Jedna od stvari koje se Jovanka Uljarević sjeća u vezi sa svojom pokojnom bakom je njen naizgled neobjašnjivi strah od mora: "Iako je čitav život provela stanujući blizu obale, baka Ljubica nije podnosila more. Sigurno zbog trauma sa Mamule".
Ljubica je imala samo 12 godina kada su Musolinijeve fašističke snage ubile njenog oca a nju zarobili zajedno s majkom i sestrom, u proljeće 1942. na ostrvu Lastavica, na ulazu u Bokokotorski zaliv.
One su odvedene iz obližnjeg sela Morinj i bile su među prvim zatvorenicima austrougarske tvrđave Mamula iz 19. vijeka koju su italijanski vojnici koristili kao koncentracioni logor za vrijeme rata.
Ljubica nije nikada pričala djeci o četiri mjeseca dugom zarobljeništvu na Mamuli, ali je Jovanka sastavila dio njene priče uz pomoć dokumenata i rodbine, koja joj je rekla da je Ljubica, zajedno sa drugim ženama i djecom svih uzrasta, boravila u prenatrpanim ćelijama i da su se pokušaji bjekstva brutalno kažnjavali.
"Najmlađi zatvorenik u toj grupi bio je svega osam dana stara beba i bila je iz sela Pobori kod Budve. Ako bi plakala, vojnici su dolazili i tukli sve prisutne dok ne bi zavladao muk”, Jovanki su ispričali. "Bilo je hladno, gladovalo se i opšti uslovi su bili veoma loši”.
SDP i dalje nije za, da li će DPS naći još dva poslanika
Predag Sekulić, koji je i bivši ministar turizma ali i kulture, rekao je BIRN-u da se radi o dobrom projektu koji na “pravi način valorizuje ostrvo Mamula uz očuvanje dijela istorijske vrijednosti”, te da “ne postoji niti jedan racionalan razlog da projekt ne bude podržan”.
Sa druge strane SDP je kritikovao ugovor tokom prvog glasanja tvrdeći da on nije u skladu sa lokalnim zakonima, što je DPS negirao.
"Jasno je da uz aktuelne uslove SDP najvjerojatnije neće podržati ovaj ugovor s obzirom na to da je on identičan u svim svojim glavnim elementima sa onim u vezi sa kojim smo se već izjasnili”, kazala je poslanica SDP -a i profesorica prava Draginja Vuksanović.
Oraskomov predloženi razvojni plan nije dobio potrebnu većinu u Skupštini tokom prvog glasanja održanog u julu, sa 39 glasova za. Nedostajala su svega dva glasa.
Preko stotinu ubijeno ili umrlo od gladi
Ljubica je puštena u okviru razmjene sa ciljem oslobađanja mjesta za još muških zatvorenika, ali Mamula ostaje sastavni dio istorije Jovankine porodice, baš kao što je to i za više desetina porodica koje se okupljaju na Mamuli 14. septembra svake godine u čast žrtava i preživjelih. Preko stotinu ljudi je ubijeno ili umrlo od gladi, a 2.000 je bilo zarobljeno i mučeno u Kampo Mamuli, prema procjenama zasnovanim na italijanskim vojnim dokumentima. Većina zatvorenika bili su mještani, kao i iz obližnje Hercegovine i Dalmacije.
Nije iznenađujuće da su Jovanka i pojedini drugi mještani čija je rodbina ubijena ili stradala u logoru, veoma kritični prema planovima švajcarsko-egipatskog Oraskoma da transformiše Mamulu u luksuzno turističko odmaralište sa marinom, spa centrom, plažnim barom, restoranima i DJ podijumom koji dodaje “party” ambijentu.
“Oraskomov projekat bi uništio svaku uspomenu na Mamulu i ono što je tamo stvarno bilo”, rekla je Jovanka Balkanskoj mreži za istraživačko novinarstvo, BIRN.
Demokratska partija socijalista (DPS) se ne slaže, ističući da projekat uključuje muzej, odnosno spomen sobu u čast žrtvama logora koji će biti otvoreni za javnost. Iz DPS-a, takođe, naglašavaju da će u okviru projekta Oraskom uložiti 15 miliona eura u lokaciju koja je danas zapuštena, te da će donijeti 7,5 miliona eura prihoda tokom prvih 15 godina i otvoriti nova radna mjesta.
Predstavnici Skupštine će po drugi put u ponedjeljak ili utorak odlučivati o tome da li će dati zeleno svjetlo Oraskomu. Projekat nije uspio osigurati dovoljnu parlamentarnu podršku tokom prvog glasanja u julu ove godine, dijelom zbog toga što je DPS izgubio podršku svog ključnog koalicijskog partnera Socijaldemokratske partije (SDP).
Da li istorija ostrva ide sa luksuzom
Olivera Doklestić, građevinski inženjer i aktivista čiji su djed Lazar, otac Mirko i stric Đorđe takođe preživjeli zarobljeništvo na Mamuli, nada se da će vlada još jednom razmisliti o ovom projektu.
“Istorija ostrva i njegove tvrđave mora biti u srži njegove adaptacije. Luksuzno ljetovalište nije adekvatno rješenje", tvrdi Doklestić.
Uz sjećanje na redovne godišnje posjete tvrđavi sa svojim ocem, ona vjeruje da su obrazovne ture - u kombinaciji sa komercijalnim aktivnostima poput restorana i drugih sadržaja - najprikladniji način da se tvrđava valorizuje, čak i ako to "neće obezbijediti brdo novca odmah”.
Pojedini stručnjaci za kulturno-istorijsku baštinu su izrazili zabrinutost da su, sudeći po razvojnim nacrtima koji su dostupni javnosti, arhitektonski elementi od važnosti za vojnu istoriju, uključujući posmatračnice i bunar, mogli biti izmijenjeni ili ukljonjeni.
Stručnjak za austrougarske tvrđave u Crnoj Gori iz Instituta za urbanističko-arhitektonsku istoriju u Gracu, Austrija, Valker Pahauer naglašava da uticaj razvojnog projekta na istorijski integritet tvrđave, uključujući izgradnju bazena u dvorištu, još nije jasan.
“Ne znamo kako će unutrašnja struktura i tehnička infrastruktura uticati na istorijsku građevinu... Mamula je značajan arhitektonski i istorijski spomenik i vjerojatno se radi o jedinoj ostrvskoj tvrđavi koju je izgradila Austro-Ugarska monarhija. Ona bi trebalo biti sagledana u kontekstu šire evropske istorije”, rekao je on.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara odbili su da direktno komentarišu Pahauerove komentare, uz obrazloženje da se ne mogu “izjašnjavati na osnovu spekulacija” s obzirom na tomda im projekat Oraskoma još nije dolazio na razmatranje i saglasnost.
Poslanik DPS-a i predsjednik skupštinskog odbora za turizam i prostorno planiranje Predag Sekulić, rekao je BIRN-u da Oraskomov plan “valorizuje Mamulu na pravi način, uz očuvanje i dijela istorijske vrijednosti.“ Osim toga, tokom parlamentarne rasprave održane u srijedu, ministar turizma Branimir Gvozdenović je uvjeravao poslanike da će projekat osigurati da tvrđava zadrži svoj istorijski značaj sa svim elementima u skladu sa propisima zaštite.
“Nema promjene u dimenzijama objekta, koji će samo dobiti određeni sadržaje u funkciji turističke ponude visokog kvaliteta”, istakao je on.
Iako priznaju vrijednost stranih ulaganja i turizma, pojedini smatraju da je potrebna veća diversifikacija kada je u pitanju balans između ekonomskog razvoja i očuvanja kulturne baštine.
“Postoji opšti nedostatak pažnje i svijesti prema kulturnom obogaćivanju sopstvenih građana i javnog dobra u cjelini”, tvrdi Aleksandra Kapetanović, arhitektica i izvršna direktorica NVO Expedito, jedne od vodećih u državi kada je u pitanju održivi razvoj prostora.
“Sve se gleda samo kroz turizam, to je toliko očigledno. Značaj baštine za lokalnu zajednicu nije dovoljno shvaćen, i nema dovoljno projekata usmjerenih ka unapređenju kulturne zajednice”.
Kapetanovićeva, koja je prisustvovala okruglom stolu o predloženom razvojnom projektu za Mamulu, smatra da Vlada treba da razmotriti druge načine da se osigura zaštita i održivost kulturnih dobara, “posebno kada imamo vrlo specifičnu baštinu uz koju su vezana bolna sjećanja".
Ona je istakla da uz dobar plan konzervatorski radovi mogu biti sprovedeni u fazama, te da nije neophodno da se sva sredstva nađu odjednom, već da je moguće uz minimalne intervencije učiniti lokaciju sigurnom za posjetioce, podsjećajući na dostupnost EU sredstava za obnovu i adaptaciju kulturne baštine.
Iskorišćen novac EU za Besac
Crna Gora je dobila blizu pola miliona eura sredstava EU za obnovu turske tvrđave Besac iznad Virpazara kod Skadarskog jezera, u blizini albanske granice. Prva faza projekta je završena 2013, dok drugi dio sporazuma, koji je podrazumijevao primjenu nacionalnih sredstava u cilju adaptacije restaurirane tvrđave za potrebe posjetioca, uključujući muzej i pozorišnu binu, još uvijek nije sproveden.
Iz Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara nisu odgovorili na BIRN-ov zahtjev za komentar o korištenju EU fondova za očuvanje kulturne baštine kada su u pitanju Mamula ili druge crnogorske istorijske znamenitosti.
Međutim, muzej se ne pominje na promotivnoj web stranici projekta, mamulaisland.com, kao ni spomen soba čija je izgradnja dogovorena sa predstavnicima Organizacije boraca Narodnooslobodilačkog rata (NOR).
Odavanje poštovanja istoriji ostrva bilo je u centru razgovora između predstavnika Oraskoma i Organizacije boraca NOR-a Herceg Novi, koji su rezultirali promjenom stava organizacije o projektu. Nakon prvobitnog protivljenja, Organizacija boraca je javno podržala Oraskomov plan putem otvorenog pisma koje je poslato Skupštini u junu, mjesec dana prije prvog glasanja.
“Razgovori sa predstavnicima Oraskoma i potpisani ugovor uvjerili su nas u namjere da se sa posebnim pijetetom restaurira tvrđava. Mi smo dobili garancije da će ostrvo i muzej biti otvoreni i dostupni svima 365 dana godišnje”, navodi se u pismu u kojem se dodaje da projekat treba podržati jer se radi o boljoj alternativi od trenutnog stanja zapuštenosti, s obzirom da ostrvo danas “nema niti muzej niti kustosa, ni pristojan prilaz, čak ni tablu koja bi “pričala” šta je sve preživjela Lastavica i šta su sve preživjeli na Mamuli”.
Oraskom nije odgovorio na pitanja BIRN-a o Mamuli, uključujući pitanje zašto nema memorijalne sobe na mapi, uz ranije obrazloženje da ne žele da se izjašnjavaju prije skupštinskog glasanja.
Čekati na bolje nije loša opcija
Ima i onih koji primjećuju da aktuelni predlog predstavlja značajan napredak u odnosu na planove iz 90-ih godina da se na Mamuli izgradi stakleni neboder sa kazinom.
"Mi smo zapravo imali sreće što tada nije bilo dovoljno sredstava da se sprovede taj projekat”, rekao je profesor istorije umjetnosti iz Herceg Novog Lazar Seferović.
Dok javnost ostaje podijeljena oko toga da li bi Oraskomov plan makar sačuvao napuštenu tvrđavu i pomogao lokalnu ekonomiju, Kapetanović iz NVO Expeditio upozorava da nema potrebe da se žuri sa ulaganjima s obzirom na to da je tvrđava u relativno dobrom stanju, te da bi loša intervencija mogla “pogoršati štetu”.
"Mislim da je nedostatak sredstava za kulturnu baštinu nekad mnogo bolja opcija od loše intervencije. Mamula nije u toliko lošem stanju, i ne bi se srušila tokom narednih nekoliko godina ako se nešto odmah ne uradi. Čekanje na povoljniju opciju, čak i narednih deset godina, bilo bi prihvatljivo rješenje”, rekla je Kapetanović.
Da li Mamula propada bez ulaganja
Naspram briga oko transformisanja Mamule u skladu sa potrebama luksuzne turističke ponude, mnogi podržavaju plan i podržavaju Vladu u traženju stranih investicija za obnovu tvrđave koja je godinama bila zapuštena.
Bivša direktorica lokalnog javnog servisa Radio Herceg Novi Dragana Zečević Plavanski, posjećuje ostrvo najmanje dva puta godišnje i brine, kao i brojni Novljani, da će tvrđava bez ulaganja biti nepovratno oštećena.
"Bilo bi strašno da se protraći ovakva prilika koju nudi jedna ozbiljna kompanija poput Oraskoma nakon godina potpunog zanemarivanja. Mamula kontinuirano propada zbog nedostatka sredstava. Ako ne iskoristimo ovu priliku i odobrimo projekat, bojim se da će Oraskom zaključiti da smo neozbiljni i odustati od ideje”, kazala je Zečević Plavanski.
Preuzeti djelovi teksta BIRN-a koji je nastao u okviru podrške alumnistima programa Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost
Galerija
Bonus video:
