u odgovoru na pitanje šta bi u sistemu nabavki trebalo mijenjati ili dopuniti tokom ove godine.
Da li se tenderi namještaju češće kod izvođenja radova, gdje su nabavke po pravilu veće vrijednosti ili nabavki robe i usluga?
Da li se tenderi namještaju ili ne , ja vam to ne mogu reći . To ne možemo da utvrdimo jer bi to podrazumijevalo utvrđivanje nekog subjektivnog elementa kojeg ne vidimo iz dokumentacije koja nam se dostavlja na rješavanje. Ono što mi možemo utvrditi su brojne nepravilnosti (nezakonitosti) koje se dešavaju. A da li su one posljedice namještanja, neznanja ili nesnalaženja je ne što što mi ne utvrđujemo, niti smo za to nadležni.
Da li su zbog malog broja inspektora u Inspekciji za javne nabavke zloupotrebe u vezi sa tenderskom dokumentacijom i dalje problem za veliki broj nabavki koje Komisija ne kontroliše?
Jedino Crna Gora u Evropi ima Inspekciju za javne nabavke. Kada smo prezentovali da imamo to institucionalno rješenje, svima je to bilo zanimljivo i na svakom skupu pitaju koji su efekti toga. Šta je problem? Po prethodnom Zakonu iz 2011. koji je primjenjivan do početka maja ove godine inspektori za javne nabavke su imali dosta nedefinisanu ulogu, tako da praktično nijesu imali šta da rade. Sad nakon izmjena i dopuna Zakona Inspekciji je dato mnogo nadležnosti i operativnih zadataka. Zato tu Inspekciju treba kadrovski jačati sa raznim profilima. Za sada su tamo ekonomisti, a trebalo bi je pojačati pravnicima i stručnjacima iz oblasti tehničkih disciplina, kako bi mogli da kontrolišu i realizaciju ugovora, jer je to ovako dosta problematično.
Kada će veb sajt Komisije sa ažurnim podacima ponovo biti dostupan korisnicima i široj javnosti, kako je to Zakonom predviđeno?
Imali smo peh ili nesreću da nam je veb sajt zablokirao i dugo nijesmo mogli da ga osposobimo. Sve naše odluke objavljuju se zato na portalu Uprave za javne nabavke. U međuvremenu smo osposobili sajt i u toku je unošenje podataka iz 2015. koji nijesu objavljeni i računam da će najkasnije do kraja januara ili u prvoj polovini februara sve odluke Komisije biti na njenom sajtu, a možda paralelno i zadržimo praksu objavljivanja na portalu javnih nabavki, ako Uprava za to bude i dalje zainteresovana, da se sve prati na jednom mjestu.
Zašto je prije desetak dana Komisija napravila presedan i nije dozvolila primjeran rok za uplatu naknade (praksa je do sada bila makar tri dana) beogradskoj firmi Adoc da izjavi novu žalbu na sumnjivi tender Montefarma, već joj je ostavljeno svega 20-ak minuta?
Nije presedan. Rok od tri dana za uplatu naknade ostavljali smo u slučajevima kad tenderska dokumentacija i odluka naručioca nije sadržavala potpunu pravnu pouku. To se dešavalo u skladu sa prethodnim zakonom koji je važio do početka maja prošle godine. Međutim, primjenom novog Zakona, podzakonskih akata i obrazaca koji su propisani u svim uputstvima o pravnom sredstvu za žalbu stoji da se uz nju dostavlja i dokaz o uplati naknade za vođenje postupka i da će žalba biti odbačena kao neuredna ako se uz žalbu ne dostavi taj dokaz. Ovo nije prvi slučaj. U svim slučajevima od maja tako smo postupali.
Ako vam naručilac mogu će sakrije neki dokaz i ne dostavi ga sa dokumentacijom, postoji li mogu ćnost da Komisija zbog toga donese drugačiju odluku?
Postupamo na osnovu dokumentacije koja nam je dostavljena. Ne možemo ispitati dokaze koje nijesmo ni vidjeli.
Šta mislite o tvrdnjama iz NVO sektora da previsoka naknada (jedan odsto nabavke pa do 8.000 eura najviše) za vođenje žalbenog postupka predstavlja ozbiljnu barijeru u postupcima javnih nabavki, te da su male firme time praktično onemogućene da se žale Komisiji?
Svaka država u okruženju, pa i šire, ima naknadu za vođenje žalbenog postupka, čak negdje ona nije ni ograničena već se određuje na osnovu procenta vrijednosti nabavke. Takva je situacija u Srbiji, na primjer. U Češkoj je, takođe, propisana naknada i za sudsku zaštitu i one su mnogo veće od naknade za vođenje postupka po žalbi… Možda je za nabavke niže vrijednosti trebalo odrediti naknadu u nekom minimalnom iznosu…U smislu pravne zaštite mislim da to nije biznis barijera, jer se od uvođenja naknade broj žalbi iz godine u godinu povećava. Ako uporedite podatke iz prve polovine 2012. sa istim periodom 2015, prošle godine je podneseno 84 odsto žalbi više. U odnosu na uporedni period 2014. povećanje je oko 29 odsto. Inicijativa za ocjenu ustavnosti je legitimna, a kako će je Ustavni sud ocijeniti to ćemo vidjeti.
Ne daju savjete naručiocima tendera, pa se neki ljute
Da li je tačno da Vas je ljetos neformalno konsultovala Direkcija za javne radove (ili činovnici Ministarstva turizma i održi vog razvoja) prilikom pripreme tenderske dokumentacije za poništeni tender za izgradnju?
Nijesu me konsultovali. Da su me konsultovali vjerovatno ne bi napravili grešku koju su napravili… Ne samo tom Ministarstvu i Direkciji, nego nikome drugome ne dajemo sugestije. Vidjeli ste nedavno kad su počeli (pojedini ministri-prim. aut) da se bave našim sjednicima, nijesmo im baš bili naklonjeni ni u tom pravcu, a kamoli u ne čemu drugom.
Poziva ima, ali se često poslije ljute kako ne ćemo da im damo nikakvo pojašnjenje i često pronose priču da smo nedodirljivi, nekomunikativni, nekolegijalni itd.
Bonus video:
