Neodgovarajući regulatorni sistem, otežan pristup finansijskim sredstvima, velika zastupljenost sive ekonomije, postojanje korupcije u svim oblastima i nivoima, nesklad između obrazovnih programa i stvarnih potreba tržišta rada su glavne barijere u razvoju preduzetništva u Crnoj Gori nazvane “pet ubica biznisa” u istoimenom dokumentu kojeg su juče predstavili Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) i Međunarodna organizacija rada (ILO).
U dokumentu je navedeno da i pored napretka Vlade predstavnici čak 97 odsto kompanija smatraju da regulatorni okvir u Crnoj Gori ne podstiče preduzeća da šire svoju djelatnost.
Glomazna i neefikasna administracija
“Na osnovu istraživanja proizilazi da privrednici veći problem vide u nedosljednoj i selektivnoj primjeni propisa, u odnosu na samu sadržinu zakonskih rješenja.
Takođe, državna administracija na nacionalnom, a posebno administracija na lokalnom nivou ocijenjena je od 60 odsto privrednika kao neefikasna, nedjelotvorna, glomazna i skupa”, navedeno je u dokumentu.
Privrednici su se žalili na postojanje brojnih suvišnih, komplikovanih i skupih procedura, na lošu kordinaciju između državnih i opštinskih službi i česta preklapanja nadležnosti.
Svega 11,2 odsto kompanija je odgovorilo da im visoki troškovi za zarade ne predstavljaju problem.
Poslodavci predlažu pojednostavljenje neophodnih i ukidanju suvišnih procedura, smanjenju troškova za njihovo sprovođenje, eliminisanju birokratske samovolje – naročito na lokalnom nivo, jednostavnije prikupljanje poreza, veću uključenost predstavnika privrede u kreiranju propisa od značaja za poslovanje, kao i povećanja odgovornosti, transparentnosti, efikasnosti državne i opštinskih administracija.
Skupe usluge banaka
Slaba dostupnost kredita i otežana naplata potraživanja ugrožavaju likvidnost i umanjuju mogućnost investicija u razvoj novih proizvoda ili usluga, novih tehnologija, te povećanja konkurentnosti.
Čak 96 odsto preduzeća ima problem u dobijanju novca a 93 odsto je navelo da je visina kamatnih stopa ključni problem. Poslodavci su se žalili i na zahtjeve banaka za obezbjeđenjem kolaterala i na slabu komunikaciju između banaka i privrednika. Čak 98 odsto preduzeća smatra da usluge banaka nijesu prilagođene njihovim potrebama.
Privrednici traže smanjenje kamata, raznovrsniji i prihvatljiviji kolateral, reprogramiranja postojećih kredita bez promjene uslova kreditiranja, kao i da se kreditne linije usklade sa potrebama preduzeća u različitim oblastima.
Siva ekonomija i nelojalna konkurencija, kako je navedeno, predstavljaju jedan od gorućih problema za razvoj biznisa, kojem je u posljednje vrijeme počela da se poklanja posebna pažnja Ministarstva finansija.
Siva ekonomija 30 odsto ekonomije
Autori istraživanja procjenjuju da siva ekonomija čini od 23 do 31 odsto BDP-a Crne Gore. Da se često susreću sa nelojalnom konkurencijom koja nelegalno posluje priznalo je 32,7 odsto preduzeća, a 57,1 odsto smatra da je ona posebno izračena u trgovini.
Privrednici traže profesionalno, pravovremeno i neselektivno postupanje državne i lokalne administracije i inspekcijskih službi, kao i da je neophodno ozbiljno smanjenje fiskalnog opterećenja po osnovu rada i povećanje fleksibilnosti radnog zakonodavstva.
Čak 61.6 odsto preduzeća prepoznaje korupciju kao prateći problem poslovanja i značajnu prepreku za razvoj biznisa. U dokumentu je navedeno da prema izvještajima Svjetske banke, Crna Gora po indeksu kontrole korupcije ima veoma loš rejting.
Poslodavci su naveli da je korupcija izražena u toku privatizacionih procesa, prostornog planiranja, javnih nabavki, obrazovanja, zdravstva, kao i rad državnih i lokalnih organa i naručito inspekcijskih službi. Svega 32.2 odsto ima informaciju da u Crnoj Gori postoje institucije za borbu protiv korupcije i da se ona može prijaviti.
Inspektori da ne slušaju političare
“Ovo ukazuje na dva problema – da je nedovoljna pažnja posvećana ovom problemu, ali i da su efekti njihovog rada neprimjetni”, navedno je u izvještaju i predloženo da se poveća nezavisnost i samostalnost nadležnih institucija od političkih i drugih uticaja kao i da se uspostaviti sistem pojačane odgovornosti i transparetnosti javnog sektora.
Čak 47,5 odsto preduzeća je kao problem navelo nedostatak potrebnih znanja i vještina pri zapošljavanju novih radnika, dok se čak 96 odsto žali na manjka vještina zaposlenih.
U izvještaju su navedeni podaci Monstata da je na kraju prošle godine stopa nezaposlenosti mladih iznosila 45 odsto.
“Tome je umnogome doprinijela neadekvatna upisna politika, posebno visokoškolskih ustanova, koja je dovela do hiperprodukcije visokoobrazovanog kadra”, navedeno je u izvještaju.
Mnogo diploma na Birou
Predloženo je da se unaprijediti sistem analize i predviđanja potreba tržišta rada i da se u skladu sa tim kreiraju upisne politike obrazovnih institucija, ali i povećati kvalitet praktične nastave.
“Vjerujemo da će ovaj izvještaj biti od koristi kreatorima politika i donosiocima odluka, socijalnim partnerima, privatnom i civilnom sektoru u njihovim zajedničkim naporima na eliminisanju prepoznatih problema.
Namjera Unije poslodavaca pri izradi ovog dokumenta je bila ispunjenje naše vizije: “Poslovni ambijent u kome će svi građani Crne Gore imati mogućnost za stalno i stabilno zaposlenje“. Zato pozivamo na zajedničko djelovanje svih subjekata društva u cilju stvaranja jake privrede, a time i uspješne Crne Gore”, naveo je predsjednik UPCG Predrag Mitrović.
Uvodna izlaganja o ovom izvještaju i njegovom značaju imali su predstavnici međunardnih organizacija poslodavaca i rada i ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković.
Bonus video:
