Skupa struja i uništena priroda

Predstavnici NVO Perućica pozivaju sve da daju doprinos u spasavanju rijeke Perućice koja bi postala primjer za sve ostalo
108 pregleda 2 komentar(a)
Perućica, Foto: NVO Perućica
Perućica, Foto: NVO Perućica
Ažurirano: 09.10.2016. 17:49h

Država će za dotacije izdvajati desetine miliona eura, kupovati skupu struju, a gubitak prirodnih resursa je nemjerljiv, jer ono što se jednom uništi nije moguće obnoviti, poručili su Milan Kastratović i Kočo Kočanović iz NVO Perućica.

“Mislimo da tu imamo elemenata zločina prema prirodi i naravno organizovanog kriminala“, saopštili su „Vijestima“ Kastratović i Kočanović.

Oni se mjesecima javnosti obraćaju za spas rijeka Mojanske, Perućice i Zlorečice koje predstavljaju jedan tok, a na kojem je, za sada, predviđena izgradnja četiri mini hidro elektrane.

„Molimo javno mnjenje, državu, institucije bilo da su državne ili drugog oblika, NVO sektor, međunarodnu javnost, da nam se pridruže u borbi za spas prirode i daju doprinos u spasavanju rijeke Perućice koja bi postala primjer za sve ostalo“, dodali su iz ove NVO organizacije.

Da se još jednom obrate javnosti, kako napominju, podstaklo ih je obraćanje državnog sekretara SAD-a, Džona Kerija, koji je upozorio da u svijetu nestaju čitave rijeke i da će svijet biti suočen sa novim vidom migranata, a to će biti ekološki migranti.

„Pitali smo se odakle zna za nas. Oni koji su tu i trebalo bi da znaju neće ni da čuju za nas. Pišemo Agenciji za zaštitu životne sredine, Ministarstvu ekonomije, Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodnom pristupu informacijama. Niko ne daje odgovor, a ne daj Bože dokumentaciju koju smo tražili više puta. Šta ima tu da se krije?“, pitaju Kastratović i Kočanović.

Oni dodaju da bi nadležni možda i odgovorili, ali misle da je narod već odselio, pa nemaju kome da pišu.

„Nije nam jasno što dadosmo grdne pare za pisanje zakona, usaglašavanjem sa evropskim zakonima, ili se mi obraćamo na pogrešne adrese i pogrešnim ljudima. Možda oni tamo i ne rade, već primaju platu, drugi rade za njih, za koje postoje posebni zakoni. Nije nam jasno da nikoga ne interesuje tema izgradnje mini elektrana“, dodali su iz NVO „Perućica“.

Kažu da je nevjerovatno da nijedna od velikih NVO organizacija, koje raspolažu sa pozamašnim budžetima, nije našla za shodno da uputi podršku NVO Perućica.

„Čak šta više, imamo negativno iskustvo kada je jedna od njih 'učestvovala' na fingiranoj javnoj raspravi za koju niko u državi nije znao bez oni. Dobro bi bilo da ne 'pomažu' i 'oštro se suprostavljaju' kad se završi stvar i potpišu ugovori i zaključe koncesije. Za koga oni rade, za energetski lobi?”, pitaju Kastratović i Kočanović.

Oni dodaju da Tužilaštvo ima pune ruke posla od utaja poreza do prodaje državne imovine i napominju da je manji grijeh prodati imovinu, nego dobiti pravo da se uništi.

„Priroda je nacionalno bogatstvo, za kojim se poseže samo u teškim momentima za narod i državu. Kod nas je slučaj opšteg napada u kojem su uključeni redom mjerači vodotoka, predstavnici lokalnih uprava, predstavnici države koji raspisuju koncesije, daju iste, agencija koja daje ekološke saglasnosti, razne ispekcije”, saopštili su Kastratović i Kočanović.

Smatraju da jedino nijesu krivi investitori koji svoj pošteno zarađen novac ulažu u dobar biznis.

“Neko će reći nemoguće toliko ljudi oko jedne mHE. Nije jedna, već na desetine koje se grade ili treba da se izgrade. Isti ljudi potpisuju za jednu, ostalo je reprint izdanje“, zaključili su Kastratović i Kočanović.

CANU ne interesuje ovaj problem

Iz NVO Perućica kažu da Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), do sada nije dala mišljenje o uništenju prirode i nacionalnog bogatstva, niti je našla za shodno da tu temu stavi na dnevni red njihovog odjeljenja prirodnih nauka. „Kako je moguće da ih ne interesuje, da u slivu rijeke Perućice na nepunih 20 km rječnog toka živi preko 25 vrsta divljači. Da ne pominjemo bogatstvo biljnog svijeta, ptica, vodozemaca, gmizavaca, pastramke potočare...Nikoga ne interesuje da je to stanište vidre, risa, slijepog kučeta, tetrijeba, dvije vrste smuka kao najstrožije zaštićenih vrsta. Možda to nije priroda?“, naglasili su Kastratović i Kočanović.

Bonus video: