Prijava Komisiji za hartije od vrijednosti, sumnjivi poslovi fondova - Vijesti.me
Provjere

Prijava Komisiji za hartije od vrijednosti, sumnjivi poslovi fondova

Tokom 2009. i 2010. godine Atlas mont fond “kupovao akcije kompanija iz sistema Atlas grupe u vrijednosti preko sedam miliona eura”

Atlas banka
Atlas banka (Foto: Arhiva Vijesti)

Komisiji za hartije od vrijednosti stigla je prijava za ispitivanje sumnjivih transakcija Atlas mont fonda "i donošenje odgovarajućih mjera protiv odgovornih lica ukoliko se ti navodi ispostave kao tačni", kao i zahtjev da Komisija stopira kupovinu akcija kompanije Plama Pur od strane fonda Moneta, prema već objavljenoj ponudi za preuzimanje, kao i pokretanje "krivične prijave protiv odgovornih lica i oduzimanje dozvole za rad zbog drastičnog kršenja Zakona o investicionim fondovima i Statuta Monete".  

Podnosioci ovih dviju prijava su kompanija Zastava Stan servis i jedan član Udruženja privatnih investitora Crne Gore (UPI).

"Postoje indicije da je tokom 2010. godine Atlas mont kupio akcije Crnagoraputa od Jadranskog sajma AD Budva, što predstavlja transakciju s povezanim licem i u suprotnosti je sa Zakonom o investicionim fondovima. Takođe želimo da ukažemo na niz kršenja člana 16 Zakona o investicionim fondovima, kao i člana 20 Statuta fonda zajedničkog ulaganja Atlas mont koji kaže:

"Društvo za upravljanje u upravljanju imovinom fonda posluje sa pažnjom dobrog privrednika, na načelima likvidnosti, sigurnosti i raspodjele rizika" – stoji između ostalog u prijavi KHOV-a protiv menadžmenta Atlas monta.

Atlas mont kupovao akcije kompanija iz sistema Atlas grupe

U njenom obrazloženju se ističe da je tokom 2009. i 2010. godine Atlas mont "kupovao akcije kompanija iz sistema Atlas grupe u vrijednosti preko sedam miliona eura".

U regionu posljednjih par godina od početka krize banke se trguju na nivou od P/B>0,2 pa maksimalno do P/B>0,8
"Radi se o potpuno nelikvidnim hartijama za kojim nema tražnje uopšte u sistemu berze ni na jednoj cijeni i koje se faktički ne mogu realizovati. Takođe, nije se vodilo uopšte računa o disperziji rizika. Jer je u pitanju bankarski sektor koji je najizloženiji krizi.

Tako da je time prekšen član 20 Statuta Fonda zajedničkog ulaganja. Poseban akcenat stavljamo na izuzetno visoke cijene po kojima su te hartije kupovane, tako da ima elemenata zloupotrebe službenog položaja i kršenja člana 16 Zakona o investicionim fondovima. Na primjer, tokom 2009. Atlasmont je kupio 753 akcije Atlas banke AD Podgorica po tržišnoj kapitalizaciji od 91 milion eura. Fond je platio akcije po preko tri puta višoj cijeni od njene knjigovodstene vrijednosti, što je u periodu krize nezabilježeno bilo gdje u svijetu", ističe se u prijavu.

U regionu posljednjih par godina od početka krize banke se trguju na nivou od P/B=0,2 pa maksimalno do P/B=0,8. Dok najveće svjetske banke se trguju uglavnom na pola knjigovodstvene vrijednosti. Na primjer Bank of America se trguje na P/B=0,25, Citibank na P/B=0,5.

"Razlog za to je ekonomska kriza i velika izloženost bankarskog sektora problemima koje je kriza prouzrokovala. S obzirom na to da je riječ o kupovini akcija formalno ili neformalno povezane kompanije smatramo da bi to trebalo da ukazuje na dodatnu sumnju da je moguće da je riječ o povredi člana 21 Statuta fonda, stavljanja sopstvenih interesa ispred interesa akcionara fonda", navodi se u prijavi KHOV-a.

"Moneta svjesno krši novi zakon"

"S obzirom na to da je ponuda za preuzimanje Plama Pur objavljena 01. 12. 2011. godine, tri dana nakon stupanja na snagu Zakona o investicionim fondovima, društvo za upravljanje Moneta svjesno i namjerno krši Zakon o investicionim fondovima, izlažući imovinu akcionara fonda riziku, a pri tom nemaju opravdanja da ovim poslovnim poduhvatom da sprečavaju bilo kakvu štetu fondu. Smatramo da Komisija mora da zaštiti akcionare od samovolje društva za upravljanje i da obezbijedi dosljedno sprovođenje nedavno usvojenog Zakona", stoji u prijavi manjinskih akcionara koji traže da im se posredstvom KHOV-a iz Monete dostavi niz dokumenata jer predstavnici ovog društva, kako tvrde, neće da ih daju.

"Smatramo da imamo pravo na uvid dokumentacije o poslovanju i transakcijama unutar firmi koje su u 100 odsto vlasništvu fonda zajedničkog ulaganja Moneta, iz razloga što ste dozvolili da se taj dio imovine „sakrije“ od akcionara i prebaci na firme u kojima fond ima praktično 100 odsto vlasništva, i to: Odluke Upravnog odbora ili izvršnog direktora Otrant komerca AD Ulcinj o kupovini akcija Agrogorica DD Ljubljana. Ugovor o otkupu potraživanja od strane Agrogorica DD Ljubljana od nama nepoznate treće firme, sve odluke Upravnog odbora AD Lipska pećina. Molimo Vas da preduzmete mjere iz svoje ingerencije kako bismo dobili dokumenta na koja po Zakonu imamo pravo a koja predstavnici društva neće da nam obezbijede", navodi se u prijavi.