Nejasan zakon, korist mogu imati vlasnici kazina i lutrije

Predloženim izmjenama igre na sreću se izbacuju iz Zakona o koncesijama koji je predviđao jedno produženje koncesije. Zakon o igrama na sreću nije jasan pa je moguće više produženja
280 pregleda 0 komentar(a)
Lutrija Crne Gore, Foto: Arhiva Vijesti
Lutrija Crne Gore, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 27.05.2018. 17:08h

Koncesije za priređivanje lutrijskih igara na sreću i posebnih igara na sreću u kazinima ubuduće će se dodjeljivati samo na osnovu sada nepreciznog Zakona o igrama na sreću jer se ta oblast predlogom izmjena koje su na javnoj raspravi, izbacuje iz krovnog Zakona o koncesijama. Izmjene i dopune Zakona o koncesijama pripremilo je Ministarstvo ekonomije, a biće na javnoj raspravi do 25. juna.

Iz tog Vladinog resora “Vijestima je objašnjeno da će to pitanje biti definisano zakonom o igrama na sreću. Međutim, u ova dva zakona sada ne piše isto o mogućnostima produženja koncesija, što je otvaralo prostor za “kreativna tumačenja” od kojih korist mogu imati privilegovani priređivači igara na sreću.

U sadašnjem Zakonu o koncesijama jasno piše da se ona može produžiti samo jednom i to na polovinu perioda na koji je izdata. Ako se sada oblast igara na sreću izbaci iz tog zakona, onda ostaju samo norme iz Zakona o igrama na sreću gdje za lutrijske igre i kazina piše da se koncesija izdaje na 10 godina i da se može produžiti odlukom Vlade na period od pet godina.

Kada je prije tri godine isticala već produžena koncesija za Lutriju Crne Gore, njen vlasnik Sava Džigi Grbović je tražio novo produženje od pet godine, tvrdeći da u Zakonu o igrama na sreću ne piše da se ona može produžiti samo jednom na pet godina. Tadašnje rukovodstvo Uprave za igre na sreću to nije dozvolilo navodeći da u Zakonu o koncesijama jasno piše da se može produžiti samo jednom, kao i da je to smisao i člana Zakona o igrama na sreću iako nije potpuno precizno navedeno. Vlada tada nije mogla preko stava Uprave donositi odluke i Lutrija je krajem 2016. prestala da priređuje lutrijske igre.

Ako bi sada igre na sreću bile izbačene iz Zakona o koncesijama, a ostala neprecizna norma u Zakonu o igrama na sreću, korist bi, u slučaju da se nađe službenik sa “kreativnim tumačenjem” zakona, mogli imati vlasnici kazina kojima ističe produženi period koncesije. Njima bi u tom slučaju produžavali postojeću koncesiju za po pet godina, odnosno ne bi tražili novu kada im istekne postojeća. Na taj način bi mogli izbjeći plaćanje jednokratne koncesione naknade od dva miliona eura koja je predviđena zakonom kada se traži nova koncesija.

Za kazino HIT Montenegro u hotelu Maestral, čiji je vlasnik biznismen Petros Statis, produžena koncesiona naknada ističe u aprilu naredne godine, a za kazino Džek pota, Save Džigija Grbovića i Branislava Brana Mićunovića, u hotelu Crna Gora - Hilton, produžena koncesiona naknada ističe krajem 2020. godine.

Donošenje modernog i jasnog zakona o igrama na sreću najavljuje se već deceniju, a do tada korist od rupe i “kreativnog tumačenja” imaju privilegovani priređivači na štetu državne kase.

Predmet koncesije, prema ovom predlogu izmjena Zakonom o koncesijama, više neće biti ni izgradnja, održavanje i korišćenje vodnih objekata, korišćenje radio-frekvencija, kao i izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija puteva, željezničkih pruga, aerodoroma, luka, telekomunikacionih objekata, naftovoda, izgradnja i korišćenje sportsko-rekreacionih objekata. Ta izuzeća biće uređena Zakonom o javno-privatnom partnerstvu.

Iz Ministarstva ekonomije je objašnjeno da je cilj izmjena unapređenja uslova, načina i postupka davanja koncesije za korišćenje prirodnih bogatstava, dobara u opštoj upotrebi i drugih dobara od opšteg interesa, pa je zbog toga redefinisano šta sve može biti predmet koncesije.

Novim zakonom predmet koncesija ostaje, između ostalog, kao i u važećem zakonu, istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, korišćenje prirodnih bogatstava u morskom dobru radi obavljanja djelatnosti od javnog interesa, korišćenje prirodnih bogatstava u državnoj svojini radi izgradnje, održavanja i korišćenja energetskih objekata u cilju proizvodnje električne i toplotne energije, kao i korišćenje obala i rijeka.

Dopunama zakona je na precizniji način definisan stepen ekonomske opravdanosti davanja koncesija, sa akcentom na ekonomski razvoj, kao i ekonomično i efikasno korišćenje prirodnih bogatstava i dobara u opštoj upotrebi i drugih dobara od opšteg interesa.

Ako je predmet koncesije istraživanje i eksploatacija mineralne sirovine, koncesioni akt onda sadrži i raspoložive podatke o izvršenim geološkim istraživanjima i raspoložive podatke o utvrđenim količinama i kvalitetu mineralne sirovine sa cijenama i načinom njihove dostupnosti. Novina je i da u postupku dodjele ugovora o koncesiji zainteresovana lica imaju pravo da pod jednakim uslovima preuzmu tendersku dokumentaciju, a nadležni organ je dužan da podatke o licima koja su preuzela tendersku dokumentaciju čuva kao tajne do otvaranja ponude.

Agencija umjesto Komisije

Važna novina je da se ukida Komisija za koncesije i njene poslove će preuzeti Agencija za investicije. Ta Agencija se osniva u skladu sa Zakonom o privatno-javnom partnerstvu koji je Ministarstvo finansija stavilo na javnu raspravu.

Preporuku da se osnuje Agencija za investicije je dala Državna revizorska institucija (DRI), koja je u reviziji prihoda budžeta po osnovu ugovora o koncesijama u maju 2014. godine ukazala da od ukidanja Agencije za prestruktiriranje privrede i strana ulaganja 2009. šest državnih institucija učestvuje u realizaciji investiciono-razvojnih projekata, da se njihove nadležnosti preklapaju, kao i da nema adekvatnog nadzora nad kontrolom i praćenjem ugovora o koncesijama, jer većina tih institucija tvrdi da nije nadležna.

Vrhovna revizija je tada preporučila Vladi da razmotri mogućnost formiranja centralne institucije koja bi objedinila sve nadležnosti.

Bonus video: