U žiži italijanske javnosti je skandal Finmekanika – visoki zvaničnici italijanske vlade optuženi su da su uzimali procenat od 11 odsto na poslove sklopljene u inostranstvu (mahom u državama u razvoju i tranzicionim), te da su dio tog novca isplaćivali kao mito zvaničnicima stranih vlada.
U dokumentaciji u vezi sa istragom koju je Tužilaštvo iz Napulja dostavilo glavnim italijanskim medijima, Crna Gora se ne pominje direktno, iako su među glavnim optuženima i italijanski zvaničnici koji su imali ključne uloge u pomovisanju i pregovorima o italijanskim ulaganjima u Crnoj Gori – Masimo Nikolući, predsjednik asocijacije Crna Gora-Italija, osnovane uoči privatizacije Elektroprivrede u januara 2009, i Klaudio Skajola, bivši italijanski ministar ekonomije koji je 6. februara 2010. godine u Rimu potpisao sporazum sa crnogorskom vladom o postavljanju Terninog podvodnog kabla.
To je urađeno nakon što su bivši crnogorski i italijanski premijeri Milo Đukanović i Silvio Berluskoni potpisali sporazum o strateškoj saradnji između dvije države. Posao gradnje energetskog kabla dobila je italijanska Terna, koja je bez tendera dobila vlasnički udio u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), kao i upravljanje crnogorskom energetskom kompanijom.
Skajola je i u Podgorici potpisao Memorandum između Crne gore i Italije o ulaganjima u energetiku, ukupne vrijednosti između četiri i pet milijardi eura.
Italijanski aeronautički gigant Finmekanika (holding kompanija koju kontroliše italijanska vlada udjelom od 30 odsto), u žiži je novog međunarodnog korupcijskog skandala u kojem je uhapšen i prvi čovjek Finmekanike, Paolo Pozerezi.
Provizija od 11 odsto za svoj džep
Tužilaštvo u Napulju optužuje Skajolu, Nikolućija i niz njihovih saradnika da su uzimali procente na poslove koje su sklapali u inostranstvu u ime italijanske vlade i Finmekanike. Dio ovih provizija korišten je za isplaćivanje mita predstavnicima vlade u državama u razvoju (Brazil, Indonezija, Panama, Rusija...), dok su ostatak zvaničnici italijanske vlade dijelili međusobno kao lični profit. Optuženi su veoma bliski saradnici bivšeg premijera Italije, Silvija Berluskonija.
Jedan od izvora napuljskih tužilaca, bivši menadžer aeronautičkog giganta Finmekanika, tvrdi da im je Nikolući tražio 11 odsto provizije na posao koji je pregovarao sa brazilskim ministrom odbrane. Riječ je bila o prodaji vojnih brodova ukupne vrijednosti pet milijardi eura, od čega su Skajola i Nikolući sebi namijenili 550 miliona, s tim da su dio uplatili kao mito brazilskom ministru. Ovaj novac uplaćen je posredstvom lažnog ugovora sa jednom brazilskom agencijom čiji je predsjednik bio blizak sa brazilskim ministrom.
Istraga napuljskog tužilaštva, koju vode tužioci Vinćenco Pišiteli i Henri Vudkok, ukazuje da su predstavnici italijanske vlade koristili sličnu praksu i po pitanju drugih investicija u inostranstvu, mahom u državama u razvoju u kojima slab državni aparat ostavlja prostora za neometanu korupciju.
Italijanski list Republika podsjetio je u članku objavljenom u srijedu da je Nikolući bio jedan od ključnih Berluskonijevih igrača i kada su bila u pitanju ulaganja u energetski sektor u Crnoj Gori.
“Vijesti” su pitale autorku teksta, novinarku Končitu di Gregorio, postoje li indikacije da ova istraga može dovesti i do operacija u Crnoj Gori, na šta je De Gregorio rekla da za sada ne postoje takve indikacije, iako je nemoguće znati na čemu tužioci rade van očiju javnosti.
Nikolući posrednik za Crnu Goru
Dovoljno je pretražiti u crnogorskim medijima arhivu događaja u vezi sa italijanskim ulaganjima u Crnoj Gori, pa vidjeti da se Nikolući često pominje. Ovaj italijanski parlamentarac i član Berluskonijeve partije PDL, više puta je boravio u Crnoj Gori, uključujući januar 2009. godine kada je imenovan za predsjednika novoosnovane Asocijacija Crna Gora – Italija, zajedničkog privrednog udruženja. Nije poznato da li je još na čelu te asocijacije.
Nikolući je 22. februara 2010. godine, predvodio i delegaciju italijanskih privrednika koji su se interesovali, osim za energetiku, i za ulaganja u Luku Bar, kao i u crnogorsku željeznicu. Ovaj susret svojevremeno je okarakterisan kao “nastavak dijaloga koji je počeo u Rimu, kada su tadašnji premijeri Đukanović i Berluskoni potpisali sporazum o strateškoj saradnji”.
Italijanski list Republika podsjetio je u članku od srijede da je Nikolući bio jedan od ključnih Berluskonijevih igrača i kada su bila u pitanju ulaganja u energetski sektor u Crnoj Gori
Posredovanje Nikolućija i Skajole u Crnoj Gori nije jedina balkanska veza optuženih u skandalu Finmekanika. Među optuženima je i Valter Lavitola, kontroverzni direktor lista Avanti koji je prošle godine raskrinkan kao Berluskonijev posrednik u poslovima u Albaniji, iako nije imao nikakvu zvaničnu titulu koja bi opravdala njegov boravak. Skandal je izbio nakon što su albanski mediji fotografisali Lavitolu u Tirani sa predstavnicima italijanske i albanske vlade.
Iz telefonskih prisluškivanja proizašlo je da se Lavitola u Albaniji interesovao za gasovod Trans Adriatic Pipeline i za mogućnost građenja hidroelektrana u Albaniji. Lavitola je u aprilu uhapšen u okviru istrage za međunarodnu korupciju u vezi sa tenderima u Panami.
Tužilaštvo smatra da je posredstvom Lavitole predsjedniku Paname uplaćen mito od 18 miliona eura na račun kupovine vojnih helikoptera od Finmekanike u vrijednosti od 180 miliona. Prije hapšenja Lavitola se krio 8 mjeseci u Argentini.
U papirima italijanskih tužilaca govori se i o sumnjivim okolnostima u kojima je Finmekanika ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prodala helikopter marke “augusta vestlend” – brenda koji je u vlasništvu Finmekanike.
Italijanski list Republika podsjetio je u članku od srijede da je Nikolući bio jedan od ključnih Berluskonijevih igrača i kada su bila u pitanju ulaganja u energetski sektor u Crnoj Gori.
Berluskonijevi bliski saradnici
O skandalu Finmekanika, Korijere dela Sera navodi da se radi o “poslovima koji su zaključeni ili još u toku, zahvaljujući dobrim odnosima sa predstavnicima inostranih vlada koje su gajili bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni i njegovi veoma bliski saradnici, poput parlamentarca Masima Nikolućija, ili bivšeg ministra ekonomije i koordinatora Berluskonijeve partije, Klaudija Skajole (koji je funkciju ministra napustio prije dvije godine usljed skandala zbog vile sa pogledom na Koloseum koju je u sumnjivim okolnostima dobio na poklon).
Galerija
Bonus video:
