Svi smo dužni po 2.610 eura - Vijesti.me
HVALA VLADI

Svi smo dužni po 2.610 eura

Sa zaduženjima se nije povećavala kupovna moć građana, prosječni građanin grca u problemima, ukazuje Srđa Keković

Kafić, Podgorica
Kafić, Podgorica (Foto: Zoran Đurić)

Svaki građanin Crne Gore je, zahvaljujući politici crnogorske vlasti, dužan po 2.610 eura.

Do te cifre se dolazi jednostavnim dijeljenjem ukupnog državnog duga, koji prema posljednim podacima Ministarstva finansija iznosi milijardu i 634 miliona eura, i broja stanovnika kojih je prema posljednjem popisu oko 626.000.

Javni dug po glavi stanovnika je od 2009, kada su održani prethodni parlamentarni izbori, do sada porastao gotovo trećinu. Na kraju 2009, godine do koje se Vlada dičila investicionim bumom posebno u izbornoj kampanji, ukupni dug Crne Gore je iznosio milijardu i 140 miliona eura. To znači da je zaduženost po glavi stanovnika iznosila 1.821 euro.

Osnovni problem u zaduživanju Crne Gore je, smatra generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković, to što se novac uzima zbog “gašenja požara”, a ne zbog investicija i otvaranja radnih mjesta.

“Kad smo bili “tigar na Balkanu” novac su trošili na vraćanje dugova umjesto na povećanje plata zaposlenima i urušenog standarda građana. Tragedija je što se taj novac, ali ni ovaj iz najnovijih zaduženja, ne ulaže ni u šta produktivno. Ne zadužuju se zbog gradnje fabrika, novih radnih mjesta već zbog posljedica njihovih štetnih privatizacija”, kazao je on.

Keković je naglasio da javni dug raste dok zarade padaju i da je stanje u kojem se Crna Gora trenutno nalazi neodrživo.

“Sigurno je da Crnoj Gori prijeti socijalni bunt koji može biti i nekontrolisan i kada se to desi neka se niko ne iznenadi. Prosječni građanin grca u problemima. Od njega se stalno traži još novca, nameću se novi izdaci, rastu porezi, takse, cijene roba i usluga, naročito hrane. To je ludilo”, kazao je Keković.

On smatra da ljudi koji su na vlasti, i koji će je vršiti nakon jesenjih izbora moraju da znaju u kakvom su stanju građani koje predstavljaju i da povedu računa o tome.

Jesen je standardno “dobra prilika” i za rast troškova u prosječnom domaćinstvu jer, podsjeća Keković, treba spremiti djecu u školu, spremiti se za zimu, povećati troškove za hranu, odjeću, obuću.

“Sa našim platama je sve to nemoguće ispratiti, nemoguće je podmiriti zahtjeve i prehraniti porodicu. USS radi sve što je u njenoj moći i odavno upozoravamo da ekonomska politika Crne Gore nije dobra, ali još niko iz vlasti nije shvatio da ovako dalje ne može”, kazao je on.

“Najizvjesnije je da nam se desi "argentinski sindrom", a ako do toga dođe to će biti korak nazad sve nas, biće katastrofa"

Kad bi građani vidjeli da se država zadužuje zbog produktivnih stvari, investicija koje bi vremenom donosile novac i same otplatile zaduženje, Keković tvrdi da bi imali razumjevanja za takve poteze.

“Problem je što se svakim novim štetnim zaduženjem samo više uvaljujemo u problem. Sa zaduženjima se nije povećavala kupovna moć građana, a samim tim i obrt novca. Imamo štetne privatizacije umjesto aktivne poreske politike koja bi podrazumjevala suzbijanje sive ekonomije i rada na crno, oporezivanje ekstra profita i svega onoga što smo više puta ponavljali”, kazao je Keković.

Minimalna potrošačka korpa u junu, za kada su obrađeni posljednji podaci Monstata, je 790,3 eura i skuplja je za 0,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec. Potrošačka korpa sa istim sadržajem je u decembru 2009. godine 766,87 eura. Na sajtu Monstata nema podataka o cijeni korpe po mjesecima 2009. godine.

Monstat minimalnu potrošačku korpu obrađuje za četvoročlano domaćinstvo i ona se koristi za utvrđivanje novca koji je neophodan za kupovinu minimalnog standarda kalorija. Utvrđuje se na uzorku od 1.560 domaćinstava i obuhvata sve prehrambene artikle čiju potrošnju evidentiraju anketirana domaćinstva. Vrijednost korpe čine izdaci za minimum potrebne hrane i bezalkoholnih pića koja obuhvata 130 prehrambenih artikala, izdaci za minimalno potrebne neprehrambene proizvode i usluge, kao i vrijednost imputirane rente.

Keković je pitao kada će građanin biti centar ekonomske politike Vlade

Sa druge strane prosječna zarada je od marta 2009. godine, prema statističkim podacima, do danas porasla za 23 eura. Tada je iznosila 461 euro, dok je u junu ove godine prosječna zarada 484 eura i zabilježila je pad od 0,6 odsto u odnosu na maj ove godine. Ipak, plate od 2011. godine i prije toga se ne mogu upoređivati zbog prošlogodišnje izmjene Opšteg kolektivnog ugovora (OKU) i činjenice da su u zaradu uvršteni i iznosi toplog obroka i regresa.

Do decembra 2010. godine radnicima je uplaćivana čista zarada, koja je kasnije smanjena za 14,5 odsto jer je u formulu po kojoj se obračunavaju plate uvršten i dvanaesti dio regresa i topli obrok tako da su plate samo “na papiru” rasle.

Argentinski sindrom

Keković je pitao kada će građanin biti centar ekonomske politike Vlade.

“Najizvjesnije je da nam se desi "argentinski sindrom", a ako do toga dođe to će biti korak nazad sve nas, biće katastrofa", ocijenio je on.

Prije tačno 10 godina Argentina je nakon dugova nagomilanih u iznosu od 170 milijardi dolara bankrotirala. Građani su izašli na ulice tražeći ostavke korumpiranih i nesposobnih političara i protestujući protiv stanja u zemlji, a u nemirima je poginulo nekoliko desetina ljudi.