Pejović: BDP je prenaduvan da bi javni dug izgledao manji - Vijesti.me
Štelovanje podataka

Pejović: BDP je prenaduvan da bi javni dug izgledao manji

U autorskom tekstu o Vladinom dokumentu “Analizi održivosti javnog duga” on je kazao da je za pet godina dug uvećan za milijardu eura ili 106 odsto

Zarija Pejović
Zarija Pejović (Foto: Boris Pejović)

Ekonomski analitičar Zarija Pejović smatra da Vladini podaci o bruto damoćem proizvodu (BDP) pokazuju da je on precijenjen ili prenaduvan.

“Zbunjuje činjenica da su 2008. godine izvorni prihodi budžeta iznosili 1,287 milijardi, dok je BDP bio procijenjen na tri milijarde, dok su u 2013. godini izvorne prihode planirali na 1,161 milijardu, a Vlada procjenjuje da bi BDP mogao da iznosi 3,3 milijarde. Znači, ostvaruju se manji izvorni prihodi pri većem nivou BDP”, rekao je Pejović.

U autorskom tekstu o Vladinom dokumentu “Analizi održivosti javnog duga” on je kazao da je za pet godina dug uvećan za milijardu eura ili 106 odsto, odnosno sa 894, 7 koliko je bio 2008. na 1,8 milijardi prošle godine.

“Zaduživanja su se u proteklih pet godina odvijala i pored činjenice da BDP prelazi nivo iz 2008. godine, kada je javna potrošnja izdignuta na 1,5 milijadri. Očigledno je da je nivo BDP-a precijenjen ili naduvan. Uz to, objašnjenje može biti i pad fiskalnog kapaciteta države, čemu u prilog ide tvrdnja da je većom fiskalnom disciplinom u 2013. naplaćeno 6,2 odsto više od plana. Ostaje pitanje zašto bi statistika naduvala BDP. Pored upitnih kapaciteta, prisutna je i želja da javni dug u relativnom iznosu izgleda manji. Pad fiskalnog kapaciteta se može posmatrati i kao odsustvo sposobnosti države da naplati prihode, a može i kao posljedica recesije, jer je kapital umrtvljen u nekretninama, novoizgrađenim stambenim jedinicama. Nelikvidnost u privredi je visoka”, kazao je Pejović, dodajući da je više vjerovatno da dug prevazilazi 60 BDP-a koliko je definisano kriterijumima iz Mastrihta.

Pejović smatra da je Vladina konstatacija da se zaduživanje svrši samo zbog finansiranja investicionih projekata, a ne tekuće potrošnje predstavlja naknadnu pamet.

“Prirodno je da zemlje u razvoju povećavaju javni dug u cilju izgradnje infrastrukture neophodne za rast i razvoj. Gradi se neophodna putna i energetska infrastruktura. Kreditna zaduženja Crne Gore nisu išla u tom pravcu, već su išla kroz plate, penzije i socijalna davanja, kroz distrubutivne lance uvozničkog lobija van Crne Gore. Kenzijanski pristup izlaska iz recesije, kroz stimulisanje tražnje, povećavanje likvidnosti, ima smisla kada postoji domaća proizvodnja i dugi reprodukcioni lanci. U Crnoj Gori, u kojoj je proizvodnja svedena na sirove poljoprivredne proizvode, te izvoz neprerađenog drveta, kamena i aluminijuma, takva strategija nema većeg rezultata. Mada se ovo pitanje ne tangira direktno sa predmetom analize, nameće se pitanje efektivnosti javne potrošnje”, ocijenio je Pejović.

Kako dodaje, Vlada najavljuje uštede i ispravno konstatuje njihov limitirajući faktor jer u situacije, kada tri četvrtine izvornih prihoda budžeta čine plate, penzije i socijalna davanja, mali je prostor za rezanje potrošnje.

“Vlada je već značajno smanjila kapitalni budzet, što rezultira stagnacijom u infrastrukturnim poduhvatima. Već u drugoj tački zaključka analiza se dotiče suštinske mjere, a to je reprogramiranje duga, tačnije zamjena skupog duga jeftinijim. Vlada prema dokumentu namjerava da emituje obveznice na finansijskom tržištu SAD-a, očekujući nižu cijenu duga, nego kod prethodne dvije emisije euroobveznica. Koliko je to realno ako se uzme u obzir kreditni rejting BB- koji država ima. To je nizak rejting, nakon kojeg slijede rejtinzi koji označavaju veliku vjerovatnoću neizvršenja finansijskih obaveza. Ukoliko je Crna Gora u roku od 5 godina dobila kamatne stope na obveznice od 7,8 odsto i 7,25 odsto, koliko je realno da će za duži rok dobiti niže stope. Duži rok otplate podrazumijeva veći rizik”, kazao je Pejović.

On je naveo da se emitovanjem obveznica u dolarima javne finansije izlažu riziku promjene valutnog kursa jer ukoliko dolar ojača u odnosu na euro biće potrebno odvojiti više eura za vraćanje duga čime će dug postati skuplji.

“U obrnutom scenariju ukoliko bi dolar oslabio u odnosu na euro, to bi javne finansije dovelo u dobru poziciju”, kazao je Pejović.

Ma. M.

DRŽAVA i opština da rade na osmišljavanju ekonomije Pejović je kazao da izvršna vlast poboljšanje ekonomske situacije posmatra isključivo u zavisnosti od globalnog konteksta, tačnije trendova u EU, te da je činjenica da je Crna Gora mala, otvorena, eurizovana ekonomija i time osjetljiva na globalne ekonomske tokove. “No, to svakako ne znači da Vlada ne treba da sprovodi politike na izgradnji i jačanju ekonomskih kapaciteta, odnosno da aktivno potpomaže proces poznat kao osmišljavanje ekonomije. Investicija od par stotina miliona eura može značajno promijeniti 'krvnu sliku domaće ekonomije' i povećati likvidnost javnih finansija. U vladajućem establišmentu, upravo najveće se nade polažu, u skrivenog 'keca iz rukava', kojeg bi stari-novi premijer trebalo da izvuče u vidu investitora za izgradnju autoputa”, kazao je Pejović. Kako je dodao, Vlada nema efektivnih politika jačanja konkurentske sposobnosti domaćih malih i srednjih preduzeća. “Na lokalnom nivou, koji bi suštinski kao u Srbiji trebalo da bude generator privlačenja greenfield investicija kroz stvaranje industrijskih zona, vlada 'kadrovski mrak' i inertnost. Teško je predvidjeti da li se Crnoj Gori može desiti značajnija investicija u srednjem roku. No činjenica da 2015. i 2016. godine budžetu dospijevaju obveznice na naplatu, nameće pitanje refinansiranja”, rekao je Pejović.

VLADA pokušava da izbjegne zaduženje kod MMF-a Pejović smatra da će Vlada nastojati po svaku cijenu da izbjegne MMF i sklopi nepovoljniji aranžman kao alternativu. “Razlog izbjegavanja MMF-a je u gubljenju suvereniteta u javnoj potrošnji, budući da će MMF zahtijevati redukovanje potrošnje, te zamrzavanje ako ne i smanjenje zarada i penzija. To je, objektivno govoreći, rizik po socijalnu stabilnost. No time se potencijalno loš uticaj MMF-a kao kreditora ne završava. Za očekivati je i pritisak da se crnogorski hidropotencijal podredi stranim investitorima. Ko god pregovarao sa MMF-om, a gotovo da je izvjesno da će do tih pregovora doći u naredne četiri godine, uslovi zaduženja zavisiće od kapaciteta naših pregovarača”, ocijenio je Pejović. Veći PDV, stagnacija plata i zarada su realnost i prema riječima Pejovića, najvjerovatnije je zaduženje kod MMF-a do koga će doći onda kad ostale alternative budu istrošene, a država dođe blizu stanja neizvršenja obaveza.