Na tenderu za rekonstrukciju dijela magistralnog puta Ulcinj - Krute, čije je otvaranje ponuda dva puta odlagano zbog sumnjivih žalbi firmi koje nemaju direktne veze sa ovim poslom, pristiglo je pet ponuda, a najnižu cijenu ima konzorcijum koji vodi Tehnoput MNE od 7,2 miliona eura.
Kako je “Vijestima” saopštio direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača, komisija će dati predlog najpovoljnije ponude. Krajnji rok za izbor najpovoljnije ponude je 17. avgust, nakon toga teku rokovi za žalbe Komisiji za kontrolu javnih nabavki.
Rekonstrukcija ovog puta finansira se povoljnim kreditom Evropske investicione banke, zbog čega je potrebno da ovaj tender prođe bezsumnji u namještanje vrijednog posla.
U konzorcijumu sa Tehnoputom su firme Geonana, MI i Boster. Za taj posao pola miliona eura više traži konzorcijum koji vodi Bemax, a u kojem je još i Geotehnika plus iz Nikšića.
Crnagoraput sa Sami inženjeringom i Pirosom dao je ponudu od 8,2 miliona. Najskuplji - 8,7 miliona je konzorcijum kojeg vodi firma Toškovići, a u kojem su još Geo-sistem, Indel inženjering i Gratom L. Firma Acme, čiji je osnivač Stojan Knežević, žalbom odložila prvo otvaranje ponuda.
Ova firma je sa 20 eura otkupila tendersku dokumentaciju, ali kasnije nije uplatila 8.000 naknade Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki zbog čega je njena žalba odbijena.
Knežević je bliski prijatelj Miloša Bogdanovića, jednog od glavnih rukovodilaca Tehnoputa MNE.
To je bio drugi put, tokom prethodna dva mjeseca, da firma čija djelatnost nije predmet nabavke “opstruira” tenderski postupak. Prvi put na isti način “rupu u Zakonu”, iskoristila je firma Lotus projekt.
Iz Direkcije za saobraćaj ocijenili su neodgovornim ponašanje nekih firmi na ovom tenderu i najavili da će predstavnicima EIB, kojima je sve ovo čudno, pokušati da objasne svu situaciju. Rok za završetak rekonstrukcije puta je 360 dana od uvođenja izvođača u posao.
Žalbe odlažu tendere, ali ne mogu reći da li je to opstrukcija
Predsjednica Komisije za kontrolu javnih nabavki Suzana Pribilović kazala je “Vijestima” da postoji određeni broj žalbi na tendere za koje se ne plati naknada, a koje utiču na odlaganje postupka.
"Te žalbe proizvode pravno dejstvo obustave daljih aktivnosti naručioca u tim postupcima javnih nabavki do donošenja odluke po žalbi, ali Državna komisija nije u situaciji da cijeni da li se na taj način vrši namjerna opstrukcija”, dodala je Pribilovićeva, navodeći da za takve ocjene nema zakonskog ovlašćenja.
Na pitanje “Vijesti” zašto pred predstojeće izmjene Zakona o javnim nabavkama nijesu predložili izmjene kojim bi se onemogućila praksa da se uz minimalnu naknadu za otkup tenderske dokumentacije opstruira ju tenderski postupci, Pribilovićeva je odgovorila da to nije u nadležnosti Komisije.
Pribilovićeva i još jedan član Komisije bili su u radnoj grupi koja je radila na predlogu izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama.
Bonus video:
