Sud ne da pare Sekuliću

Član odbora direktora EKIP-a tražio je 4.250 eura zbog navodno manje iskorišćenih dana godišnjih odmora
82 pregleda 0 komentar(a)
Zoran Sekulić, Foto: Boris Pejović
Zoran Sekulić, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 04.04.2018. 13:35h

Osnovni sud u Podgorici odbio je tužbeni zahtjev bivšeg izvršnog direktora Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) i sadašnjeg člana Savjeta EKIP-a Zorana Sekulića koji je tužio tu instituciju zbog navodno manje iskorišćenih dana godišnjih odmora u periodu od 2009. do 2016. godine i tužbom potraživao za osam godina da mu se ukupno nadoknadi 4.250.99 eura, saznaju “Vijesti” iz više izvora.

Sekulić je na čelu te institucije bio od 2001. do pred kraj prvog kvartala 2017. godine. EKIP taj dug koji Sekulić potražuje nije priznao. Rasprava u podgoričkom Osnovnom sudu je završena 26. februara, a prvostepenu presudu donijela je sudija Snežana Armenko.

Sekulić je, prema presudi u koju “Vijesti” imaju uvid, dužan da pošto ona bude pravosnažna plati troškove sudskog postupka u iznosu od 302,5 eura.

Sud je zaključio da je položaj izvršnog direktora EKIP-a drugačiji od položaja ostalih zaposlenih u toj instituciji koji zaključuju ugovore o radu sa direktorom i koji odlučuje o njihovim pravima i obavezama, te da o njegovim pravim odlučuje Savjet EKIP-a koji ga imenuje, razrješava i kojem odgovara za svoj rad.

Sud je utvrdio da su “neprihvatljivi razlozi” da tužilac Sekulić nije bio u mogućnosti iskoristiti preostale dane godišnjeg odmora (od tri do osam radnih dana najviše) do 30. juna naredne godine, posebno što su se sjednice Savjeta EKIP-a održavale najmanje jednom mjesečno i trajale su u prosjeku dva dana.

„Kako je tužilac prilikom donošenja navedenih rješenja očito dao svoju saglasnost, nije prigovarao istim, pri činjenici da je čak sam sebi donio rješenje o korišćenju godišnjeg odmora za 2009. godinu, što ukazuje da se usaglasio sa periodom korišćenja godišnjeg odmora, da nije tražio prekid godišnjeg odmora, uz sam navod tužioca da se opredijelio za traženje naknade štete i ne pokušavajući da pravo da iskoristi neiskorišćene dane godišnjeg odmora, to sve po mišljenju suda ukazuje, da ne postoji krivica tužene što tužilac nije iskoristio svoj godišnji odmor u cjelosti“, ističe se između ostalog, u presudi.

Zbog toga je prvostepeni sud odbio tužbeni zahtjev Sekulića „jer nije dokazao niti jednim jedinim dokazom svoje tvrdnje“.

U statutu Agencije, na zvaničnom sajtu te institucije, u članu 23 (koji precizira dužnosti izvršnog direktora) u tački 2 piše - odgovara za zakonitost rada Agencije i organizuje rad stručnih službi. A, u tački 3 piše da - odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih.

Sekulić je postao direktor EKIP-a sad već daleke daleke 2001. godine. Pošto je po zakonu imao pravo na dva mandata na toj poziciji, on je 2008. pred kraj drugog mandata napravio manevar predloživši promjenu dijela imena institucije.

Do tada se zvala Agencija za telekomunikacije i poštansku djelatnost, a od tada Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Ta “suštinska” promjena omogućila mu je još dva mandata na mjestu izvršnog direktora.

Aktuelni član Savjeta EKIP-a Sekulić prije 20-tak dana nije želio za “Vijesti” da komentariše ovaj spor koji vodi u Osnovnom sudu, već je samo napomenuo da bi volio da “citiramo presudu kakva god ona bude“.

Sekulić se već godinama povezuje sa raznoraznim finansijskim problemima u radu Agencije. On je 2007. bio osumnjičen da je neovlašćeno izdavao licence operaterima mobilne telefonije i tako državu oštetio za dva miliona eura. On je u oktobru 2016. godine donio sporne odluke o gašenju aplikacija Viber i WhatsApp na dan održavanja parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.

Nalaz vještaka nije bio relevantan

Prvostepeni sud je cijenio i prihvatio kao stručan nalaz i mišljenje vještaka ekonomsko finansijske struke Jovana Varajića od 14. februara 2018. godine u kojem je utvrdio da mu na ime neiskorišćenih dana godišnjeg odmora za period od 2009. do 2016. godine pripada iznos od 4.250,99 eura, ali je pri ovakvom utvrđenju našao da je irelevantan za presuđenje.

Bonus video: