Sa građanima se oko kamata i „pogađaju” - Vijesti.me
SVE JAČA TRŽIŠNA UTAKMICA U CRNOGORSKOM BANKARSKOM SEKTORU

Sa građanima se oko kamata i „pogađaju”

Bankari na ovu temu ne žele detaljnije da pričaju, ali kažu da klijentima nude da po povoljnijim uslovima zatvore kredit koji već imaju u nekoj drugoj banci

Novac, pare, kamata, banka,  zelenaštvo
Novac, pare, kamata, banka, zelenaštvo (Foto: Shutterstock)

U potrazi za novim klijentima u sve jačoj tržišnoj utakmici banke nastoje da privuku klijente povoljnim kamatama i drugim pogodnostima, a u posljednje vrijeme sve češće se dešava da jedna drugoj preotimaju klijente tako što nude nižu kamatu na stambene kredite od one koju su dobili kod konkurencije.

Toj situaciji doprinosi i stanje na bankarskom tržištu, koje se značajno promijenilo u odnosu na  period prije krize. Tada su banke diktirale kreditne uslove, dok je danas situacija drugačija jer je sve manje kreditno sposobnih građana, što utiče na povoljnije uslove kreditiranja, kao i na to da su banke usmjerene na preotimanje klijenata.  

Nekoliko građana ispričalo je „Vijestima“ da  su se prilikom traženja stambenih kredita susretali sa tom situacijom. Kažu i da su im banke tražile ponudu druge banke i onda im nudile nižu kamatu.

“Tražili smo stambeni kredit i banka nam je ponudila kamatu nižu u odnosu na drugu banku kojoj smo se obratili. Banke se bore za klijente, tako da je sada moguće i 'pogađanje' sa njima oko kamatnih stopa”, ispričalo  je više sagovornika  “Vijesti“.

Bankari na tu temu ne žele detaljnije da pričaju, tvrde da se kamate kreću u okviru zvanične ponude i da klijentima nude kredite za refinansiranje gdje po povoljnijim uslovima mogu zatvoriti kredit koji već imaju u nekoj banci.

Generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković ocijenio je da je izraz preotimanje klijenata  populistički, te da u jednom trenutku ima komentara o prevelikom broju banaka, a u drugom, kada postoji tržišna nivelacija kamata na depozite i plasmane, onda su komentari na fonu preotimanja.

„Dešavanja na tržištu su po definiciji u skladu sa ponudom i tražnjom. Poslovnom politikom banke se utvrđuju osnove, ali izuzetaka može biti u skladu sa okolnostima i odlukom banke, tako da dobrim klijentima sa kvalitetnim pokazateljima i trendovima poslovanja, pozitivnim istorijatom sa bankama naravno da se omogućavaju povoljniji uslovi od prosječnih“, rekao je Pejaković.

Bratislav Pejaković
Bratislav Pejaković(Foto: Boris Pejović)

Objasnio je da upravo tu stoji diskrepanca između ponderisane kamatne stope i kamate za najbolje klijente, što se statistički ne registruje kao manji dio ukupnih plasmana, jer je to kvalitativna korekcija i manje je eksponirano u javnosti, a kvalitetan je doprinos banaka razvoju dobrih firmi.

„Dobru firmu karakteriše redovna isplata plata zaposlenima, redovno plaćanje poreza i doprinosa, ispunjenje obaveza ne vrijeme prema partnerima i bankama... Najveći udio u cijeni plasmana je procijenjen rizik, a sam kreditni plasman je samo dio usluge koja se prodaje konkretnom klijentu kako kroz platni promet, unutrašnji i spoljni tako i elektronsko bankarstvo, kartično poslovanje, isplatu plata i kreditnu podršku zaposlenima... Odavno je dopušteno da lica imaju više računa u više banaka i naravno da se traži optimum ponude za cijenu koja se plaća. Sa druge strane, cijena nije uvijek opredjeljujuća kod koje će banke klijent, jer nekad je brzina i kvalitet usluge bitniji za klijenta nego sama cijena usluge bila za garanciju, ili kreditno zaduženje“,  istakao je Pejaković.

Direktor Sektora za poslovanje sa stanovništvom u Erste banci Relja Đurović je kazao da Erste banka na prvom razgovoru sa klijentom, cijeneći načela transparentnosti i efikasnosti, odnos prema klijentu i njegove potrebe, jasno komunicira sve uslove kreditnog aranžmana.

Relja Đurović
Relja Đurović(Foto: Savo Prelević)

„Kamatna stopa se  određuje u zavisnosti od boniteta klijenta, a u okviru datog raspona u banci“, naveo je Đurović.

Prema njegovim riječima, banka je prošle godine ponudila stambene i kredite za otkup stambenih kredita uz znatno niže kamatne stope i uvela dodatne povoljnosti. Objasnio  je da su trenutno najpovoljniji uslovi za stambeni kredit sa promjenljivom kamatnom stopom, a kamatne stope iznose nominalno od 3,99 odsto plus šestomjesečni euribor (cijena novca na stranom tržištu), do 4,75 odsto  plus šestomjesečni euribor, u zavisnosti od boniteta klijenta. Fiksne kamatne stope kreću se u rasponu od 4,5 odsto  do 6,25 odsto, u zavisnosti od ročnosti kredita i boniteta klijenta.

„Za klijente koji se nalaze u zoni prosječnih mjesečnih primanja stambeni krediti su dostupni uz varijabilnu kamatnu stopu od 4,5 odsto plus šestomjesečni euribor, dok fiksna nominalna kamatna stopa iznosi 5,5 odsto. Dosadašnje iskustvo nam je pokazalo da jedan od uslova koji može biti ograničavajući za klijente je visina potrebnog učešća. Prepoznajući to prije skoro tri godine snizili smo minimalno učešće i sa tada minimalnih 20 odsto  spustila ga na 10 odsto. Minimalno učešće nije potrebno ako klijenti obezbijede prihvatljivi obezbjeđenje za banku“, kazao je Đurović.

U Sosiete ženeral Montenegro banci su rekli da u zavisnosti od saradnje sa klijentom (trajanja saradnje i mogućnosti njenog proširenja u budućnosti) moguće je u određenim slučajevima ugovoriti saradnju uz obostrani interes.

„Znajući koliko je obezbjeđivanje sopstvenog stana značajno za svakog čovjeka i njegovu porodicu, naša banka nastoji da pruži maksimalan napor da svaki klijent, koji zadovoljava uslove odobravanja što lakše i brže dođe do životnog prostora“, kazalli su u Sosiete banci.

U toj banci  stambene kredite nude po godišnjoj nominalnoj varijabilnoj kamatnoj stopi od 4,49 odsto uz šestomjesečni euribor, dok se efektivna  kamatna stopa kreće od 4,59 odsto.

„Ako klijent želi da podigne stambeni kredit po fiksnoj kamatnoj stopi u mogućnosti smo da mu kredit ponudimo po godišnjoj fiksnoj kamatnoj stopi od 5,49 odsto dok se odgovarajuća efektivna kreće od 5,6 odsto“, kazali su u Sosiete banci.

Dodaju da će pratiti zahtjeve klijenata i trendove na tržištu, pa će i u vezi sa kamatnim stopama formirati adekvatnu ponudu.

U Adiko banci su kazali da samo u ponudi imaju stambene kredite sa varijabilnom kamatnom stopom koja iznosi 4,99 odsto uz šestomjesečni euribor.

„Pošto ne nudimo fiksnu kamatnu stopu kod ove vrste kredita, kao dodatnu povoljnost pružamo određenu sigurnost klijentima od budućeg neograničenog rasta euribora. Tokom cijelog perioda otplate kredita, bez obzira na eventualni tržišni rast euribora, kamatna stopa ne može porasti više od dva odsto u odnosu na vrijednost na dan odobrenja kredita“, kazali su u Adiko banci.

Objasnili su da kontinuirano rade na unapređivanju postojećih uslova za odobrenje, pa tako i kamatne stope, tako da su u zavisnosti od kretanja na tržištu moguće i dodatne korekcije uslova.

Na pitanje da li banka daje mogućnost klijentu da dobije nižu kamatu od zvanične ako je u nekoj drugoj banci dobio povoljniju kamatu u odnosu na njihovu banku rekli su da nude kredit za refinansiranje stambenih i hipotekarnih kredita kod drugih banaka, kojim se klijentima omogućava kamatna stopa od 4,49 odsto plus tromjesečni euribor uz zaštitu od rasta euribora, koji ne može rasti više od dva odsto.

Centralna banka: Ima prostora za dalji pad kamatnih stopa

Prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju prošle godine prosječna efektivna kamatna stopa na ukupne stambene kredite je bila 6,51 odsto i niža je 0,79 odsto u odnosu na  uporedni godišnji period. Prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite je bila 5,75 odsto i niža je  0,98 odsto u odnosu na kraj 2015. godine.

Prema preliminarnim izvještajima banaka za 2016. godinu, ukupno odobreni stambeni krediti kod banaka (stanje) iznosili su 328,4 miliona eura i činili su 13,6 odsto ukupnih kredita na kraju prošle.
Na pitanje da li CBCG ima procjenu kako će se tokom ove godine kretati kamatne stope na stambene kredite odgvoreno je da visoka raspoloživost likvidnih sredstava i pojačana konkurencija u bankarskom sektoru ukazuju da prostora za dalje korekcije kamatnih stopa ima kod određenih proizvoda.

„Ali, CBCG ne radi procjene ove vrste, jer one predstavljaju segment poslovne politike banaka“, objasnili su iz vrhovne monetarne institucije.

Tokom prošle godine banke su odobrile 78,5 miliona eura novih kredita za kupovinu stanova i adaptaciju, što čini 6,9 odsto ukupno novoodobrenih kredita u 2016. godini. Podaci pokazuju da su banke  prošle godine odobrile 29,7 miliona  ili 60,9 odsto  više stambenih kredita nego 2015. godine.


Najčitanije iz sekcije Ekonomija