Poreska uprava sprovodi detaljnu segmentaciju i analizu evidentiranog poreskog duga, a imajući u vidu obimnost posla plan je da se završi do kraja godine kada ćemo moći da saopštimo podatak o iznosu realno naplativog poreskog duga.
To je rekao u intervjuu „Vijestima“ direktor Poreske uprave (PU) Dejan Marinović, odgovarajući na pitanje kada će završiti analizu evidentiranih poreskih potraživanja od preko 180 miliona eura.
On je objasnio da u Crnoj Gori ima oko 30.000 poreskih obveznika, koji godišnje uplate u državni budžet više od 1,1 milijardu eura, a poreski dug sa uračunatim kamatama koji je nastao u 2011. čini manje od tri odsto ukupnih prihoda za tu godinu.
„Svakako da postoji određeni procenat onih koji redovno ne izmiruju poreske obaveze, dio zbog problema u poslovanju, dok sigurno postoji određeni broj obveznika koji posluju neregularno. Za one koji neregularno posluju imamo zakonske mehanizme za naplatu poreskih potraživanja i sankcionisanje takvih poreskih obveznika”, kazao je Marinović.
Često se čuje da su na spisku dužnika velike firme koje su u povlašćenom položaju jer se spisak dužnika ne objavljuje. Je li to tačno?
Kada je riječ o strukturi poreskih dužnika, najveći dužnici su pravna lica koja imaju teškoće u poslovanju i u fazi su restrukturiranja ili stečaja. U ekonomskoj recesiji po pravilu i raste dug, odnosno nivo zaduženja i nerealizovanih poreskih obaveza.
U PU pozitivan tretman mogu imati samo uredni obveznici. Što se tiče objavljivanja poreskih dužnika, shodno Zakonu o poreskoj administraciji, ti podaci predstavljaju poresku tajnu.
Na nedavno održanom skupu u Budvi rečeno je da je utaja poreza ozbiljan problem zemalja u regionu. Koliki je to problem u Crnoj Gori?
Tačno je da se sve poreske uprave iz regiona suočavaju sa sličnim problemima, s obzirom na to da imaju nasljeđe istog sistema, kao što su poreski dug, primjena novih tehnologija, kadrovski problemi i slično. Prepoznajući problem sive ekonomije, Vlada je formirala koordinaciono tijelo, u cilju intenziviranja mjera za suzbijanje tog problema, posebno u oblastima prometa akciznih proizvoda, izdavanja fiskalnih računa i tržišta rada.
Koliko iznosi najveća utaja koju ste otkrili? Jeste li te slučajeve procesuirali nadležnim državnim organima?
Svako neevidentiranje poreske obaveze, sa namjerom da se izbjegne njeno plaćanje predstavlja poresku utaju.
Kad će advokati, arhitekte, prodavci polovnih automobila... koji ostvaruju velike prihode, a ne iskazuju ili ne plaćaju poreske obaveze početi da ih izmiruju? Imate li procjenu koliko država tu gubi prihoda?
Ne može se generalizovati ocjena da obveznici koje ste naveli ne plaćaju svoje obaveze. Postoji dominantan broj urednih i mali broj neurednih poreskih obveznika, bez obzira na djelatnost koju obavljaju. Tačno je da smo analizom rizika locirali rizičnije djelatnosti i pod posebnom su pažnjom poreskih inspektora.
Da li je neizdavanje fiskalnih računa, posebno u ugostiteljskim objektima utaja poreza? Šta namjeravate da uradite povodom izdavanja fiskalnih računa?
Svako neevidentiranje poreske obaveze, sa namjerom da se izbjegne njeno plaćanje predstavlja poresku utaju. U toku je realizacija uvođenja GPRS-a, koji će omogućiti daljinsko praćenje prometa maloprodajnih objekata. Intenzivirana je kontrola izdavanja fiskalnih računa i sve utvrđene nepravilnosti biće rigorozno sankcionisane, uključujući i zatvaranje objekata i zabranu rada. Takođe, obveznici kod kojih se utvrde nepravilnosti biće predmet stalne pažnje i kontrole. To je jedan od prioriteta Vladinog koordinacionog tijela za suzbijanje sive ekonomije.
Opširnije u štampanom izdanju
Galerija
Bonus video:
