Rejting može padati jer dug Crne Gore raste

Potvrđena je ranija ocjena kreditnog rejtinga B+/B koja se, usljed rasta duga i deficita, može promijeniti u narednih 12 mjeseci
4 komentar(a)
Standard and Poor’s, Foto: Shutterstock.com
Standard and Poor’s, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 17.05.2016. 18:33h

Kreditna agencija Standard and Poor’s promijenila je fiskalne prognoze (outlook) za Crnu Goru iz stabilnih u negativne zbog očekivanog rasta javnog duga.

U novom izvještaju S&P je potvrdio raniju ocjenu dugoročnog i kratkoročnog kreditnog rejtinga Crne Gore B+/B. S&P, kako je navedeno, može smanjiti rejting Crne Gore u narednih 12 mjeseci ukoliko se poveća fiskalni deficit i državni dug.

U S&P-u procjenjuju da će se dug godišnje povećavati prosječno 7,5 odsto BDP-a do skoro 80 odsto u 2019. godini, sa 63 odsto u 2015.

Analitičari S&P-a podsjećaju da njihove prethodne prognoze o dugu već uključuju izgradnju prve faze (dionice) autoputa Bar-Boljare, koja je u toku. Ova faza se finansira 85 odsto iz kredita od 1,1 milijardi dolara (25 odsto BDP-a) kineske Exim banke, a ostatak preko izdavanja obveznica tržištu.

"Međutim, sada očekujemo sporiju konsolidaciju fiskalnog deficita (isključujući izdatake za autoput), a procjena je da će se on sniziti na 2,5 odsto BDP-a u 2019. godini u odnosu na procijenjenih 3,2 odsto BDP-a u 2015“, kazali su analitičari S&P-a. Oni su ranije prognozirali da će deficit, bez rashoda za autoput, da se približi nuli u ovom periodu. Rashodi će, kako dodaju, zadržati ukupni deficit iznad sedam odsto od 2016. do 2019.

"Od 2015, uoči opštih izbora ove godine, primijetili smo opuštanje fiskalne pozicije zemlje, posebno kroz odmrzavanje penzija, veća socijalna davanja i smanjenje kriznog poreza na mjesečne zarade koji premašuju 720 eura. Ovi faktori doprinijeli su povećanje deficita Vlade (budžeta) na 8,1 odsto BDP-a u 2015. u odnosu na naše ranije prognoze od 6,7 odsto”, navedeno je u izvještaju.

U S&P-u smatraju da je malo vjerovatno da će se deficit budžeta brzo smanjiti čak i nakon što se završi prva dionica autoputa, jer će, kako objašnjavaju, morati da se izgradi i druga dionica. Ukazuju i da potencijalno prekoračenje troškova izgradnje autoputa, ako ih mora snositi država, može povećati potrebe finansiranja Vlade.

"Iako ugovor sa China Road and Bridge Corporation (CRBC) propisuje maksimalno prekoračenje troškova od deset odsto vrijednosti projekta, ostaje nejasno ko će snositi takve neočekivane troškove”, rekli su iz S&P-a.

Upozoravaju da bi troškove kamata mogla povećati i oštra depresijacije eura u odnosu na dolar, valutu u kojoj Crna Gora mora servisirati kredit za autoput i na koji je kamata počela da se plaća u julu 2015.

"Loš nadzor nad finansijama nižih nivoa vlasti, što je dovelo do nagomilavanja dugova u prošlosti, mogli bi zakomplikovati napore na konsolidaciji javnih finansija”, ocjenjuju analitičari S&P-a.

Oni napominju da kredit od kineske Eksim banke ne posmatraju kao komercijalni dug , međutim, sa potencijalnim dobijanjem povlašćenog tretmana, ove obaveze bi mogle oslabiti sposobnost države da plati nagomilani komercijalni dug koji procjenjuju na oko 60 odsto ukupnog.

Ove rizike mogu djelimično ublažiti Vladini napori na poboljšanju naplate poreza i formalizovanju sive ekonomije. Međutim, kako kažu iz S&P-a, ti dodatni prihodi vjerovatno ne bi nadoknadili uticaj negativnih presuda u jednoj od dvije neriješene arbitraže koje je pokrenuo CEAC, bivši vlasnik KAP-a sa odštetnim zahtjevom od milijardu eura (25 odsto BDP-a).

Rast ugrožava odugovlačenje projekata

S&P procjenjuje da će crnogorska ekonomija do 2019. godine rasti u prosjeku oko tri odsto, zahvaljujući razvojnim projektima dominantno u oblasti turizma, energetike i saobraćajne infrastrukture.

Iz Standard and Poor'sa upozoravaju da rizici za prognoze rasta mogu biti odugovlačenje velikih investicionih projekata, ili ako turistički sektor pogodi poremećaj na ključnim tržištima poput Rusije.

Negativni izgledi, kako su objasnili, mogu biti promijenjeni u stabilne ako ekonomski rast u Crnoj Gori bude brži od očekivanog i doprinese konsolidaciji javnih finansija i smanjenju duga.

Bonus video: