Prihodi slabi, a dugovi se godinama gomilaju

“Ukupni prihodi, po svim osnovama, koje je UzŠ ostvarila u toj godini iznosili su 5.941.289. Zakonom o budžetu za 2016. godinu planirana su sredstva za Upravu za šume u iznosu od 4.795.049, a utrošeno je 5.059.269 eura”, nalaz je DRI
91 pregleda 0 komentar(a)
drva, šuma
drva, šuma
Ažurirano: 20.02.2018. 18:05h

Manjak kapaciteta, nedovoljno ulaganje u šumsku infrastrukturu i uzgoj i zaštitu šuma imaju za posljedicu da Crna Gora gubi značajne prihode od korišćenja šuma. Pored toga, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprava za šume (UzŠ) ne sprovode dovoljno efikasno obračun i naplatu prihoda od korišćenja šuma.

To su pokazali nalazi Konačnog izvještaja o reviziji uspjeha efikasnosti obračuna i naplate prihoda od korišćenja šuma, koju je uradila Državna revizorska institucija (DRI).

Revizija je obuhvatila aktivnosti Ministarstva, UzŠ i Poreske uprave (PU) koje se odnose na obračun i naplatu prihoda od korišćenja šuma, u periodu 2015 -2017. godina.

“Prihodi za 2017. godinu planirani su na značajno manjem nivou od projektovanog Nacionalnom šumarskom strategijom do 2023. i iznose 5,6 miliona eura. Ministarstvo/UzŠ, kroz program gazdovanja šumama, ne planira prihode od naknada za komercijalno korišćenje funkcija šuma, tako da se oni ne prikupljaju, iako je za to utvrđena zakonska mogućnost. Prihod od taksi za nezaštićene biljne vrste, odnosno prihod od korišćenja nedrvnih proizvoda (pečurke, šumsko voće, ljekovito bilje i sl.) je u 2016. godini naplaćen u iznosu od 2.867 eura, a u 2017. samo 401 euro”, piše u izvještaju.

Na drugoj strani, kako se navodi, dug po osnovu naknada za korišćenje šuma na dan u 2015. godine, prema podacima Poreske uprave, iznosio je 5.945.810 eura.

“Prema podacima iz Izvještaja o radu UzŠ za 2016. ukupne obaveze svih koncesionara i pravnih lica, koja su u poslovnom odnosu sa UzŠ utvrđene su na iznos od 8.041.848 eura, što je za 35 odsto više u odnosu na 2015. Dug po osnovu koncesija za šume na u 2017. godini, prema podacima Poreske uprave, iznosi 5.122.675 eura”, piše u Izvještaju.

DRI navodi i da prema podacima iz Izvještaja o radu UzŠ u 2016. godini su prihodi od koncesija za šume iznosili 4.778.352.

“Ukupni prihodi, po svim osnovama, koje je UzŠ ostvarila u toj godini iznosili su 5.941.289. Zakonom o budžetu za 2016. godinu planirana su sredstva za Upravu za šume u iznosu od 4.795.049, a utrošeno je 5.059.269 eura”, nalaz je DRI.

Kao primjer, DRI navodim stanje duga najvećeg koncesionara „Vektre Jakić“, koji je 2015. godine bio 1.841.856, a 2016. godine 3.477.462 eura.

“Prema podacima Poreske uprave zaduženje po osnovu koncesione naknade za korišćenje šuma za 2016. iznosi 6.341.403, dok prema podacima UzŠ to zaduženje iznosi 4.728.263 eura. U 2017. godini, prema podacimna UzŠ, iznos naplaćenih prihoda od korišćenja šuma je iznosio 6.760.926 eura, što je za 828.434 ili oko 14 odsto više u odnosu na 2016. godinu”, piše u Izvještaju.

“Računovodstvena evidencija prihoda od korišćenja šuma koju vodi UzŠ nije ažurna. Podaci o zaduženju obveznika po osnovu prodatog drveta u dubećem stanju u 2017. godini nijesu u vremenu vršenja revizije (oktobar 2017.g.) bili unijeti u računovodstvenu evidenciju, već su bili dostupni isključivo u papirnoj formi. Iz računovodstvene evidencije koja se vodi kod UzŠ ne mogu se dobiti podaci o spornim potraživanjima.

Nema dokaza o realizaciji investicija i socijalnih programa

Navodi se da je UzŠ 2013, 2014. i 2015. godini nastavila raniju praksu da koncesionu naknadu umanji za posebnu naknadu, tretirajući je kao dio koncesione naknade.

“Koncesionari koji su potpisali ugovore o privatizaciji šumsko-drvoprerađivačkih preduzeća, u skladu sa Zaključkom Vlade, oslobođeni su plaćanja posebne naknade do isteka roka važenja koncesionog ugovora, pod uslovom da poštuju obaveze o investicionim ulaganjima i socijalnim programima iz ugovora o privatizaciji. Državni revizor u UzŠ nije dobio na uvid dokumentaciju na osnovu koje bi se mogao uvjeriti da koncesionari koji su potpisali ugovore o privatizaciji realizovali investicije i socijalne programe u preduzećima koja su privatizovali”, piše u izvještaju.

DRI navodi da je UzŠ na osnovu zahtjeva koncesionara umanjivala ukupan iznos koncesione naknade‚ a da nije pozivala šumarskog inspektora.

Država treba da gazduje šumama

DRI je, između ostalog, preporučila Ministarstvu da Vladi predloži model reorganizacije sistema gazdovanja šumama. Navodi se da je Ministarstvo u septembru 2017. dostavilo Vladi dokument

„Reorganizacija koncepta koncesionog korišćenja šuma“. Ključna stavka za realizaciju novog koncepta, kako se navodi, je da Vlada osnuje privredno društvo za gazdovanje šumama u državnom vlasništvu, a preduslov za osnivanje tog društva je obezbjeđivanje ekonomske samoodrživosti. “Budžetom UzŠ treba obezbijediti sredstva za izradu programa/planova gazdovanja državnim šumama i šumama u privatnom vlasništvu, kako bi se obezbijedilo da raspoloživa drvna masa bude na optimalnom nivou. Neophodno je preduzeti aktivnosti na unapređenju sistema doznake i rješavanju problema nedostatka kvalifikovanih šumarskih inženjera-doznačara. Potrebno je da Poreska uprava u saradnji sa UzŠ izvrši procjene i analize i preduzme odgovarajuće mjere za naplatu duga po osnovu naknada za korišćenje šuma.

Bonus video: