Rata za djedovinu od 2 do 62.218 eura - Vijesti.me
Počinje isplata

Rata za djedovinu od 2 do 62.218 eura

Za isplatu obeštećenja bivših vlasnika oduzete imovine i njihovih nasljednika budžetom opredijeljeno 2,2 miliona eura

Vlada, zgrada Vlade
Vlada, zgrada Vlade (Foto: Savo Prelević)

Budžetom Crne Gore za 2014. godinu za obeštećenje bivših vlasnika imovine oduzete nakon Drugog svjetskog rata, a koji su to pravo ostvarili do 31. decembra 2013. godine, opredijeljeno je 2,2 miliona eura.

U skladu sa Zakonom o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju, isplata godišnje rate počinje 15. jula.

Najniža rata iznosiće dva eura, a najveća 62.218 eura, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva finansija.

Pravo na obeštećenje ove godine, po osnovu 1.336 konačnih rješenja, čija je ukupna vrijednost 210.995.780 eura, a koja su od strane nadležnih komisija dostavljena Fondu do 31.12.2013. godine, ostvario je 3.761 bivši vlasnik i njihovi nasljednici.

"Procjenu visine obeštećenja prema bivšim vlasncima teško je odrediti budući da svi zahtjevi koji su podnijeti nadležnim komisijama nijesu obrađeni"
Proces restitucije u Crnoj Gori traje čitavu deceniju, ali za značajan broj ljudi kojima je imovina oduzeta takozvanim revolucionarnim zakonima, pravda odnosno povraćaj imovine u naturi ili obeštećenje još uvijek su daleko.

"Do sada je bivšim vlasnicima u novcu isplaćeno preko 24 miliona eura, a u obveznicama preko 96 miliona, čime se, za navedeni iznos umanjuje obaveza države  prema bivšim vlasnicima. Fondu je od nadležnih komisija do sada dostavljeno ukupno 1.360 konačnih rješenja kojim je utvrđeno pravo na obeštećenje bivšim vlasnicima i nasljednicima, čija je ukupna vrijednost 211 miliona eura”, naveli su iz Ministarstva.

Na pitanje “Vijesti” koliko su ukupna potraživanja ranijih vlasnika i imaju li procjenu tokom koliko godina će još biti neophodno obavljati obeštećenje iz Fonda, iz Ministarstva su odgovorili:

"Procjenu visine obeštećenja prema bivšim vlasncima teško je odrediti budući da svi zahtjevi koji su podnijeti nadležnim komisijama nijesu obrađeni, odnosno još nije završen dokazni postupak nakon kojeg bi se mogla utvrditi osnovanost podnijetih zahtjeva, obaveza povraćaja oduzete imovine, odnosno visina obeštećenja prema  bivšim vlasnicima”.

Prema izvještajima iz tri regionalne komisije za povraćaj i obeštećenje, od stupanja na snagu Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju pa do kraja 2013. godine, obeštećeno je u naturi ukupno 166 bivših vlasnika, a kroz isplatu obeštećenja ukupno 798 ili preko šest hiljada njihovih nasljednika.

Prema podacima iz godišnjeg izvještaja, od ukupno primljenih 10.847 zahtjeva, na kraju prošle godine riješeno je 5.780 ili 53,3 odsto. U ovaj broj uračunati su odbijeni zahtjevi ranijih vlasnika kojima oduzeta imovina na kraju neće biti vraćena ili obeštećena.

"Prema dinamici rada nadležnih komisija očekuje se da će do kraja juna oko 60 odsto zahtjeva biti riješeno“, očekuju u ovom vladinom resoru.

Tokom 2013. godine regionalne komisije za restituciju u Podgorici, Baru i Bijelom Polju pravosnažno su okončale 805 zahtjeva, a podatke za 2014., kako napominju iz Ministarstva, imaće na kraju decembra kada se bude pravio novi godišnji izvještaj.

Na pitanje “Vijesti” da li u Vladi imaju povratnih informacija iz Strazbura, o tome kakva je sudbina predstavke vlasnika oduzete imovine koji nijesu uspjeli da ostvare  svoja prava u Crnoj Gori već su međunarodnom sudu tužili državu, iz Ministarstva finansija su odgovorili da nemaju te informacije.

Najsporije radi komisija za restituciju u Bijelom Polju

Predsjednik Udruženja za čuvanje i povraćaj privatne svojine u Bijelom Polju Branko Hajduković izjavio je da je Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju donijet 2004. već u samom startu naišao na suprotstavljena prava i interese bivših vlasnika i prava onih koji sada koriste tu imovinu.

“Na scenu su stupili privilegovani čijim zahtjevima je dat prioritet. To je trajalo sve dok novčani fondovi za ovu namjenu nijesu ispražnjeni. Na drugoj strani, planirano punjenje Fonda prihodima od privatizacije društvene imovine nije dalo očekivane rezultate, jer je ta imovina rasprodata u bescjenje, takođe, privilegovanim. Sve to  uslovilo je da zakon bude zamijenjen novim, donesenim 2007. koji je preostalim podnosiocima zahtjeva davao minimalne šanse”, objasnio je Hajduković.

On je napomenuo da je jednakost pravnog položaja pred zakonom tom izmjenom drastično narušena, ali tada nije reagovao Ustavni sud.

“U regionalnim komisijama, zaključno sa 31. januarom ove godine, neriješenih zahtjeva u Bijelom Polju ostalo je 2.876, u Podgorici 1.286 i Baru 905. Ako se nastavi ovakvim tempom može se očekivati da će postupak po ovom pravu biti riješen oko 2024. godine”, dodao je Hajduković.

On je kazao da je opštinska komisija za restituciju u Bijelom Polju, koja je formirana 2004, propustila da sve opravdano podnesene zahtjeve riješi pozitivno u skoro 100 od sto slučajeva, i to u najvećem broju povraćajem prava u naturi, čime budžet ne bi bio u većoj finansijskoj obavezi.

Hajduković je istakao i da je Regionalna komisija za restituciju u Bijelom Polju, prema statističkim podacima, najneažurnija u odnosu na podgoričku i barsku, jer ima neriješeno čak 2.876 zahtjeva.