Ne treba škola za 55 odsto radnih mjesta - Vijesti.me
ZA POLA GODINE TRAŽENO 3.700 RADNIKA MANJE

Ne treba škola za 55 odsto radnih mjesta

U odnosu na prošlu godinu, broj slobodnih mjesta za NK i PK smanjen je za 4.800, sa srednjom školom je povećan za oko 1.300, a za visoko i više obrazovanje smanjen je za 230

Radnici
Radnici (Foto: Shutterstock)

Poslodavci su u prvom polugodištvu ove godine preko oglasa Zavoda za zapošljavanje tražili 22.985 radnika,  što je za 3.700 manje nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima iz izvještaja Zavoda, za nekvalifikovane ili polukvalifikovane radnike oglašeno je 12.728 slobodnih radnih mjesta, što je 55 odsto ukupno oglašenih. Poslodavci su tražili i 7.618 radnika sa srednjom školom i 2.639 sa višim ili visokim obrazovanjem. Na biroima se na kraju juna nalazilo 9,2 hiljade nezaposlenih sa fakultetskim obrazovanjem. 

Ovi podaci pokazuju da je za svega 11 odsto radnih mjesta, koja su bila otvorena na tržištu, potrebno fakultetsko obrazovanje, za 33 odsto je dovoljna srednja škola,  a za čak 55 odsto slobodnih radnih mjesta nije potrebna školska sprema već je riječ o nekvalifikovanim (NK) ili polukvalifikovanim (PK) zanimanjima.

U odnosu na prošlu godinu,  broj slobodnih mjesta za NK i PK smanjen je za 4.800, sa srednjom školom je povećan za oko 1.300,  a za visoko i više obrazovanje smanjen je za 230.

Poslodavci su tražili 87 magistara i 31 doktora nauka. 

Prema tekstu oglasa, 1.816 radnih mjesta bilo je na neodređeno, a po oko 10 hiljada na određeno i za sezonske poslove. Tražena su i 173 pripravnika.

Najviše slobodnih radnih mjesta je oglašeno je u Budvi 6.938, Podgorici 5.015 i Herceg Novom 2.773.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore (Novine)
Zavod za zapošljavanje Crne Gore (Novine)

Nešto više od četvrtine ukupno potrebnih radnih mjesta, oko 5,9 hiljada, raspisano je za oblast usluge smještaja i ishrane. U građevinarstvu se tražilo 3,2 hiljade, u trgovini tri, a u administrativnim i pomoćnim službama 2,3 hiljade. Za stručne, naučne, inovacione i tehničke djelatnosti bilo je potrebno 1,2 hiljade radnika, a u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu hiljadu.

Za ovih šest mjeseci ukupno je zaposleno 7.383 radnika, od čega je 1.529 sa visokim ili višim obrazovanjem. Sa srednjom školom zaposleno je 3.678, a 2.178 nekvalifikovanih ili polukvalifikovanih radnika.

Najviše zapošljavanja bilo je u Podgorici 1.896, a zatim u Herceg Novom 1.547, u Budvi 845, Tivtu 614, Baru 474, Kotoru 429... Iako je Nikšić drugi po veličini grad u Crnoj Gori,  po broju zapošljavanja nalazi se tek na sedmom mjestu jer su u njemu tokom ovih šest mjeseci 384 nezaposlena našla posao.

Najmanje zapošljavanja bilo je u Andrijevici tri, a po četiri  u Šavniku i Plavu.

Na neodređeno radno vrijeme je  zaposleno 546 osoba ili 7,39 odsto, a na  na određeno 6.837 ili 92,61 odsto.

Velika razlika između skoro 23 hiljade oglašenih slobodnih radnih mjesta i nešto preko sedam hiljada zaposlenja, nastalo je jer se veliki broj oglašenih radnih mjesta odnosi na sezonske poslove gdje su nezaposleni angažovani tek poslije 30. juna odnosno van ovog perioda.

Programom stimulisanja prvog zapošljavanja nezaposlenih  sa diplomom visokog obrazovanja  Zavoda i Vlade, u prvih šest mjeseci ove godine, obuhvaćeno je 3.701 visokoškolac, od kojih 1.482 u javnom i 2.219 u privatnom sektoru.

Više radnih dozvola za strane radnike, najviše iz Srbije i BiH

Zavod za zapošljavanje je izdavao dozvole za zapošljavanje stranaca do 31. marta ove godine, a nakon toga taj posao je postao nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova.

Za taj period Zavod je izdao 8.382 dozvole za rad i zapošljavanje stranaca što za 2.861 dozvolu ili 51,82% više u odnosu na isti period prethodne godine (5.521).

Najviše stranaca koji se zapošljavaju u Crnoj Gori je iz Srbije 3.334 ili 39,78 odsto, Bosne i Hercegovine 2.150 ili 25,65% i Ruske Federacije 843 ili 10,06 odsto.

Posmatrano prema djelatnostima, najviše dozvola je izdato u oblasti građevinarstva (2.822 ili 34,76% od broja dozvola koje su razvrstane po djelatnostima i nisu uključene lične radne dozvole), zatim trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila i motocikala (1.015 ili 12,5%) i turizma i ugostiteljstva (979 ili 12,05%).