Racković: Potreban zakon po ugledu na EU

"Naša namjera i poslovni pristup je da budemo partner državi, pomognemo u striktnom poštovanju zakonskih normi i doprinesemo razvoju uz najveće međunarodne standarde i prakse"
218 pregleda 1 komentar(a)
marijana racković, Foto: Arhiva Vijesti
marijana racković, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 23.10.2017. 19:34h

Neosporno je da nam je novi zakon o igrama na sreću potreban. Postojeći je donesen još 2004. godine i normalno je da je vrijeme učinilo svoje, da se tržište razvija da je potrebnan novi zakon koji će otvoriti više mogućnosti za investiranje i razvoj tržišta po ugledu na države regiona i Evropske unije, kazala je u intervju „Vijestima” izvršna direktorica kompanije Vezuv - Volcano Marijana Racković, na pitanje šta očekuju od novog zakona o igrama na sreću i da li učestvuju u njegovoj pripremi.

„Kada je Ministarstvo finsija 2013. radilo izmjenu zakona formiralo je radnu grupu, u kojoj sam tada učestvovala i naša su očekivanja s pravom bila da ćemo i tokom ove godine biti uključeni u izradu Zakona, čije je donošenje predviđeno programom rada Vlade. Naša namjera i poslovni pristup je da budemo partner državi, pomognemo u striktnom poštovanju zakonskih normi i doprinesemo razvoju uz najveće međunarodne standarde i prakse. Zato vjerujem da će Ministarstvo finansija, ubrzo izaći sa nacrtom zakona i da ćemo, na kraju, poslije dugog čekanja ipak dobiti kvalitetan zakonski dokument utemeljen na najboljim iskustvima koji će doprinijeti i razvoju Crne Gore kao turističke destinacije sa novim zabavnim sadržajima koji obuhvataju modernu ponudu igara na sreću.

Ustavni sud je u februaru ukinuo dio pravilnika koji se odnosi na rad terminala za igre na sreću u ugostiteljskim objektima ali bez preporuka kako da postupi Ministarstvo finansija. Jedan od stavova koji se pominju u javnosti je da su terminali trebali prestati sa radom, a drugi je da rješenja o postavljanju terminala izdata dok je pravilnik važio ostaju na snazi do svog isteka, koje je prihvatilo i Ministarstvo. Koje je vaše tumačenje?

Mi poštujemo odluke svih nadležnih državnih organa, pa naravno i Ustavnog suda. To je naša obaveza. Od dana kada je objavljena odluka Ustavnog suda pa do danas, ona se pogrešno i zlonamjerno tumači prije svega od strane male interesne grupe priređvača koji koriste svaku priliku da negativno predstave rad nadležne uprave i Ministarstva finansija, kao i našu kompaniju. Naime, Ustavni sud je ukinuo samo dio jedne odredbe iz pravilnika o priređivanju igara na sreću, a nije ukinuo i zabranio korišćenje terminala, tim više što se isti spominju i u Zakonu o igrama na sreću. Zlonamjerne tvrdnje da će zbog terminala biti zatvoren ogroman broj kladionica su takođe neistinite jer se u prethodnom periodu povećao broj kladionica, a prema zvaničnim podacima sa sajta Uprave za igre na sreću prihodi budžeta od kladionica su porasli sa 2.891.976,09 u 2013. godini na 4.418.886,17 eura u 2016. godini što jasno govori o intenzivnom uzlaznom trendu.

Pri tome, bitno je istaći da je Uprava za igre na sreću implementirala moderan nadzorni sistem kojim se na dnevnoj, mjesečnoj i godišnjoj osnovi svakog sata i minuta kontrolišu svi priređivači igara na sreću i sve uplate i isplate u objektima u kojima se priređuju igre na sreću, pa tako i na terminalima. Naša kompanija se među prvima priključila na taj sistem što govori o transparentnosti našeg poslovanja.

Koliko je Vezuv tokom prošle godine platio državi za koncesije, a koliko do sada ove godine? Koliko imate zaposlenih?

O našem radu i poziciji na tržištu najbolje govore brojke. Mi smo za 20 godina rada izrasli u najvećeg priređivača (koncesionara) igara na sreću u Crnoj Gori. Kompanija Vezuv doo, shodno Zakonu o igrama na sreću, samo po osnovu koncesionih naknada, prema zvaničnom izvještaju Uprave za igre na sreću za 2016. godinu doprinijela je budžetu iznosom od 2.517.874,65 eura.

Za prvih 9 mjeseci ove godine, po istom zakonskom osnovu, uplaćen je iznos od 2.627.621,53 eura što ukazuje da će doprinos, samo po osnovu koncesionih naknada, porasti za oko 20% u odnosu na prethodnu godinu, a naše projekcije govore da ćemo mi po osnovu koncesija, poreza i doprinosa državi do kraja godine ukupno uplatiti oko 4.380.000,00 eura. Redovnost plaćanja koncesionih obaveza i poštovanje zakonskih obaveza po osnovu poreza i drugih obaveza daje nam status na Bijeloj poreskoj listi.

U našoj kompaniji lični dohodak ostvaruje preko 400 zaposlenih i spoljnih saradnika. Moram priznati da kada nabrajam ove podatke, mnogo mi tužno, a ujedno i komično djeluju pokušaji nekih udruženja iz našeg esnafa, da nas drugačije predstave.

Igre na sreću na terminalima u ugostiteljskim objektima priređuje pet priređivača, a vi ste pojedinačno najveći i najviše ste zbog toga napadani. Da li je razlog tih napada zaštita tržišta ili napadi na konkurenciju?

Već dvije godine uporno se trudimo da medijsku hajku male interesne grupe priređivača prema nama, shvatimo kao “prirodnu” ljutnju aktera koji gubi trku na tržištu. Mislili smo da je to samo epizoda koja će ih vremenom proći i da će umjesto u neargumentovanu i neistinitu kampanju uložiti u svoje nove razvojne potencijale, praveći ovo naše tržište konkurentnijim.

Začuđeni smo prije svega iz razloga što smo se zajedno te 2013. godine obratili Ministarstvu finansija da se uredi oblast priređivanja igara na sreću putem terminala koja je predviđena Zakonom i omogući njena primjena. Sada su zaboravili da je ta inicijativa bila zajednička, o čemu postoje dopisi koje smo zajednički pripremali i slali nadležnim institucijama.

Jedno je sigurno. Moramo zaštititi naše tržište igara na sreću prije svega od nelegalnih priređivača, a onda i od nelegalnog odliva novca koji se putem stranih sajtova za online igre na sreću, isisava iz naše države bez ikakve kontrole i naplate poreskih obaveza. Tu su naravno i priređivači sa većinskom vlasničkom strukturom iz stranih država, koji dobit od ovog našeg državnog resursa plasiraju van Crne Gore.

Tržište se mora urediti na način da većina novca ostaje u Crnoj Gori i to je jedna od stvari koju očekujem od novog zakona.

Pomažu prevenciju patološkog i maloljetničkog kockanja

Koliko ste kao najveći priređivač posvećeni borbi protiv maloljetničkog i pataloškog kockanja?

Jako smo posvećeni problematici odgovornog pristupa prema igranju igara na sreću i borbi protiv maloljetničkog i patološkog kockanja. Zajedno sa izdavačkom kućom „Nova knjiga“ smo objavili studiju dr Elvire Kojić pod nazivom „Problematično i patološko kockanje“ i besplatno je distribuirali građanima putem svih naših poslovnica. Prevencija od maloljetničkog kockanja je bitka koja se mora dobiti i mora se voditi na prvoj liniji fronta, a to je porodica i škola. Naravno, kao društvo moramo obezbijediti djeci sadržaje koji su im interesantniji, zabavniji od nekakvog klađenja. Najveći neprijatelj tome je internetska zavisnost djece i adolescenata i njihova znanja da na toj maloj spravi zvanoj mobilni telefon instaliraju sve što postoji. Zato su naši napori usredsređeni ne samo da im onemogućimo pristup našim objektima i platformama, već da kroz naš projekat “Sport Support” omogućimo da se što veći broj mladih i djece bave sportom. Pokrovitelj smo i partner Košarkaškog kluba All Star 2014, Džuda kluba Stara varoš, talentovanih mladih tenisera kao i mnogih pojedinaca koji se bave različitim individualnim sportovima.

Svakako naša društvena odgovornost se ogleda i u podršci umjetnosti i kulturi, kao i donacijama humanitarnog karaktera i pomoći KBC Podgorici kome smo nedavno donirali 5.000 eura za potrebe odjeljenja za kardiologiju. To ćemo nastaviti i u budućnosti kao društveno odgovorna kompanija.

Bonus video: