Od kada je, u jesen 2008. objelodanjeno, a potom i zvanično potvrđeno da je Prva banka pljačkala državu, štediše i stranke, poslušnici Prve pokušavaju javnost ubijediti kako za dešavanja u toj banci nijesu krivi njene gazde i menadžeri već zlonamjerni mediji koji su ih, ni krive ni dužne, neargumentovano napadali, dok su istovremeno, navodno, prikrivali slična dešavanja u drugim bankama, piše “Monitor” u posljednjem broju.
Iako se danas tvrdi suprotno, kako navodi “Monitorov” novinar Zoran Radulović, crnogorski privatni mediji su uredno zabilježili kako je Aco Đukanović odlučio da postane bankar.
"Podgorička kompanija Monte Nova koja je u vlasništvu biznismena Aca Đukanovića, kupila je nešto više od 14 odsto akcija Nikšićke banke… Đukanovićeva kompanija je prije nekoliko mjeseci za sličnu sumu postala vlasnik i oko devet odsto akcija Crnogorske komercijalne banke", pišu "Vijesti" u decembru 2005. godine.
Prema informacijama iz crnogorskog poslovnog svijeta, problem nedostatka novca pegla se neizvršavanjem naloga za plaćanje prema inostranstvu, carinskih i poreskih dažbina komintenata Banke
"Potom je Nikšićka preimenovana u Prvu banku. I monstrum je počeo da raste. "Kontrolom Prve banke tokom 2006. CBCG je utvrdila pojedine nepravilnosti u poslovanju manjeg stepena... i predložila mjere za njihovo otklanjanje", stoji u izvještaju Briselu. Zvanično, u Podgorici se pričala druga priča - podsjeća nedjeljnik.
Nešto kasnije, nakon što je objelodanjeno da je Prva "prenapregnuta", pošto je ukupni iznos depozita na njenim računima manji od iznosa izdatih kredita, Vlada odlučuje da interveniše.
"Zato u oktobru 2007. predlaže izmjene Zakona o budžetu. Ideja je da se državni depoziti iz CBCG prebace na račune "komercijalne banke u domaćem vlasništvu". Prva banka je, slučajno, bila jedina koja je zadovoljavala taj kriterijum", navodi se u tekstu i ističe da taj predlog nije prošao, pa Ministarstvo finansija krajem iste godine šalje na usvajanje novi Zakon o bankama.
Zakon je, uoči glasanja, nafilovan amandmanima DPS-a koji, prema mišljenju stručnjaka, "štite interese vlasnika banaka, a uvećavaju rizik za deponente i povjerioce banke". Ukratko, CBCG su vezane ruke da bi uprava Prve slobodno sprovodila naloge glavnog akcionara. Ko god je htio, znao je šta se sprema.
"Ovo je prvi put da finansijski lobi direktno utiče na rad parlamenta", upozoravao je Nebojša Medojević, ali bez odjeka.
Kako su klijenti obmanjivani
Poštujući bankarsku diskreciju i ne želeći da naruše teško građeno povjerenje na finansijskom tržištu, "Monitor" piše da su se i crnogorski mediji klonili priče o Prvoj banci, sve dok ona nije ugrozila kompletan sistem.
"Jedna banka Crne Gore obmanjuje komitente. Ovako počinje tekst objavljen u "Monitoru" u avgustu 2008. jedan od prvih koji institucije poziva na gašenje požara:
"Prema informacijama iz crnogorskog poslovnog svijeta, problem nedostatka novca (koji je dobrim dijelom otišao u kredite date po osnovu ličnog prijateljstva i političke podobnosti) pegla se neizvršavanjem naloga za plaćanje prema inostranstvu, carinskih i poreskih dažbina komintenata Banke. Ima naznaka da su ovu pojavu uočile i nadležne kontrole, ali je problem guran pod tepih – što u nadi da je u pitanju trenutna neujednačenost tokova plaćanja, što zbog vanbakarskog autoriteta vlasnika i čelnika ove Banke...".
Tekst smo završili molbom – "ovaj tekst, bez želje da se izazove panika, služi kao upozorenje onima koji treba da brinu o stabilnosti crnogorskog finansijskog sistema". Bez rezultata - opominje nedjeljnik.
Radulović ističe da je "Monitor", zajedno sa ostalim medijima koji su pratili rastuću krizu na crnogorskom finansijskom tržištu, optužen da radi za račun Crnogorske komercijalne banke (CKB) i Centralne banke Crne Gore (CBCG).
"Kao plaćenike CBCG prepoznao nas je, niko drugi nego ministar finansija. Prethodno je Skupštini preporučio usvajanje zakona koji je omogućio da se u Prvu sliju desetine miliona državnog novca. A evo šta su kontrolori CBCG u jesen 2008. našli u banci braće Đukanović:
"Utvrđeno je da Prva banka ne izvršava sve naloge za plaćanje izdate od strane nalogodavaca, odnosno da ima oko 30 miliona eura neizmirenih naloga za plaćanje u domaćem i ino platnom prometu", podsjeća Radulović.
"Što je Prva banka više gazila u bezakonje, to su se nadležni više trudili da te nezakonitosti ignorišu a dubioze ispravi tuđim novcem"
"Nije nevažno naglasiti: nekažnjeno. Ranka Čarapić je odbacila krivičnu prijavu koja joj je, uz prateću dokumentaciju, dostavljena iz CBCG. Vlada je banku braće Đukanović, zvanično, nagradila sa 44 miliona. Prva je, do danas, ostala jedina banka koja je koristila ovaj vid državne pomoći. Ne libeći se da ga zloupotrijebi. To, u dokumentima upućenim EK, tvrde Igor Lukšić i Milorad Katnić:
"Banci je naloženo da odmah napravi plan namjenskog korišćenja ovih sredstava prihvatljiv za CBCG... Međutim, Banka je ta sredstva koristila po sopstvenom nahođenju. Ovlašćena lica CB su bila onemogućena da neposredno prate korišćenje novčanih sredstava obezbijeđenih kreditnom podrškom Vlade...". Nekažnjeno, podrazumijeva se - navodi “Monitor”.
Spasavaju ih državni gubitaši
Nedjeljnik nastavlja da, što je Prva banka više gazila u bezakonje, to su se nadležni više trudili da te nezakonitosti ignorišu a dubioze ispravi tuđim novcem.
"Lukšićevo Ministarstvo finansija osmislilo je i realizovalo operaciju "11 miliona" kojoj se smijao čitav svijet. Njegov kolega, ministar ekonomije Branko Vujović odobrio je vlasnicima Željezare da 25 miliona namijenjenih za investicije i modernizaciju nikšićke kompanije potroše vraćajući dugove Acu i Milu. Novac za činidbene garancije već je bio u Prvoj. Tamo su otišla i sredstva od privatizacije i dokapitalizacije EPCG. I danas je na računima Prve između 50 i 70 miliona namijenjenih modernizaciji Elektroprivrede i Prenosa. Uz to, EPCG je u Prvu uložila još 20 miliona svog novca. Nijedna privatna banka u Crnoj Gori, osim ove, nije imala čast da je svojim novcem spašava državna kompanija, uz to gubitaš", objavio je nedjeljnik.
Neslavan jubilej obilježen je novim pokušajem relativizovanja haosa koji su napravili većinski vlasnici Prve banke - braća Milo i Aco Đukanović, sa saradnicima
"Ignorisani su izvještaji Komisije za hartije od vrijednosti da je Prva kupovala akcije u vrijema kada su joj takve aktivnosti bile zabranjene. Država je prećutala i činjenicu da joj je Prva otimala novac, kao onda kada nije ispoštovala naredbu Poreske uprave i CBCG da novac sa računa Euro fonda Veselina Barovića proslijedi državi, na ime neisplaćenog poreza. Prva je zadržala taj novac. Nema podataka da je nešto slično bilo dozvoljeno nekoj drugoj banci u Crnoj Gori. I to znaju i zagovornici teze da se između Prve i CKB može staviti znak jednakosti. Ta paralela je nastala kao posljedica neostvarene želje braće Đukanović da pokažu kako oni i njihova banka nijesu ni jedini problematični, ni najgori takmaci na ovdašnjem tržištu. A, jesu", zaključuje Monitor.
Ubice tržišta i institucija
"Prije pet godina, baš negdje u ovo doba, većinski vlasnici Prve banke Crne Gore naredili su menadžmentu da krenu u ubilački napad na ovdašnje finansijsko tržište, nadležne institucije, struku, nauku i zdrav razum. O tim vremenima svjedoči kratka zabilješka u odgovorima tadašnje Vlade na upitnik Evropske komisije.
"U prvoj polovini 2007. CBCG je utvrdila da postupanja Prve banke, u značajnijoj mjeri nijesu u skladu sa propisima, aktima poslovne politike banke, bankarskom praksom i primjenom propisanih kriterijuma", stoji u dokumentu koji je pripremio vladin tim koji su predvodili tadašnji ministar finansija Igor Lukšić i njegov pomoćnik, danas ministar, Milorad Katnić.
Nastavak, uglavnom, znamo. Neslavan jubilej obilježen je novim pokušajem relativizovanja haosa koji su napravili većinski vlasnici Prve banke - braća Milo i Aco Đukanović, sa saradnicima, piše "Monitor".
Galerija
Bonus video:
