Nova mjera će zaživjeti: Graditelji neće plaćati komunalije

U Savjetu ipak smatraju da je to nužnost i da opštine imaju vremena do 2016. da se tome prilagode
75 pregleda 16 komentar(a)
Zgrada, Foto: Luka Zeković
Zgrada, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 28.07.2014. 17:53h

Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta ostaje pri stavu da je nužno rasteretiti investitore dažbina na lokalnom nivou i to kroz ukidanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, iako je Upravni odbor Zajednice opština, kojeg čine svi predsjednici opština i gradonačelnici Glavnog grada i Prijestonice Cetinje, protiv te ideje.

Ovu naknadu, koja se jednostavnije zove komunalije, plaća investitor koji gradi poslovne, stambene i druge objekte u zavisnosti od zone i opštinskog cjenovnika i one predstavljaju značajan prihod opština, naročito onih u kojima postoji veliko interesovanje za gradnju kao što su Podgorica i sve primorske.

Vlada je prošle godine usvojila zaključak da se ova naknada ukine do početka 2016, čemu su se opštine usprotivile.

Vlada i Savjet smatraju da opštine ove prihode mogu nadoknaditi boljom naplatom poreza na nepokretnost kojeg vlasnici nekretnina plaćaju jednom godišnje.

Generalni sekretar Zajednice opština Refik Bojadžić nedavno je u "Vijestima" kazao se oni protive ovoj ideji jer je nerealno da će porez na nakretnine zamijeniti količinu novca koju donosi ova naknada i da će to ugroziti likvidnost opština.

U Savjetu ipak smatraju da je to nužnost i da opštine imaju vremena do 2016. da se tome prilagode.

"Ključno pitanje kod utvrđivanja prihodne strane lokalne samouprave jeste efikasnost korišćenja postojećih mehanizama koje imaju u ostvarivanju prihoda. Tu se posebno ističe efikasnost u naplati poreza na nepokretnost, koji bi shodno iskustvu razvijenih zemalja, trebalo da bude osnovni izvor prihoda lokalne samouprave, shodno tome i osnovni generator razvoja lokalne komunalne infrastrukture. Porez na nepokretnost najčešće predstavlja najveći iznos prihoda lokalnih samouprava, dok stopa ovog poreza zavisi od odluke lokalne samouprave, i kreće se u rasponu od 0,1 do jedan odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti shodno Zakonu", saopštili su iz Savjeta kojim predsjedava potpredsjednik Vlade Igor Lukšić na pitanje "Vijesti" da li bi opštine mogle prihode od ove naknade zamijeniti porezom na nekretnine.

Naveli su i da je za Crnu Goru karakteristično da lokalne samouprave računaju na prihode od komunalnih naknada, koji se po svojoj prirodi ne mogu planirati jer zavise od potencijalne investicione aktivnosti, pa je shodno tome neizvjestan i razvoj infrastrukture planiran na ovim prihodima.

U analizi Savjeta navedeno je da je ova naknada ključna barijera za realizaciju investicija zbog visine ovog troška, a naveden je i primjer da bi ona u Sloveniji za objekat od hiljadu kvadrata iznosila oko 9.000 eura, a u Crnoj Gori 44 hiljade.

U cilju unapređenja poslovnog ambijenta na lokalnom nivou razmatrana su tri scenarija. Prvi, kojeg je Vlada i usvojila, je ukidanje ove naknade i izgradnja opštinske infrastrukture od poreza na nepokretnost.

Drugi je bio da naknada ostane ali da se iznosi moraju smanjiti do „nivoa najbolje prakse zemalja EU” - za oko 80 odsto. Treći scenario predviđao je plaćanje naknade u ratama na 10 godina.

Savjet: Gradnja da bude jeftinija investitorima i građanima

Iz Savjeta su naveli da je njihov cilj da troškove izgradnje objekata za građane i investitore učine jeftinijim i da se na početku investicije ne opterete i uguše.

"Sa druge strane, jedan realan prihod koji može lokalnim samoupravama stvoriti siguran i lako planiran izvor za finansiranje kakav je porez na nepokretnost, je vrlo malo iskorišten. Opštine imaju mogućnost ubiranja poreza po stopama utvrđenim zakonskom regulativom, pri čemu nijesu iskoristile maksimum definisan zakonom, a uvažavajući činjenicu da neće doći do povećanja stopa, kroz ubiranje poreza po ovom osnovu doći će do smanjenja sive zone", smatraju u Savjetu.

Iz Zajednice opština smatraju da bi ukidanje ove naknade vjerovatno smanjilo cijenu nekretnina jer na primjer u Podgorici i na primorju u zavisnosti od zone iznose od 50-ak pa i do 300 – 400 eura po kvadratu, ali da bi budući vlasnici tu cijenu platili kasnije kroz veći porez na nekretnine koji bi plaćali narednih godina.

Razumijemo brigu, ali je ovo nužno

Iz Savjeta su naveli da imaju razumijevanje u vezi sa zabrinutošću lokalnih samouprava od efekata ove reforme jer je ta naknada značajan izvor finaniranja.

"Ali, isto tako vjerujemo da lokalne samouprave dijele sa nama istav da su u ovom dijelu neophodne i nužne, hitne reforme sa više ciljeva unapređenja uslova za investicije, jačanja loše finansijske situacije u lokalnim samoupravama i smanjenja sive zone u dijelu naplate prihoda na lokalnom nivou", smatraju u Savjetu.

Bonus video: