Sala: EPCG je privatna, a ne državna kompanija

Cijene struje od aprila zavisiće od prihoda koji energetskim preduzećima bude odobren da naplate od potrošača.
188 pregleda 0 komentar(a)
struja, Foto: Boris Pejović
struja, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 01.03.2011. 08:03h

Cijene struje od aprila zavisiće od prihoda koji energetskim preduzećima bude odobren da naplate od potrošača, a Regulatorna agencija za energetiku danas bi trebalo da objavi hoće li "novi dokazi Elektroprivrede" uticati da promijene dojučerašnju procjenu da se godišnji računi mogu opteretiti sa 220 miliona eura.

Elektroprivreda je dostavila novu procjenu vrijednosti imovine kompanije od 1. januara prošle godine, kojom traže da se veća stopa povrata na investicije i trošak amortizacije preliju na cijene.

RAE to može odbaciti, ako se budu držali svojih pravila po kojima buduće cijene određuju tako što zahtijevane troškove upoređuju sa ostvarenim u 2009. Samim tim, uzima se i vrijednost imovine do 31. decembra te godine, koju su inače koristili u tromjesečnoj analizi troškova EPCG. I regulator je potvrdio da to vjerovatno neće uticati na promjenu prihoda.

Iz RAE su saopštili "Vijestima" da su sinoć prekinuli sjednicu Odbora na kojoj je trebalo "iza zatvorenih vrata" da odrede konačan prihod po kojem će se cijene izračunati do sredine marta, zbog tumačenja odluke Ustavnog suda.

"Na osnovu shvaćene ocjene suda da komercijalne gubitke, gdje je krađa energije, i visoke tehnike u energetskim mrežama ne treba da plaćaju potrošači, sveli smo ih na neminovne od devet odsto u distribuciji, bez komercijalnih. Ali odluka je stigla i dvosmislena je jer se može tumačiti da treba zadržati neminovne tehničke, ali i da nalažu da se svi gubici eliminišu sa računa" nezvanično je objašnjeno iz RAE.

Osim što italijanski predstavnici u menadžmentu EPCG kompaniju već doživljavaju "privatnom", iako je makar zvanično u većinskom državnom vlasništvu, a italijanski A2A upravlja izvršnim menadžmentom, ocijenili su i da aktuelni predlog RAE vodi stečaju, gubicima i ne podstiče nova ulaganja.

Žučna rasprava direktora EPCG sa Kotrijem

Jučerašnju osmočasovnu sjednicu, na kojoj su EPCG i Elektroprenos (CGES) posljednji put ubjeđivali regulatora da im poveća prihode, obilježila je vrlo žučna rasprava finansijskog i izvršnog direktora EPCG Masima Sale i Enrika Malerbe sa predsjedavajućim Odbora RAE Brankom Kotrijem.

Ubjeđivali su se o tome treba li novi dokazi o ukupnoj vrijednosti imovine od oko 850 miliona eura da budu potkrijepljeni i dodatnom dokumentacijom.

Iz Elektroprivrede kažu da zbog značajno skresanih troškova Distribucije neće biti moguće da izdvoje tu cjelinu iz EPCG do kraja maja 2012, što su iz RAE odbacili pošto nove cijene ne mogu da blokiraju posao koji je morao biti u završnoj fazi po starim cijenama.

"Kako da osnujete novo preduzeće ako gubite uz primjenu nepovoljnih cijena, EPCG nije državna pa da joj se pomaže ako je u gubicima. EPCG je privatno, akcionarsko preduzeće i trebaju sredstva da bi se osnovalo novo" rekao je Sala.

Država u EPCG ima 55 odsto akcijskog kapitala, a dok A2A posjeduje skoro 44 odsto i dobio je mogućnost da, ukoliko ispuni uslove koje je odredila Vlada a najvažniji je da ostvare profit od ukupno 300 miliona eura, 2015. dokupe akcije do većinskog vlasništva crnogorske kompanije.

Kotri ih molio da spuste ton

Dok su italijanski predstavnici oštro, vikom i ljutitim gestikulacijama "podučavali" regulatora gdje su zakinuli EPCG i koje dokaze moraju uvažiti, Kotri je smireno više puta zamolio da "spuste ton", poručujući da stvari jesu komplikovane, ali nijesu za "toliku galamu".

Sala je ocijenio da Kotri zloupotrebljava položaj i da "postoje prava RAE i prava Kotrija", što je predsjedavajući Odbora Agencije odbio.

"Imajte povjerenja u mene, dobar sam momak, neću vam dati bjanko ček".

Kotri je pitao jesu li dostavili kompletnu dokumentaciju, a Sala uzvratio da je to ono što treba RAE i da su dovoljno predali, poručujući:

"Od sada pa do pet sati imaćete puno da radite".

Sala je ocijenio da Kotri zloupotrebljava položaj i da "postoje prava RAE i prava Kotrija", što je predsjedavajući Odbora Agencije odbio. Nakon Kotrijevog pitanja "zašto da se uzbuđujete", Sala je odgovorio:

"Zato što me smatrate lažljivcem, što nije u redu".

Na Kotrijev zahtjev da se spusti lopta i bez teških riječi nastavi sjednica, Sala je tražio da se sa poštovanjem odnosi prema EPCG. Opomenut je da RAE određuje da li je neki dokaz koji bi povećao prihod EPCG relevantan, a malo nakon toga je Sala tražio "tajm aut" da u pomoć pozove advokate EPCG.

Malerba je shvatio da regulator optužuje EPCG da dostavlja lažne podatke, a Kotri odgovorio da se ne radi o narušavanju kredibiliteta EPCG već pitaju da bi se precizno izjasnili.

"Nemate povjerenja u EPCG. Hoćete da dovedete do toga da uvedete stečaj u EPCG umjesto da stvorite uslove za nova ulaganja" rekao je Malerba u "jednom dahu".

To što je Kotri posredovao i pitao EPCG u ime potrošača da li procjena vrijednosti imovine uključuje i dio na koji je revizor u 2009. izrazio rezervu da ima dokaz o vlasništvu, dodatno je naljutilo italijanski tim koji je poručio da je to sve imovina EPCG i da "izmišlja" pitanja.

"Bilo je nervoze, jer nije odobren zahtjev koji je zaprepastio javnost i neke državne organe" rekao je Kotri novinarima.

Kamate i tržište voća

Sala je reagovao na informaciju iz stručne službe RAE da se kompanija može zadužiti po prosječnoj kamatnoj stopi od četiri odsto, pozivajući se na "istorijski" podatak iz dosadašanjeg poslovanja EPCG.

I EPCG i Elektroprenos su nezadovoljni što nije dozvoljen veći iznos za zarade, zamjerajući što RAE nije uzeo u obzir primanja zaposlenih na određeno, i žalili su se što RAE zahtijeva stopostotnu naplatu.

Ni to što je pod "dirigentskom palicom" RAE godinama dozvoljavano da od potrošača naplaćuje desetine miliona eura za pokrivanje visokih tehničkih gubitaka i onih koji su sadržali "nečiju" krađu struje nije bilo dovoljno, jer su iz EPCG procijenili da je trebalo da im odobre 11 umjesto devet odsto neminovnih gubitaka.

EPCG osporava i povećanu stopu povrata, ocjenjujući je nerealnom i pozivajući se na mišljenje Centralne banke da je "formula za njeno izračunavanje neodgovarajuća, a primjena pretenciozna". Dostavili su i pismo uprave Kombinata aluminijuma Podgorica kao potvrdu da je ta fabrika samo od EPCG kupovala struju i da je nije uvozila da bi se EPCG umanjio dio prihoda po tom osnovu. Regulator je suprotno tvrdio.

I EPCG i Elektroprenos su nezadovoljni što nije dozvoljen veći iznos za zarade, zamjerajući što RAE nije uzeo u obzir primanja zaposlenih na određeno, i žalili su se što RAE zahtijeva stopostotnu naplatu.

Elektroprenos (CGES) je RAE kritikovao najviše zbog neodobrenih troškova iz sudskih sporova.

Na pitanje Steva Muka iz nevladinog sektora kako to da u 20-ak dana ocijenili da različite stope odgovaraju "realnim uslovima i najboljoj praksi u regionu", direktor Agencije Dragoljub Drašković kaže da je "dodatnim sagledavanjem" promijenjena stopa sa 4,9 na 5,8 odsto.

Muk nezakonitim ocjenjuje što RAE samo vraća dug potrošačima iz 2009, a ne umanjuje prihod po osnovu korekcija iz 2010.

Tri moguće varijante skoka cijena

Iako je RAE odobrila manji prihod od prošlogodišnjeg i stopirala da struja za domaćinstva poskupi 79 odsto po zahtjevima EPCG i Prenosa, ne znači da će cijena za domaćinstva ostati ista ili da se može vjerovati njihovoj prvoj projekciji da će je blago povećali oko tri odsto.

Ukoliko bi cijenu povećali deset odsto za domaćinstva, a za preduzeća spustili 25 odsto, spojila bi se cijena na 8,2 centa

Najavili su da će izjednačiti cijenu za potrošače na istom naponskom nivou. To znači da RAE može da "sudari" cijenu na 7,6 centi po kilovat-satu tako što bi je 30 odsto spustio za preduzeća, a domaćinstvima digao tri odsto. Vjerovatnije je, kako se spekuliše, da će domaćinstvima da poskupi struja oko osam odsto i maloj privredi oko 27 odsto da bi se našli na osam centi.

Ukoliko bi cijenu povećali deset odsto za domaćinstva, a za preduzeća spustili 25 odsto, spojila bi se cijena na 8,2 centa. Najbrojnija domaćinstva sa dvotarifnim brojilima od januara 2010. plaćaju po 7,39 centi kilovat-sat struje, ona sa jednotarifnim mjerenjem osam centi, dok mala i srednja preduzeća košta oko 10,9 centi.

Bonus video: