Mudis oborio kreditni rejting Crne Gore

Iz Mudisa su objasnili da su ključni razlozi za snižavanje kreditnog rejtinga Crne Gore fiskalni rizici u vezi sa projektom autoputa koji će povećati državni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)
70 pregleda 3 komentar(a)
Ivan Brajović, autoput, Foto: Zoran Đurić
Ivan Brajović, autoput, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 15.05.2016. 19:15h

Agencija Moody’s snizila je juče dugoročni kreditni rejting Crne Gore za jedan nivo, sa Ba3 na B1 usljed, kako je objašnjeno, povećanja fiskalnih rizika povezanih sa projektom izgradnje autoputa Bar-Boljare.

Potvrđena je i “not prime“ (nije primarna) ocjena kratkoročnog kreditnog rejtinga, a izgledi su ostali negativni.

Iz Mudisa su objasnili da su ključni razlozi za snižavanje kreditnog rejtinga Crne Gore fiskalni rizici u vezi sa projektom autoputa koji će povećati državni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP).

„Prekoračenja troškova projekta autoputa mogli bi još više povećati dug zemlje, čime se smanjuje kapacitet zemlje za apsorpciju šokova“, navedeno je u izvještaju Moody's-a.

Ukupni troškovi autoputa procjenjuju se na više od 23 odsto BDP-a iz 2014. godine, što će gurnuti državni dug do blizu 80 odsto BDP-a do 2018. godine, što je skoro tri puta više od 28 odsto iz 2008.

Iz Moody'sa napominju da na rast duga u ovom periodu utiču i garancije bivšim državnim preduzećima.

Osim toga, smatraju analitičari Moody's-a s obzirom na izazovan teren na kojem se gradi autoput, postoji značajan rizik od prekoračenja troškova.

Moody's-ova analiza pokazuje da prekoračenje troškova od oko 20 odsto može povećati dug na skoro 83 odsto BDP-a.

Moody' s ukazuje i na potencijalne valutne rizike u vezi sa projektom, s obzirom na to da je kredit za finansiranje odobren u američkim dolarima.

„Na kraju, ekonomski uticaj ovog projekta je nejasan s obzirom na to da se trenutno gradi samo prva, iako najizazovnija, dionica autoputa (41km) koji će povezivati Luku Bar s granicom sa Srbijom“, smatraju analitičari Moody'sa.

Dodaju da dugoročne ekonomske koristi, zbog boljeg povezivanja i više mogućnosti za poslovanje, mogu biti ostvarene samo ako se grade odjednom sve sekcije, uključujući i povezivanje putne mreže u Srbiji.

Osim očekivanih pogoršanja zbog izgradnje autoputa, kako se dodaje, prociklična fiskalna politika Vlade je postavljena da i dalje slabi bilans zemlje.

Mudis napominje da se Vlada bavi značajnom predizbornom potrošnjom i već vrlo čvrsta struktura rashoda - penzije i plate čine oko polovinu ukupnih rashoda - ograničiće bilo koje fiskalno prilagođavanje nakon izbora.

U isto vrijeme, obaveze prema projektu autoputa ograničavaju sposobnost Vlade da smanji kapitalne izdatke.

Analitičari ukazuju i da se erozije u zaštitnim kapacitetima zemlje od spoljnih šokova zbog povišenih i upornih eksternih neravnoteža, ogledaju u očekivanom deficitu tekućeg računa od blizu 20 odsto BDP-a (jedan od najvećih u državama koje ocjenjuje Moody's).

Dok će se dio deficita tekućeg računa finansirati iz stranih direktnih investicija, na sastav finansijskog računa će se odraziti i prekogranični kredit od kineske Export-Import banke u američkim dolarima za finansiranje 85 odsto autoputa, pored značajnog udjela stavke "neto greške i propusti".

Ta stavka, kako je objašnjeno, predstavlja značajnu komponentu u platnom bilansu i odražava uglavnom neevidentirane gotovinske isplate u turizmu.

Čak i nakon završetka projekta autoputa, deficit tekućeg računa se očekuje da će ostati značajan, s obzirom na visoku uvoznu zavisnost drugih sektora, kao što je turizam.

Objašnjeno je da negativni izgledi predstavljaju mišljenje Moody's-a o negativnim rizicima za B1 rejting. To se odnosi na rizike povezanim sa strategijom rasta Vlade baziranoj na zaduživanju i povećane političke neizvjesnosti u vezi sa parlamentarnim izborima koji će se održati u oktobru ove godine.

Kreditni rejting može podići dokaz fiskalne konsolidacije

Na dalje snižavanje kreditnog rejtinga, kako je navedeno, mogu uticati pogoršanja zbog prekoračenja troškova ili materijalizacija potencijalnih obaveza, što može značiti smanjen pristup međunarodnim tržištima kapitala.

Među rizicima su i slabiji kratkoročni rast kao rezultat kašnjenja u ključnim infrastrukturnim projektima, pad stranih direktnih investicija ili turističkih aktivnosti, zbog na primjer, povećane domaće političke nesigurnosti, ili usporavanja rasta među trgovinskim partneri ma u EU i regiji.

Nasuprot tome, kreditni rejting može podići dokaz fiskalne konsolidacije, koji putanju duga skreće na održivi silazni trend, kao i, između ostalog, smanjenje potencijalnih obaveza i poboljšanje konkurentnosti.

Crna Gora među zemljama pri dnu skale kreditnog kvaliteta

Moody's dugoročne kreditne rejtinge država određuje prema stepenu kreditnog kvaliteta ocjenama od Aaa do Caa1 i niže.

Najveći stepen kreditnog kvaliteta, prema podacima sa sajta CBCG, imaju države sa oznakama Aaa do Aa3. U drugoj grupi, sa nešto slabijim kreditnim kvalitetom su države sa oznakama A1 do A3. U trećoj grupi su su zemlje sa ocjenama Baa1 do Baa3, a u četvrtoj sa Ba1 do Ba3.

Crna Gora pripada petoj grupi zemalja sa slabim stepenom kreditnog kvaliteta i oznakama B1 do B3. Najniži stepen kreditnog kvaliteta imaju države iz šeste grupe kojima se dodjeljuju ocjene Caa1 i niže.

Bonus video: