Radnici nezadovoljni: Beranski rudnik nekome služi za pranje novca

„Trebalo je već i da je izgrađena termoelektrana. Ništa od svega toga nije bilo"
69 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 27.06.2012. 09:01h

Zaposleni u beranskom Rudniku mrkog uglja stupili su juče u generalni štrajk, tražeći od poslodavca izmirenje neisplaćenih zarada, povezivanje radnog staža, pokretanje proizvodnje i niz drugih zahtjeva.

Predsjednik sindikata ove kompanije inženjer Ljubo Gledović rekao je da je krajnje vrijeme da se Vlada i poslodavac odrede prema daljoj sudbini rudnika ili da se stavi tačka na ovu privatizacionu priču.

„Rudnik uglja u Brenama je najdrastičniji primjer diskriminatorskog odnosa Vlade prema sjeveru. Da je kojim slučajem ovaj rudnik negdje drugo u Crnoj Gori, ne bi se dozvolilo da propadne“, rekao je Gledović.

On je dodao da sve ukazuje na scenario, kakav je već viđen u mnogim drugim privatizacijama u Beranama.

„Oni kao da priželjkuju da rudnik prođe kao ciglana. Da nas nema. Kao da žele da se jama potopi i da se sve završi. Mi koji u ovoj firmi radimo godinama, ne možemo to mirno da gledamo i sigurno to nećemo dozvoliti“ kazao je Gledović.

„Trebalo je već i da je izgrađena termoelektrana"

Predsjednik sindikata rudnika je podsjetio da je prema obevezama iz kupoprodajnog ugovora u rudniku već sada trebalo da radi dvjesta radnika i da se iskopava 200.000 tona uglja.

„Trebalo je već i da je izgrađena termoelektrana. Ništa od svega toga nije bilo. Odgovorno tvrdim da nikada nijesu vršena ni geološka ispitivanja na koja su se Grci pozivali i na čiji račun im je stalno produžavan rok za početak proizvodnje“, rekao je Gledović.

„Trebalo je već i da je izgrađena termoelektrana. Ništa od svega toga nije bilo"

Umjesto svega i poslije pet godina od privatizacije 25 radnika radi u nemogućim uslovima i, kako kažu, krajnjim naporima uspijevaju da održe jamu od potapanja i potpunog uništavanja.

„Nijesu samo četiri plate i ko zna koliko doprinosa u pitanju. Grci ne plaćaju koncesije, ne plaćaju struju ni vodu. Lopovi provaljuju i iz pogona za separaciju odnose šta stignu i napadaju stražare. Ovako smo i mi sami mogli da kupimo rudnik“, priča Gledović.

Tako je pet godina nakon prodaje baranskog Rudnika uglja grčkoj kompaniji „Balkan enerdži“ i svečanog potpisivanja ugovora uz bogatu trpezu u jednom restoranu, vrlo izvjesno da je to bila predstava za medije i kratkotrajna injekcija optimizma za utučeno stanovništvo ovog opljačkanog i osiromešenog grada na sjeveru. Umjesto obećanih milionskih investicija, na koje su se obavezali u vrlo preciznim rokovima, kupci i dalje navodno vrše „geološka ispitivanja“, uz potpunu i prećutnu saglasnost Vlade, iz koje je do sada obično dobijan komentar tipa - „bolje bilo kakav investitor neko nikakav“.

„Stvar je upravo u tome da je ovo nikakav investitor. Nema tu nikakve investicije, a u čemu je interes da su i do sada plaćali radnike, sasvim je drugo pitanje“, kaže jedan od radnika ove kompanije.

Prodat nakon devet neuspjelih tendera

On vjeruje da se radi jednostavno o pranju novca koji odnekuda stiže i koji se kroz ovaj posao ubacuje u legalne tokove.

Rudnik uglja u Beranama Grcima je prodat poslije devet neuspjelih tendera. Milion i po eura je odmah uplaćeno i najavljena velika investiciona ulaganja. Ni manje ni više nego 120 miliona. Dvadeset u prvih četiri godine, a preostalih stotinu miliona, za izgradnju termoelektrane snage 110 megavat-sati.

Grci su saopštili da im je potrebno još neko vrijeme za „dodatna geološka ispitivanja“. I tako sve do danas

Grci su najavili proizvodnju u roku od šest mjeseci, čim završe geološka ispitivanja. Onda je prošlo prvih šest mjeseci, a proizvodnja nije pokrenuta. Zatim je prošlo još šest mjeseci, a od proizvodnje opet nije bilo ništa. Grci su saopštili da im je potrebno još neko vrijeme za „dodatna geološka ispitivanja“. I tako sve do danas. Umjesto obećanja, novi vlasnici su u nekoliko navrata sami kod sebe uzimali kredit da bi od toga navodno isplaćivali plate radnicima, a kao zalogu davali imovinu rudnika.

“Balkan Enerdži” je malo prije kupovine rudnika u Beranama, avgusta 2007. godine, registrovan u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga. Zvanično je saopšteno da je to navodno podružnica grčkog koncerna “Restis Group” čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis. Grčki milijarder istovremeno je osnivač i vlasnik “First finacial bank” AD Podgorica. Drugi po redu manjinski vlasnik banke Petros Statis je jedan od upisanih osnivača firme “Balkan Enerdži”. Kod ove banke, vrata do vrata u Podgorici, firma «Balkan Enerdži», podizala je te famozne kredite i bez problema zalagala rudnik, iako je to bilo u suprotnosti sa kupoprodajnim ugovorom.

Iz MANS-a još u januaru prijava tužiocu

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora je u januaru ove godine podnijela krivične prijave specijalnom državnom tužiocu za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih visokih javnih funkcionera zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija grčkog biznismena Viktora Restisa kroz dva privatizaciona aranžmana, na ostrvu Sveti Stefan - i u beranskom rudniku uglja.

“Dokumentacija koju posjedujemo ukazuje da je Restis grupi, kao novom vlasniku Rudnika uglja i kao zakupcu Svetog Stefana, omogućeno da ne poštuje zakonske obaveze, da ne investira sredstva. Naprotiv, investitoru su činjeni ustupci i naknadno su donošeni aneksi kojima su im pomjerani rokovi za završetak obaveza. Ovakvo ponašanje Vlade koja mora da kontroliše ugovorne obaveze je nedopustivo i ukazuje na spregu pojedinaca iz Vlade sa navodnim strateškim investitorom“, rekao je tada zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac.

Uprava policije je poslije četiri mjeseca saopštila da još nije dobila nikakav nalog od specijalnog tužioca u vezi sa ovim krivičnim prijavama i ispitivanjem privatizacije beranskog Rudnika uglja.

Šaranović: Tražimo partnera

Izvršna direktorica beranskog Rudnika mrkog uglja Bojana Šaranović, koja kompanijom upravlja iz Podgorice, „Vijestima“ je rekla da je jedan od osnovnih zahtjeva radnika, isplata zarada, juče djelimično ispunjen, dok se „intenzivno radi na obezbjeđivanju uslova za pokretanje proizvodnje“.

„Obezbijedili smo jedan dio novca za zarade, tako da je ta konferencija za novinare bila nepotrebna. Što se tiče pokretanja proizvodnje, mi smo u intenzivnim pregovorima sa pljevaljskim Rudnikom uglja da nam pomognu da pokrenemo proizvodnju u rudniku u Beranama. Obećanje u vezi sa tim nedavno je dao i direktor pljevaljskog rudnika Predrag Bošković. Mi od početka tražimo partnera za pokretanje proizvodnje“, tvrdi Šaranović.

Galerija

Bonus video: