Nakon Željezare i Radvent želi da uvede stečaj - Vijesti.me
NOVE MUKE ZA MNSS

Nakon Željezare i Radvent želi da uvede stečaj

MNSS je 27. avgusta 2008. godine kupio akcije Radventa za 70.000 eura uz obavezu da do 30. juna 2011. godine, do kada važi kupoprodajni ugovor, investira 1,5 milion eura

Slavko Jauković
Slavko Jauković (Foto: Arhiva \"Vijesti\")

Dan nakon uvođenje stečaja u nikšićkoj Željezari nema nikoga od predstavnika većinskog vlasnika firme MNSS. Čak ni izvršni direktor Leslav Kvasik nije u Željezari, a još uvijek se niko od poslovodstva nije oglasio povodom odluke Privrednog suda o uvođenju stečaja.

Privredni sud je u petak donio rješenje o pokretanju stečajnog postupka u nikšićkoj Željezari na zadovoljstvo radnika i Sindikata. Od oko 1.400 zaposlenih predlog za pokretanje stečaja podnijelo je njih 1.016. Za stečajnog upravnika imenovan je Veselin Perišić koji u Željezaru treba da dođe u utorak.

Radvent prati Željezarce

Stopama nikšićkih metalurga namjeravaju da krenu i radnici Radventa, nekadašnjeg Željezarinog pogona, koje je privatizovano 2008. godine i kojim gazduje takođe firma MNSS.

"U toku naredne sedmice podnijećemo zahtjev Privrednom sudu za naplatu potraživanja. Poslodavac nam duguje plate za septembar, oktobar, novembar i decembar, regres za prošlu godinu, kao i novac za stambeni fond za prethodne tri godine, što je 100.000 eura za godinu. Sve to je oko milion eura", kazao je „Vijestima“ predsjednik Sindikata Radventa Slavko Jauković.

Predlog za pokretanje stečaja nijesu potpisala četiri radnika

Radvent, koji se bavi izradom mašinskih djelova, sklopova i postrojenja, remontom elektrolučnih mašina i uređaja, elektroinstalacija i izvršavanja generalnih remonta, od 1994. godine djeluje kao samostalno akcionarsko društvo
Predlog za pokretanje stečajnog postupka od 177 radnika Radventa nije potpisalo samo njih četvorica. Jauković je kazao da ne očekuju da i njih preuzme nikšićki biznismen Miodrag Daka Davidović, što očekuju radnici i Sindikat Željezare.

"Međutim, očekujemo da čim Željezare počne sa radom bude posla i za nas. Socijalni program koji bude važio za radnike Željezare biće i za nas i za radnike Tehnostila. Očekujemo da se izmjenom Zakona o penzionisanju određeni broj radnika penzioniše, određeni broj njih da prihvati socijalni program i da ostane onoliki broj zaposlenih koji je dovoljan za normalno funkcionisanje Radventa" kazao je Jauković.

Radvent, koji se bavi izradom mašinskih djelova, sklopova i postrojenja, remontom elektrolučnih mašina i uređaja, elektroinstalacija i izvršavanja generalnih remonta, od 1994. godine djeluje kao samostalno akcionarsko društvo.

Za pola godine gubitak pola miliona

MNSS je 27.avgusta 2008. godine kupio akcije Radventa za 70.000 eura uz obavezu da do 30. juna 2011. godine, do kada važi kupoprodajni ugovor, investira 1,5 milion eura.

Prema socijalnom programu, koji je sastavni deo kupoprodajnog ugovora, novi vlasnik je trebalo godišnje da obezbjeđuje najmanje sto hiljada eura za stanove zaposlenih, a za tri godine je istu sumu trebalo da izdvoji za zapošljavanje mladih radnika, 75 hiljada za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju, a 50 hiljada za poboljšanje radnih uslova.

Od toga, prema riječima Jaukovića, nije urađeno ništa a 30. juna ističe kupoprodajni ugovor i MNSS postaje vlasnik preduzeća čime stiče mogućnost da radnike otpusti uz minimalne otpremnine od oko 2.000 eura. Da se to ne bi dogodilo, radnici će preko Privrednog suda pokušati da izdejstvuju uvođenje stečaja.

Za šest mjeseci prošle godine Radvent je imao gubitak od 456.000 eura, a u istom periodu ukupan prihod firme bio je 539.306 eura.

Loše privatizacije Željezarinih pogona

Hladna valjaonica je prvi privatizovani pogon Željezare - nju je kupila rusko-švajcarska kompanija Tehnostil 2002. godine
Željezarini pogoni, kao i njihova matična firma, nijesu imali sreće sa privatizacijama.

Prošle godine stečajna uprava Promonta, nekadašnjeg pogona koji je neuspješno privatizovan, oglasila je na prodaju imovinu te firme kako bi podmirili dugove. Imovina je prodata jednoj nikšićkoj privatnoj firmi, a Željezara je od 35 radnika Promonta zaposlila njih deset, dok je ostalima isplatila otpremnine u prosjeku po 13.000 eura.

Livnicu, koja je takođe bila u sastavu Željezare, 2004. godine za hiljadu eura kupila je italijanska firma Gati. Danas Livnica, koja se i dalje vodi na pomenutu italijansku firmu ne radi, a opet je Željezara radnicima isplatila otpremnine. I njih 100 dobilo je iste otpremnine kao i njihove kolege iz Promonta.

Hladna valjaonica je prvi privatizovani pogon Željezare. Nju je kupila rusko-švajcarska kompanija Tehnostil 2002. godine.

Proizvodnja je obustavljena 2009., kada su i ključne mašine iz fabrike odvezene za Suboticu a radnici protestima i štrajkom glađu uspjeli da od države dobiju dvije zaostale plate, uvođenje privremene uprave i pokretanje krivičnog postupka protiv poslovodstva i predstavnika strateškog partnera.

Za privremenog upravnika postavljen je Dragoslav Jauković, mjesecima se najavljuje novi strateški partner, a radnici, njih oko 90, nadaju se da će ponovo doći pod okrilje Željezare i konačno početi sa proizvodnjom.