Odbor udruženja trgovine Privredne komore (PKCG) podržao je predlog jednog broja trgovaca o uvođenju neradne nedjelje. Na sjednici Odbora je ocijenjeno da bi time u znatnoj mjeri bila povećana produktivnost rada, radnici bi bili zadovoljniji i odgovorniji prema radnim zadacima, provodili bi i planirali više vremena sa porodicom. “Poslodavci bi razvili mnogo veću društvenu odgovornost, smanjili bi se troškovi angažovanja dodatne radne snage, kao i tekući troškovi održavanja i redovna izdvajanja za usluge”, saopšteno je iz PKCG. Sekretarka Odbora udruženja trgovine, Milica Tomašević objasnila je da je inicijativa za uvođenje neradne nedjelje potekla od jednog broja trgovaca, predstavnika trgovačkih lanaca, sa kojima je Komora razgovarala tokom obilaska preduzeća sjeverne i centralne regije. Uz to, predlozi su da se shodno određenim neradnim danima u Crnoj Gori, odrede i dani radnih nedjelja, odnosno shodno dogovoru trgovaca proporcionalno odredi dežurstvo nedjeljom, kao i radne nedjelje pred državne i vjerske praznike. Takođe, u mjesecima sezone, odnosno junu, julu i avgustu, kada je povećan obim posla, trebalo bi uvesti radne nedjelje kako bi svi spremno odgovorili potrebama sezone. “Zatvorene prodavnice ne bi oštetile poslodavce. Promet ne bi opao, već bi se prenio na ostale dane, pa bi se u tim danima angažovao veći broj radnika, što znači da uvođenje neradne nedjelje ne bi dovelo do smanjenja radnika”, navela je Tomašević. Zoran Kojičić iz kompanije Voli afirmativno je govorio o tom predlogu i ocijenio da neradna nedjelja može pozitivno uticati na profitabilnost, produktivnost i rješavanje pitanja slobodnih dana. Predstavnik kompanije Nall International, Jovan Lekić, kazao je da je dobro što je ta inicijativa potekla od poslodavaca. “Nadam se da će ona doprinijeti dijalogu sa socijalnim partnerima o predlogu Zakona o radu”, rekao je Lekić. Na sjednici je ocijenjeno da pitanje rada nedjeljom zahtijeva sveobuhvatnu analizu mogućih posljedica ukidanja tog rada, jer su u sektoru trgovine time obuhvaćeni, uz trgovine robom široke potrošnje, i trgovački centri, kiosci i pumpe. “Ne bi bilo praktično uvesti zabrane rada nedjeljom za tržne centre, koji su postali mjesto ne samo kupovine, kada imaju najviše posjetilaca i kupaca. Da li se fokusirati samo na trgovačke lance, u ovom dijelu, pitanje je kojem treba posvetiti posebnu pažnju”, ocijenili su članovi Odbora. Tomašević je, predstavljajući Informaciju o poslovanju u sektoru trgovine za period od januara do avgusta, kazala da je ukupna robna razmjena Crne Gore u ovom periodu, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 1,95 milijardi eura i veća je 12,4 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. “Glavni izvozni proizvodi su obojeni metali sa učešćem od 20,2 odsto u ukupnom izvozu, električna energija 13,6 odsto, mineralne rude i otpaci metala 13 odsto, pluta i drvo 6,3 odsto, nafta i naftni derivati 5,6 odsto”, precizirala je Tomašević. Ukupan izvoz hrane i životinja iznosio je 14 miliona eura i 22 puta je manji od ukupnog uvoza tih proizvoda. U uvozu najviše su zastupljene mašine i transportni uređaji u iznosu od 424,1 miliona eura, što je 20 puta više od vrijednosti izvoza te grupe proizvoda.
Predsjednik Odbora, Stevan Karadaglić, kazao je da je trgovina zabilježila rast što dijelom duguje i dobroj turističkoj sezoni. Njega zabrinjava to što je plata u sektoru mnogo niža od prosjeka u državi, naročito jer u trgovini radi četvrtina ukupnog broja zaposlenih. Potpredsjednica PKCG, Ljiljana Filipović, kazala je da Komora od maja intenzivno obilazi preduzeća s namjerom da im približi svoje usluge i upozna se sa njihovim poslovanjem i ograničenjima koje prepoznaju u radu. Do sada je posjećeno više od 800 preduzeća sjeverne i centralne regije. “Najčešća ograničenja koja su njihovi predstavnici istakli odnose se na sivu ekonomiju, likvidnost, nelojalnu konkurenciju, visoke poreze i doprinose, nedostatak stručnog kadra i finansijskih sredstava. Prikupljeni podaci biće dio godišnje analize koja će u decembru biti przentovana najvišim predstavnicima Vlade na sastanku u Komori”, objasnila je Filipović. Rezultate kampanje u okviru programa Kupujmo domaće predstavio je izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing za Crnu Goru, Vladimir Raičević. “Kod domaćih proizvođača koji ulažu u promociju i pozicioniranje na tržištu veći je i rezultat u smislu prometa”, kazao je Raičević. Predstavnik Neregelie, Milovan Bulatović, smatra da država treba da podrži proizvođače stimulisanjem marketing aktivnosti kojima treba da se ističu benefiti kupovine domaćih proizvoda. Tomašević je podsjetila da je Kupujmo domaće državni projekat koji uz PKCG realizuju ministarstva ekonomije i poljoprivrede. Karadaglić je saopštio da zahvaljujući programu Kupujmo domaće jača ekonomski patriotizam, jer se sve više potrošača opredijeljuje za domaće proizvode zbog njihovog kvaliteta.
Bonus video:
