Crna Gora bi u ovoj godini posebnu pažnju trebalo da posveti stabilizaciji i smanjenju javnog duga, izradi strategije za dalje podsticanje rješavanja nekvalitetnih kredita, produžavanju radnog vijeka i smanjenju negativnih podsticaja za rad, ocijenila je ministarka ekonomije, Dragica Sekulić. „U skladu sa smjernicama Programa ekonomskih reformi za prošlu godinu i da bi se podržao dugoročni rast, posebnu pažnju treba posvetiti stabilizaciji i smanjenju javnog duga, uključujući usvajanje mjera za ograničavanje tekuće potrošnje i poboljšanje naplate prihoda“, kazala je Sekulić u intervjuu agenciji Mina-business. Ministarstvo ekonomije će, kako je najavila, voditi računa o nastavku pomoći privredi i preduzetništvu, kroz obezbijeđivanje boljeg finansiranja, razvoj, obuke, inovacije i jačanje konkurentnosti. Sekulić je podsjetila da su u prošloj godini potpisani ugovori o istraživanju i proizvodnji nafte i gasa u crnogorskom podmorju i za realizaciju projekta gradnje drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, a završen je i prvi vjetropark. „Položili smo interkonektivni kabl sa crngorske strane i kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir dobili grant od 25 miliona EUR za interkoneciju prema Srbiji i Bosni i Hercegovini. Nastavili smo sa podsticajima za zapošljavanje, projektima kao što su biznis zone i klasteri, koje takođe prate različiti programi podrške privredi“, saopštila je Sekulić.
Ona smatra da su sve to smjernice za naredni period, jer su investicije esencijalne za kontinuirani rast i razvoj svake države.
Kada je u pitanju projekat istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju, Sekulić je kazala da će stvarne fizičke aktivnosti istraživanja na terenu početi u narednoj godini
Kada je u pitanju projekat istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju, Sekulić je kazala da će stvarne fizičke aktivnosti istraživanja na terenu početi u narednoj godini. „Koncesionari će ove godine obavljati aktivnosti koje se odnose na izradu studije o procjeni uticaja na životnu sredinu i dobijanju saglasnosti za nju, izradu planova iz oblasti sigurnosti i zaštite na radu, utvrđivanju sadržaja plana seizmičkih istraživanja i izradu različitih vrsta studija iz oblasti geonauke, kao i pribavljanju neophodnih odobrenja i saglasnosti za početak seizmičkih istraživanja“, objasnila je Sekulić. Ona je podsjetila da je projekat istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju počeo da se realizuje od potpisivanja ugovora u septembru, sa jasnim rokovima za investitore i obavezama koje su dužni da preuzmu. „Sam proces istraživanja, kao što je poznato, podijeljen je na dva istražna perioda, od četiri plus tri godine, sa defisanim radnim programom“, navela je Sekulić. Ona je dodala da je Skupština krajem decembra usvojila odluku o dodjeli ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u primorju Crne Gore za dva bloka za grčku kompaniju Energean i da se očekuje njihovo potpisivanje. Prethodno je Skupština, krajem juna, donijela odluku kojom je ugovor o koncesiji dodijeljen kompanijama Eni i Novatek za četiri bloka. Sekulić je saopštila i da se, prema najavama Škoda Prahe, očekuje postizanje dogovora između alterantivnih finansijera i češke kompanije, nakon čega bi počeli finalni pregovori sa tim institucijama koje bi kreditirale projekat gradnje drugog bloka TE. Ona je podsjetila da je, usljed odustajanja Češke eksportne banke (CEB) i češkog kreditno-osiguravajućeg društva EGAP, Škoda Praha predstavila moguće alternativne načine finasiranja projekta i počela pregovore sa drugim mogućim finansijerima. „Taj plan je nedavno prezentovan radnom timu Elektroprivrede (EPCG)“, rekla je Sekulić. Ona je dodala da je Vlada ostala pri ranijem stavu da država ne bude garant u izmirenju kredita kojim bi se finansirala gradnja drugog bloka TE. „Što se tiče izdavanja državne garancije, tu je poznat stav od samog početka, a to je da nije predviđeno izdavanje državne garancije“, kazala je Sekulić. Ona je saopštila da se nastavak pregovora sa italijanskom kompanijom A2A u vezi statusa u EPCG može očekivati nakon praznika, jer je ugovor istekao u subotu. „Takođe, poznato je da smo već imali sastanak sa predstavnicima A2A, gdje smo razgovarali o aktuelnoj situaciji i budućim planovima“, navela je Sekulić. Ona očekuje da će, u skladu sa potpisanim memorandumima o razumijevanju i interesovanjem investitora iz Kine, Turske i Slovenije, u skoroj budućnosti stići još ponuda za realizaciju projekta gradnje hidroelektrana na Morači i Komarnici.
Sekulić je podsjetila da je Vlada usvojila informaciju Ministarstva ekonomije o tome da je Komisija za ocjenu potencijalnih investitora obavila evaluaciju tehničke ponude kineske kompanije Norinco i usvojila je kao konačnu. „Riječ je o finalnoj tehničkoj ponudi o kojoj radna grupa više neće pregovarati. S druge strane, u toku su pregovori u vezi sa Nacrtom tehničke ponude za izgradnju hidroelektrana na Morači turske kompanije Bereket Enerji“, kazala je Sekulić. Ona je dodala da će za projekat koji Vlada i parlament budu usvojili kao finalni, biti urađen detaljni prostorni plan i procjena uticaja na životnu sredinu, kao i da će oba dokumenta javnosti biti dostupna posredstvom javnih rasprava. „Poznato je da se u ovoj godini očekuje nastavak realizacije projekta podmorskog kabla, vjetroparka na Možuri i potpisanih ugovora za gradnju malih hidrocentrala“, rekla je Sekulić. Ona je objasnila da je projekat postavljanja podmorskog kabla između Crne Gore i Italije veoma kompleksan i da predviđa izgradnju trafostanice i dalekovoda kao linijskog objekta koji se prostire teritorijom cijele Crne Gore u dužini trase od preko 180 kilometara. „Predviđeno je postavljanje 650 dalekovodnih stubova sa oko 130 kilometara pristupnih puteva. Takođe, kabl predviđa izgradnju konvertorskih postrojenja na teritoriji Italije i Crne Gore, polaganje podzemnog i podmorskog kabla“, navela je Sekulić. Ona je dodala da su benefiti tog projekta brojni u svakom pogledu i kroz sve faze njegove realizacije. „U procesu izgradnje angažovano je oko 30 lokalnih kompanija, kao i značajan dio domaće radne snage. Osim na ovom dijelu, postoji potreba za angažovanjem domaće radne snage i građevinske operative na izgradnji trafostanice Lastva. Takođe, i duž cijelog 400 kilovoltnog (kV) dalekovoda od Lastve, preko Cetinja, Nikšića, Šavnika, Žabljaka i Pljevalja“, rekla je Sekulić. Ona je saopštila da se očekuje da će nakon izgradnje samo za održavanje i eksploataciju novog dijela sistema biti potrebno desetine novih visokostručnih radnih mjesta. „Nakon puštanja u pogon kabla, biće obezbijeđeni i značajni prihodi za Crnu Goru po osnovu udjela u ukupnom kapacitetu kabla – 20 odsto od instalisanih hiljadu megavata. Prihodi od prenosa električne energije iz regiona preko ove interkonekcije direktna su dobit. Nije manje značajno za elektroenergetski sistem Crne Gore ni to što će biti uvezan u regionalno i evropsko tržište“, kazala je Sekulić. Ona je dodala da će stvaranjem integrisanog tržišta za električnu energiju i povećanjem konkurencije, industriji i građanima biti omogućeno snabdijevanje na osnovu nižih veleprodajnih cijena energije. „Kabl je i generator ubrzanog energetskog razvoja regiona, koji trasira novi energetski put – Transbalkanski koridor. To je interes ne samo zemalja zapadnog Balkana, već i Energetske zajednice“, navela je Sekulić. Ona je podsjetila da je EU kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir podržala taj projekat sa 25 miliona EUR granta, namijenjenih za izgradnju 400-kilovoltne interkonekcije Pljevlja – Bajina Bašta.
Bonus video:
