Sa A2A nećemo vječno pregovarati

Ostalo je da A2A u direktnoj komunikaciji sa Češkom eksportnom bankom pokuša da pronađe saglasnost oko garancije za kredit za gradnju drugog bloka TE
69 pregleda 11 komentar(a)
Vladimir Kavarić, Foto: Arhiva "Vijesti"
Vladimir Kavarić, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 30.12.2015. 19:34h

U pregovorima sa A2A u vezi sa budućim aranžmanom u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) treba iscrpiti sve mogućnosti prije nego što se donese konačna odluka, rekao je u intervjuu “Vijestima” ministar ekonomije, Vladimir Kavarić. Prema njegovim riječima, takva pozicija ne može trajati u nedogled.

“Najvažnije je da se po pitanju projekta drugog bloka Termoelektrane (TE) ne gubi vrijeme - pregovarački timovi EPCG i Škode Prahe dinamiku usaglašavanja svih elemenata sprovode po planu. Ukoliko se, međutim, ne postigne finalni dogovor poznat je stav Vlade kao akcionara u EPCG da kompanija može uz mogućnost da uključimo drugog partnera sama da realizuje ovaj projekat”, kazao je Kavarić odgovarajući na pitanje koliko će Vlada i Ministarstvo još tolerisati pat poziciju u pregovorima sa A2A , hoće li partnerstvo biti raskinuto ili će se pregovori nastaviti i u 2016.

  • Zbog čega je konkretno dogovor Vlade i A2A oko budućeg aranžmana u EPCG doveden u pitanje?

U pregovore sa A2A smo ušli sa namjerom da produžimo partnerstvo, ali na bazi principa koje smo definisali uslovima saradnje i koji se odnose na biznis plan, odnosne potrebe da se jasno definišu razvojne performanse kompanije tim dokumentom, kao i utvrđivanje uslova za gradnju drugog bloka. Smatramo da treba iscrpiti sve mogućnosti za razgovore, posebno ako se ima u vidu da je EPCG danas bolja kompanija po svim parametrima nego što je to bilo prije ulaska A2A u upravljačku strukturu. Dakle, jasni su principi na kojima želimo da nastavimo partnerstvo. Ukoliko se ti uslovi pokažu kao nešto što je takođe i interes italijanske kompanije, spremni smo da produžimo saradnju.

  • Zašto A2A ne želi da se saglasi da EPCG garantuje Češkoj eksportnoj banci za kredit neophodan za izgradnju Drugog bloka TE Pljevlja?

Poznato je da je sa A2A dogovoreno da se kompletan projekat realizuje preko Društva posebne namjene. To društvo bi bilo jedna vrsta garanta za njegovu realizaciju, odnosno za odobrenje kredita i finansiranje sredstava. Sada je Češka eksportna banka tražila da to bude i Elektroprivreda EPCG, a da bi ona to bila treba da imamo saglasnost A2A . Ostalo je da A2A u direktnoj komunikaciji sa Češkom eksportnom bankom pokuša pronaći saglasnost oko tog modela.

  • Prodajna cijena aluminijuma je i dalje ispod proizvodne cijene metala u KAP-u. Od obećanih investicija Uniproma i okončanja postupka prodaje, nakon skoro dvije godine, još nema ništa. Ima li spasa za KAP?

Svjedoci smo da Kombinat aluminijuma jeste opterećen niskom cijenom aluminijuma na svjetskoj berzi kao i visokom cijenom električne energije koju KAP plaća. To su značajni troškovi za kompaniju koja je, uprkos tome, ušla u proces generalnog remonta ćelija, nakon dugo vremena, kao i ostale opreme. Sve ovo govori o ozbiljnosti kupca da održi KAP uprkos ovim nepovoljnim uslovima o kojima sam govorio. Poznato je takođe da je KAP prodat kroz proces stečaja. U tom procesu ne postoji zakonska mogućnost uslovljavanja bilo kakvim investicijama ali je, uprkos tome, novi vlasnik KAP-a najavio ulaganja u prerađivačke kapacitete. Osim toga, podsjećam da gotovo prvi put od osnivanja KAP-a, kompanija posluje bez bilo kakvih subvencija od države, upošljava radnike, redovno isplaćuje zarade, poreze...

  • Kakav ishod arbitražnih postupaka u slučajevima KAP-a i Željezare očekujete? Ako očekujete pozitivan ishod za državu na čemu konkretno zasnivate svoj optimizam?

Poznato je da su procesi po ovim pitanjima u toku i zbog prirode arbitražnih postupaka ne možemo komentarisati niti prejudicirati ono što spada u nadležnost suda. Međutim, ponoviću ono što smo već više puta rekli i što je poznato javnosti, a to je da je Vlada ispunila sve svoje ugovorne obaveze u oba ova slučaja, kao i da su svi potezi koje smo preduzimali bili u skladu sa važećom domaćom i međunarodnom legislativom u toj oblasti. Očekujemo da ćemo na to dokazati i pred arbitražnim sudovima.

  • Dokle se stiglo sa postupkom u vezi sa istraživajnjem nafte i gasa i hoće li naredne godine konačno početi da se ozbiljnije radi na izgradnji podvodnog kabla između CG i Italije?

Nakon što nacrti budu verifikovani od strane Skupštine, očekujemo i prve istražne radove. O ozbiljnosti rada na podmorskom kablu najbolje govore činjenice da je italijanska Terna već položila preko 140 kilometara kabla, kao i da intenzivno rade na pripremi platoa za konvertorsko postrojenje. I mi sa svoje strane ozbiljno ispunjavamo ugovorne obaveze. Dakle, Crnogorski elektroprenosni sistem je uveliko ušao u realizaciju sva tri segmenta koja se realizuju na našoj teritoriji a to su izgradnja TS Lastva, 400 kV dalekovod Lastva-Čevo i 400 kV dalekovod Čevo-Pljevlja. Na sva tri segmenta projekta izvođači izvode intenzivne aktivnosti, bilo u dijelu završavanja tehničke dokumentacije ili u izvođenju pripremnih radova. Tako je u samom finišu završetak zemljanih radova na izradi platoa trafostanice u Lastvi, kao i završetak radova na izgradnji nasipa pristupnog puta do buduće TS. Kada je riječ o prvoj dionici 400 kV dalekovoda Lastva-Pljevlja odnosno dalekovodu Lastva-Čevo intenzivno se radi na izradi pristupnih puteva. Za treći segment projekta se može reći da izvođač radi na projektnoj dokumentaciji, a otpočeli su i aktivnosti na pristupnim putevima.

  • Očekujete li možda neka iznenađenja sa italijanske strane?

Još jedan dokaz ozbiljnosti projekta je i činjenica da je i EU prepoznala značaj ovog projekta i kroz zapadnobalkanski investicioni okvir, po agendi berlinske inicijative, podržala ga sa 25 miliona eura granta namijenjenenih za izgradnju dalekovoda između Crne Gore i Srbije, odnosno BiH, kao i drugih projekata povezanih sa izgradnjom podmorskog kabla, odnosno infrastruktura koje su sastavni dio ovog projekta, a grade se u Crnoj Gori.

Ima nade za nove investicije u narednoj godini

  • Kakvi su izgledi za nove investicije u 2016. godini i da li iz nekih novih država možda ima za to najava?

Znamo da imamo potpisana dva memoranduma o saradnji na projektima hidrocentrala na Morači i Komarnici, i to sa kineskom kompanijom Norinco International Coorporation Ltd, kao i sa Ministarstvom vanjskih poslova Slovenije, Ministarstvom šumarstva i vodoprivrede Turske o saradnji u oblasti hidroenergetskog razvoja Crne Gore. Nastavljamo i sa projektima u oblasti obnovljivih izvora energije, malih HE i vjetroelektrana.

Takođe, imamo najava za ulaganja u projekte biznis zona, a poseban podsticaj je Uredba o podsticanju direktnih investicija, koja definiše finansijske podsticaje za nove investicije u Crnoj Gori. Sredstva za podsticanje investicija se dodjeljuju na osnovu javnog oglasa i to za investicione projekte čija je minimalna vrijednost ulaganja 500.000 eura i kojima se obezbjeđuje otvaranje najmanje 20 novih radnih mjesta u roku od tri godine. Potencijalnim investitorima se, na osnovu broja bodova stečenih na osnovu ocjene kriterijuma propisanih uredbom, može dodijeliti od 3.000 do 10.000 eura po novom radnom mjestu. Prvi javni poziv je završen 1. oktobra i od osam pristiglih prijava, šest njih je ocijenjeno kao ispravno. Samim tim, na osnovu realizacije šest prijavljenih investicionih projekata predviđeno je ulaganje oko 22 miliona eura i zapošljavanje 293 radnika.

Vlada očekuje da Boksiti nastave rad

Ugovor za koncesije na rudu boksita je potpisan u skladu sa zakonskom procedurom u ovoj oblasti.

Ono što su očekivanja Vlade je da Rudnik nastavi sa proizvodnjom i uposli što više radnika, ali svakako da tu moramo sačekati nalaze novog vlasnika o stanju u kompaniji i investicijama koje treba preduzeti za pokretanje proizvodnje. Podsjetiću da je Vlada uradila sve da obezbijedi radnike koji u ovom procesu ostanu bez posla, kroz socijalni program, povezivanje staža, obezbjeđivanje uslova za penziju…

Bonus video: