Put oko Podgorice važniji im je od aerodroma Tivat

Iz Vlade kažu da im nisu bili prihvatljivi uslovi EBRD-a za kredit, među kojima je i da će Montenegro erlajns plaćati svoje dugove
235 pregleda 14 komentar(a)
Aerodrom Tivat, Foto: Siniša Luković
Aerodrom Tivat, Foto: Siniša Luković
Ažurirano: 08.01.2018. 20:44h

Obilaznica oko Podgorice od strateškog je interesa za opštinu i državu i poboljšaće uslove života stanovnika glavnog grada, dok rekonstrukcija i proširenje aerodroma u Tivtu, onako kako je vidi Evropska banka za obnovu i razvoj, nije u interesu Vlade, proizilazi iz odgovora koje su “Vijesti” dobile u kabinetu premijera Duška Markovića (DPS).

„Imajući u vidu gustinu saobraćaja koja je sve veća iz godine u godinu, javila se jasna potreba za izgradnjom jugozapadne zaobilaznice oko Podgorice, a ovo naročito, kada se ima u vidu pojačan intenzitet saobraćaja, naročito u ljetnjim mjesecima. Takođe, sve veći protok automobila postaje karakteristika i tokom cijele godine, tako da će, u cilju pružanja bolje usluge građanima, manjih gužvi i rasterećenja saobraćaja, ovaj projekat umnogome olakšati svakodnevne aktivnosti stanovnika glavnog grada. U skladu sa tim, prepoznat je značaj takvog projekta, zbog čega je i pomenuti aranžman odobren”, saopšteno je “Vijestima” u Ministarstvu finansija.

Na pitanje zašto su dali zeleno svjetlo za dodatno kreditno zaduženje Glavnom gradu iako ono probija zakonske limite duga koje lokalna uprava može imati, iz resora ministra Darka Radunovića (DPS) pozvali su se na član 64 stav 2 Zakona o finansiranju lokalne samouprave, gdje je predviđeno da “opština može da podnese Vladi zahtjev za odobrenje prekoračenja limita iznad navedenog nivoa samo ako isti ima za cilj finansiranje kapitalnih izdataka od strateškog značaja za opštinu, odnosno državu“.

“Projekat izgradnje Jugozapadne zaobilaznice je jedan takav projekat, i prepoznajući njegov značaj ne samo za glavni grad, nego i za državu, data je saglasnost za zaduženje opštine za taj projekat”, poručili su iz Ministarstva finansija.

Iako je premijer Marković u više navrata kazao da država više nema prostor da se kreditno zadužuje što je po njemu i glavni uzrok zašto Vlada nije dala „zeleno svjetlo“ da se Aerodromi Crne Gore zaduže kod EBRD za prijeko potrebnu rekonstrukciju i proširenje kapaciteta aerodroma Tivat, Vlada je pred novogodišnje praznike dala saglasnost Glavnom gradu za podizanje kredita od 15 miliona eura kod Međunarodne finansijske korporacije (IFC) i Erste banke, za izgradnju Jugozapadne obilaznice.

Ta investicija će se kako je tada saopšteno realizovati u 2018. i 2019. godini, a njena ukupna vrijednost iznosi 21,73 miliona, od čega će Glavni grad finansirati oko 17 miliona, a Vlada 4,5 miliona eura. U Podgorici se inače, na proljeće održavaju lokalni izbori koji su od ključnog značaja za dalji razvoj situacije na ukupnoj političkoj sceni države.

Ukupan iznos kredita za izgradnju zaobilaznice za koju je Vlada procijenila da će imati “višestruke pozitivne uticaje na poboljšanje standarda i kvaliteta uslova života u Podgorici”, tek je neznatno manji od cifre koju bi kao kredit za rekonstrukciju glavne turističke recepcije Crne Gore - aerodroma Tivat, uzelo državno preduzeće ACG.

Iako je EBRD bila spremna da za taj projekat ponudi i do 50 miliona eura, ACG koja ima oko 25 miliona eura sopstvenog “živog novca” na računima, zapravo bi uzela kredit do maksimalno 25 miliona, a za koji EBRD inače ne traži garancije države da će biti vraćen. Glavni uslov te banke za odobravanje ovog aranžmana bila je garancija da će aerodrom u Tivtu najmanje još 10 godina nakon završetka rekonstrukcije ostati u vlasništvu države, a što Vlada nije bila spremna da prihvati, pa je u međuvremenu DPS uz podršku Bošnjačke stranke lansirao tezu o potrebi “valorizacije aerodroma” u Tivtu i Podgorici kroz njihovo davanje u dugoročnu koncesiju. Tome se protivi kompletna opozicije, ali i članice vladajuće koalicije SD i HGI.

Ministarstvo finansija u slučaju odnosa izvršne vlasti prema uzimanju ova dva kredita ne vide različite aršine u vođenju ekonomske politike Vlade.

Tvrde da je riječ o “analizi rizika za dva različita projekta, odnosno za različite kreditne aranžmane, koja podrazumijeva da pored kreditnih uslova i iznosa kredita treba imati u vidu i ostale elemente potencijalnog kreditnog aranžmana“.

Pojašnjavaju da je aranžman koji je već bio dogovoren između ACG i EBRD podrazumijevao i “određene ustupke od strane države, koji nisu mogli biti ostvareni.”

“Projekat je zahtijevao i učešće Vlade i regulisanje određenih odnosa koji nisu mogli biti ili prihvaćeni ili nisu bili u nadležnosti same Vlade. Tako se zahtijevalo da Vlada pruži podršku ACG u servisiranju postojećih kredita bez garancije države u slučaju neočekivanog smanjenja prihoda ACG, kao i da se da prednost na otplatu kredita u vezi sa projektom u odnosu na dividende ili druga plaćanja ACG prema državi Crnoj Gori. Pomenuta obaveza predstavlja i određeni vid garancije, što nije moglo da se prihvati iz razloga što pomenuti odnos nije ni bio definisan sa bankom. Takođe, traženo je od Vlade da obezbijedi blagovremeni prenos budućeg aerodromskog zemljišta u vlasništvo ili dugoročno korišćenje od strane ACG, obezbijedi redovnost plaćanja obaveza nacionale aviokompanije prema ACG, itd. Kako pojedine obaveze nije bilo moguće prihvatiti, ili čak nisu ni bile u nadležnosti Vlade, zatraženo je od EBRD-a da revidira svoje zahtjeve. Međutim, EBRD nije bio u mogućnosti da dostavi revidirane uslove, tako da nije ni došlo do zaključenja aranžmana”, objašnjavaju u resoru ministra Radunovića.

U Vladi tvrde da eventualno inovirana ili nova ponuda EBRD-a, „ili odustajanje od pomenutih uslova”, može otvoriti mogućnost za novim pregovorima.

“U tom dijelu, uvijek postoji otvorenost Vlade da razgovara o razvojnim projektima, koji će dovesti do pretpostavki za brži i jači ekonomski razvoj, što i predstavlja njen pravi cilj”, saopšteno je „Vijestima” u kabinetu premijera Duška Markovića.

Nurković neće o valorizaciji aerodroma

Ministarstvo saobraćaja koje vodi Osman Nurović (BS) nije odgovorilo na pitanja „Vijesti” u vezi sa odobravanjem kredita za podgoričku zaobilaznicu i kočenja razvojnih planova državnih Aerodroma. Nurković se oglušio i na pitanje smatra li njegov resor da aerodromi u Tivtu i Podgorici sa ovakvim načinom gazdovanja nisu valorizovani i na osnovu kojih podataka temelje takvu procjenu.

„Vazdušne luke u Crnoj Gori posluju dobro, ali u Vladi dijelimo mišljanje da kapaciteti prosto nijesu dovoljno iskorišteni, pa iako aerodromi stalno bilježe veći broj opsluženih letjelica i putnika, moramo naći bolji model ulaganja i koncipirati projekat modernizacije koji će dugoročno pružiti kvalitet i brzinu usluge i pratiti dinamiku rastućeg broja turista koji ovim vidom saobraćaja dolaze u našu zemlju”, kazao je nedavno u intervjuu „Dnevnim novinama“ ministar Nurković.

Kapaciteti tivatskog aerodroma u sezoni inače, ne da nisu dovoljni iskorišćeni, već su više nego prebukirani jer kroz malu i neuslovnu terminalnu zgradu, čiju rekonstrukciju koči Vlada, dnevno u špicevima prođe i do 11 hiljada putnika.

Iako u Vladi zvanično tvrde da još vagaju između toga da ACG uzme kredit od EBRD ili da aerodrome ponude u zakup koncesionaru koji bi finansirao njihov razvoj što predlaže Svjetska banka, za Nurkovića je kazao da je najprihvatljiviji “model partnerstva sa privatnim sektorom koji se u okruženju i šire” uz “minimalna obaveza države”.

On se u okrobru prošle godine sastao sa predstavnicima turskog konzorcijuma TAV koja upravlja sa 17 aerodroma širom svijeta, među kojima je i „Aleksandar Veliki“ u Skoplju. TAV je izrazio interesovanje i za preuzimanje aerodroma u Crnoj Gori a Nurković tada nije krio svoju impresioniranost turskom kompanijom, navodeći da je oduševljen onim što je urađeno na aerodromu u Skoplju.

Bonus video: