Razlika u cijeni po kojoj su funkcioneri dobili stanove i njihove tržišne vrijednosti, kao i oprošteni dio stambenog kredita, trebalo je da budu oporezovani. Prihodi koje su državni funkcioneri ostvarili preprodavajući stanove koje su dobili pod povoljnim uslovima i u kojima nijesu imali prebivalište, trebalo je da budu obuhvaćeni porezom na kapitalnu dobit.
To su “Vijestima” kazala dvojica eminentnih regionalnih stručnjaka za poresko pravo - dr Stjepan Gadžo, docent na Katedri za finansijsko pravo Sveučilišta u Rijeci, i dr Svetislav Kostić, docent na Katedri za pravno-ekonomske nauke Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Vlada je protekle četiri godine za oko 200 visokih državnih funkcionera dodijelila stanove i stambene kredite, a privilegovani dobitnicu su državi platili oko 20 odsto vrijednosti stana, dok im je opraštano i do 80 odsto odobrenog kredita...
Gadžo i Kostić naveli su da takva praksa ne postoji u Hrvatskoj i Srbiji i da im nije poznato da je negdje drugo ima osim u Crnoj Gori.
“Vijesti” su prije više od mjesec, nakon što su objavljeni spiskovi, poslale pitanja Ministarstvu finansija i kabinetu premijera o tome da li ti prihodi treba da budu oporezovani, zašto nisu i da li je bilo utaje poreza kao krivičnog djela, ali odgovor nijesu dobile.
U zbirci mišljenja Poreske uprave navedeno je da se oporezivim ličnim prihodima smatraju svi prihodi dobijeni po osnovu zapošljenja, pa i u robi ili oprostu duga.
“U sistemu oporezivanja dohotka kakav imaju Hrvatska, Crna Gora, ali i većina drugih evropskih država, svi primici koje poslodavci isplaćuju svojim radnicima u novcu, kao i različite nenovčane pogodnosti (tzv. primici u naravi) koje se radnicima daju, načelno su oporezivi porezom na dohodak. Dakako, u svakoj je državi propisan i često široki krug izuzetaka od ovog opšteg pravila, kako bi se poslodavcima omogućilo da radnicima neoporezivo osiguraju, na primjer, topli obrok, isplate prigodnu nagradu i sl. Ovi izuzetci uvijek moraju biti propisani ili zakonom ili, kakvo je rješenje u Hrvatskoj, pravilnikom Ministarstva finansija donesenog na osnovu zakonskog ovlašćenja. To je u skladu sa temeljnim ustavnim načelom da o svakom elementu poreznog sistema, uključujući i različita porezna izuzeća i oslobođenja, može odlučivati isključivo zakonodavac, tj. parlament, kao predstavnik svih građana. Svako drugo rješenje, kojim izvršna vlast diskreciono daje porezne pogodnosti određenom krugu građana, automatski izaziva ozbiljne sumnje s aspekta osnovnih načela pravne države”, kazao je Gadžo.
On kaže da su radi o oporezivom prihodu i da, prema njegovim saznanjima, u Crnoj Gori ne postoji izričiti zakonski osnov za izuzimanje od oporezivanja.
“Čak i kada bi vaš zakonodavac intervenisao na način da propiše oslobođenje za ovako uski krug osoba koje ostvaruju određene pogodnosti (državni službenici), to bi otvorilo niz pitanja s aspekta ustavnih načela jednakosti i oporezivanja svih građana u skladu sa tzv. sposobnosti za plaćanje. Ukratko, prema mom mišljenju, zakonodavac bi morao ponuditi veoma ozbiljne legitimne razloge zašto privileguje jednu grupu porezkih obveznika. Zamislimo samo situaciju u kojoj neka kompanija plaća rate stambenog kredita svojim zaposlenima - koji je legitimni razlog da se u tom slučaju plaća porez na dohodak, a ne u slučaju kada iste pogodnosti država daje svojim zaposlenicima”, naveo je Gadžo.
Kostić kaže da je razlika u cijeni po kojoj je tan kupljen od države i tržišne, svakako dohodak funkcionera.
“I to dohodak koji je, osim u slučaju izričitog zakonom predviđenog oslobođenja koje, koliko znam u zakonodavstvu Crne Gore ne postoji, svakako oporeziv. Isto je i sa kreditima kod kojih dolazi do otpusta iz duga (opraštanje duga). Ovakvo tumačenje bi se dobilo u bilo kojoj zemlji na svijetu koja ima porez na dohodak. Koliko ja poznajem crnogorske propise, ovakvo tumačenje se dobija i primjenom zakonodavstva vaše zemlje”, naveo je Kostić.
Mustafić i Husović još ćute o utaji poreza
Što se tiče slučajeva u kojima su funkcioneri preprodavali stanove dobijene od Vlade po višestruko većim cijenama, dr Gadžo kaže da se u načelu može reći da je tu moglo doći do poreske obaveze.
“To zavisi o načinu utvrđenja nabavne vrijednosti nekretnine, te eventualnim oslobođenjima ako je ta osoba imala prebivalište na toj adresi”, naveo je Gadžo.
Javnosti su poznata dva slučaja u kojima su funkcioneri Suljo Mustafić i Rafet Husović preprodali stanove u Podgorici, koje su od Vlade dobili pod povoljnim uslovima, a u njima nijesu imali prebivalište jer živi u Baru i Rožajama. Mustafić je stan od 128 kvadrata kupio za 26 hiljada, a Husović stan od 90 kvadrata za 14 hiljada eura. Obojica su ubrzo stanove prodali za pet do šest puta veće iznose.
“Ono što moram dodati je da se u većini evropskih država uvijek oporezuje kapitalni dobitak ostvaren tzv. špekulativnim transakcijama u vezi sa nekretninama, odnosno slučajevi kad do pravnog prometa nekretnina ne dolazi u svrhu rješavanja stambenog pitanja”, naveo je Gadžo.
Kostić navodi da je kapitalni dobitak ostvaren prodajom stanova kupljenih po povlašćenim uslovima, “svakako oporeziv ukoliko se na takve prodaje ne može primijeniti oslobođenje iz čl. 37g Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica Crne Gore, a čini se da ne može”.
To je izuzeće ako je stan korišćen kao prebivalište prodavca.
Mustafić i Husović već dvije sedmice ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” o mogućoj poreskoj utaji, kao ni Poreska uprava.
Plaćen ekstra profit na stanove koje je dijelio Milošević
Dr Kostić navodi da je u Srbiji praksa davanja stanova funkcionerima ukinuta prije skoro 20 godina.
“Što se srpske prakse tiče, mi svakako nismo najbolji primer moralne čistote naših funkcionera, ali ovakva praksa ne postoji, tj. ona je prestala da postoji početkom 2000-ih i od tada se nije vratila. Jedan broj funkcionera koji su dobijali stanove 90-ih bio je podvrgnut i posebnom porezu na ekstra profit ostvaren korišćenjem posebnih pogodnosti”, naveo je Kostić.
On navodi da u Srbiji postoji sticanje stanova od države pod povoljnim uslovima, ali da ono važi za pripadnika vojske i policije, kao i za mlade istraživača na naučnim ustanovama u zemlji.
“Mislim, da vi pred sobom imate i ogroman problem koji je vezan za ustavnu podjelu vlasti, jer ako se ne varam u Crnoj Gori je vlada (izvršna vlast) stanove dodijeljivala sudijama (sudska vlast), što ozbiljno dovodi u pitanje nezavisnost sudske od izvršne vlasti”, kazao je Kostić.
Do kraja 2000. godine u Srbiji je na vlasti bio režim Slobodana Miloševića, koji je u većini tog perioda bio u koaliciji sa crnogorskim DPS-om.
Dr Gadžo kaže da u Hrvatskoj nema slične prakse podjele stanova za državne službenike.
“Praksa davanja različitih povlastica državnim službenicima za rješavanje stambenih pitanja zapravo je nasljeđe bivše države, tj. bila je prisutna u doba socijalizma. U Hrvatskoj su, nakon sticanja samostalnosti, u nekoliko navrata (2000-ih) dodjeljivane subvencije nekim kategorijama zaposlenih u javnom sektoru kao što su mladi naučnici na univerzitetima i institutima, u svrhu rješavanja stambenog pitanja”, kazao je Gadžo.
Bonus video:
