Nema straha od održivosti javnog duga - Vijesti.me
PREMIJER TVRDI:

Nema straha od održivosti javnog duga

"Od 2006. do ove godine javni dug smo povećali oko 1,7 milijardi eura, ali je istovremeno bruto domaći proizvod (BDP) povećan oko 1,5 milijardi eura. To svjedoči da je većina novog javnog zaduženja iskorišćena za realizaciju razvojnih projekata, a ne za tekuću javnu potrošnju“

novac
novac (Foto: Shutterstock)

Većina novog javnog zaduženja iskorišćena je za realizaciju razvojnih projekata, pri čemu nema nikakvog straha od održivosti javnog duga sve dok Crna Gora ostvaruje dobar tempo ekonomskog rasta, saopštio je premijer Milo Đukanović.

On je na sjednici Vlade na Cetinju, koja je bila otvorena za javnost, kazao da je veoma važno saznanje ne samo koliki je javni dug, nego za šta se koristi.

"Od 2006. do ove godine javni dug smo povećali oko 1,7 milijardi eura, ali je istovremeno bruto domaći proizvod (BDP) povećan oko 1,5 milijardi eura. To svjedoči da je većina novog javnog zaduženja iskorišćena za realizaciju razvojnih projekata, a ne za tekuću javnu potrošnju“, rekao je Đukanović odgovarajući na pitanje koje mjere Vlada namjerava da preduzme u cilju obezbijeđenja održivosti javnog duga.

On je naveo da se manipuliše podatkom o nivou sredstava koji će se iskoristiti za otplatu kredita, kao i da često u javnosti politički konkurenti pominju kako su sredstva u budžetu u ovoj godini u iznosu od 688 miliona namijenjena za otplatu duga.

"Od tih 688 miliona, 391 milion eura je refinansiranje duga odnosno uzimanje povoljnijeg kredita, čime se poboljšavaju njegovi uslovi otplate, produžava rok i snižava kamata. Kada se to odbije, ostaje 297 miliona od čega je 255 miliona za autoput. Toliko o tezama koje se saopštavaju od naših političkih konkurenata kako se ova Vlada razmahnula i zadužila zemlju“, precizirao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, nema nikakvog straha od održivosti javnog duga Crne Gore sve dok se ostvaruje ovako dobar tempo ekonomskog rasta.

"Problem bi mogao nastati ukoliko bi mi počeli da zaostajemo u pogledu tempa ekonomskog rasta, zbog čega je najvažniji interes u budućnosti Crne Gore kontinuirano dinamičan ekonomski i društveni razvoj koji će počivati na dinamičnom ekonomskom rastu", ocijenio je Đukanović.

On je rekao i da se Vlada sučava sa dilemom hoće li se hrabro i ofanzivno ući u savladavanje 'uskih grla', najprije u infrastrukturi, budućeg ekonomskog razvoja, što neminovno znači zaduživanje ili će u interesu očuvanja parametra niske zaduženosti ostati trajno zaleđena na zatečenom nivou ekonomskog razvoja.

"Opredijelili smo se da idemo putem ofanzivnijeg sagledavanja problema u infrastrukturi što znači i novo zaduživanje. Za mene ono nije opasno ako podrazumijeva pametno investiranje, što znači da je već sada pametno investirano jer rezultat toga je rast BDP-a, koji je u ovoj godini ostvaren manje više u svim djelatnostima, odnosno industriji, građevini, turizmu, poljoprivredi i trgovini", rekao je Đukanović.

Sve to, kako je dodao, ne bi bilo moguće da nijesu imali intenzivnu kapitalnu potrošnju koja je unaprijedila infrastrukturu i druge pretpostavke za dinamiziranje privredne djelatnosti i ekonomskog rasta u zemlji.

"Strukturne reforme su najvažniji dio djelatnosti koje Vlada mora preduzeti u narednom periodu da bi ostvarila cilj koji se odnosi na vraćanje budžetskog deficita i nivoa javnog duga u okvire Mastrihta", dodao je Đukanović.

Potrebne su, kako je zaključio, strukturne reforme koje će obezbijediti dalje snaženje prihodne strane svih korisnika javnih prihoda, kao i strukturne reforme koje će voditi ka racionalizaciji potrošnje u vitalnim djelovima sistema i unaprijeđenja kvaliteta usluga.