Smanjiti PDV na hranu i akcize na voćne rakije

Privredna komora predlaže i da se oslobode poreza na dobit za iznos reinvestiranja u proizvodnju, da se podstiče izvoz, da se poljoprivrednici oslobode akciza na gorivo, da CBCG dnevno objavljuje imena blokiranih...
3450 pregleda 7 komentar(a)
Sa konferencije u Privrednoj komori: Golubović i Marković, Foto: Savo Prelević
Sa konferencije u Privrednoj komori: Golubović i Marković, Foto: Savo Prelević

Suzbijanje sive ekonomije, smanjenje PDV-a i akciza za dio poljoprivrednih proizvoda, povećanje fleksibilnosti na tržištu rada i otvaranje novih kreditnih linija za podsticaj izvoza, neke su od preporuka koje su privrednici okupljeni u Privrednoj komori naveli na kraju analize “Crnogorska privreda u 2019. godini”, a koja je premijeru Dušku Markoviću i ministrima predstavljena na konferenciji 30. decembra.

“U cilju povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta potrebno je osloboditi privredne subjekte obaveze plaćanja poreza na dobit u slučaju reinvestiranja u proširenje proizvodnih kapaciteta i unapređenje tehnološkog procesa”, navodi se u analizi Privredne komore na čijem čelu je Vlastimir Golubović.

Iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije zatražili su da se izmijeni Zakon o akcizama na način da se odvoje voćne rakije od etil alkohola te smanji akcizna stopa za ovu vrstu proizvoda.

Ocijenjeno je da povraćaj dijela plaćene akcize na gasna ulja za pravna lica koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda ne treba vezati za ostvareni promet, već za stvarni utrošak energenata. A zbog uvođenja plinskih instalacija u pogone neophodno je dopuniti Zakon kako bi se omogućio povrat akcize.

“Kroz izmjenu Zakona o porezu na dodatu vrijednost potrebno je uvesti jedinstvenu nižu stopu PDV-a za određeni broj proizvoda namijenjenih ishrani (jaja, riba, voće i povrće, mesne prerađevine). Potrebno je pojačati rad inspekcijskih službi na granici i u unutrašnjem prometu. Razmotriti mogućnost uvođenja subvencija za mljekarski sektor kroz agrobudžet u cilju jačanja konkurentnosti ovog sektora”, navodi se u preporukama.

Privatnici iz unutrašnje trgovine smatraju da je potrebno podnijeti inicijativu Centralnoj banci da se informacije o firmama u blokadi objavljuju na dnevnom umjesto na mjesečnom nivou.

Oni traže jače inspekcijske kontrole “u cilju eliminisanja nelegalne trgovine”. Preporučili su, takođe, da se van snage stavi Pravilnik o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja o robi na Brajevom pismu.

Za spoljnu trgovinu, smatraju da u vladinim politikama treba dati “prioritet izvozu robe, te izraditi cjelovitu strategiju rasta izvoza”.

Podsticaj izvoza potrebno je realizovati kroz edukacije, skraćenje vremena carinskih postupaka i “otvaranje posebnih kreditnih linija za finansiranje izvoza kako bi se smanjio disbalans koji postoji u spoljnoj trgovini”.

Uštede od rada na crno veće od mogućih kazni

Privrednici smatraju da je neophodno u kontinuitetu raditi na smanjenju opterećenja po osnovu rada. “Pored visine poreza i doprinosa, na obim sive ekonomije utiču kaznena politika i efikasnost inspekcijskih službi. Veliki broj poslodavaca smatra da su koristi od neformalnog zapošljavanja veće od rizika, bilo da se radi o kaznenoj mjeri ili vjerovatnoći da će uopšte biti kažnjeni. S tim u vezi, potrebno je jačati kapacitete nadležnih inspekcijskih organa i insistirati na većoj transparentnosti njihovog rada, ćime bi se dodatno destimulisalo neformalno poslovanje”, napominje se u analizi Privredne komore i datim preporukama. Vlada je u julu prošle godine smanjila poslodavcima doprinose za dva procenta bruto zarade, kada je povećane minimalna zarada sa 193 na 222 eura. Predstavnici poslodavaca tražili su da to bude i u značajnijem nivou, kao i da Crna Gora uvede neoporezivi dio zarade jer jedina u regionu nema tu mogućnost.

Bonus video: