Banke imaju pravo da od klijenata naplaćuju troškove obrade kredite, na isti način na koji te troškove plaća država u kreditnim aranžmanima sa stranim bankama. To potvrđuje činjenicu da je naknada za obradu kredita uobičajena bankarska praksa koja je utemeljena u odgovarajućim propisima u zemlji, regionu i Evropskoj uniji, ocijenjeno je za “Vijesti” u Udruženju banaka Crne Gore (UBCG).
“Vijesti” su prije nekoliko dana objavile informaciju da su crnogorski sudovi donijeli prve presude kojima su CKB i Erste banku i mikrofinansijsku instituciju Montecredit obavezali da klijentima kojima su odobravali kredite, vrate naknade po osnovu troška obrade, jer su utvrdili da je naplata nezakonita.
“Postavlja se pitanje ustavnog prava ako bi se ograničila prava sticanja po osnovu ulaganja kapitala banaka u Crnoj Gori u komercijalnim poslovima sa klijentima u pogledu naplate naknada, ako bi se smatrale ništavnim odredbe o naknadama troškova obrade kredita iz ugovora o kreditu koje domaće banke zaključuju sa klijentima, u odnosu na inostrane banke koje svoje ugovore zaključuju sa državom”, kazao je “Vijestima” generalni sekretar UBCG Bratislav Pejaković.
Neujednačenost sudske prakse koja se ukazala u regionu po ovom pitanju predstavlja značajan pokazatelj odsustva pravne sigurnosti i pravne države i, kako dodaje Pejaković, ishod jednoobraznosti i pravovremenog stava povodom ovog pitanja značajan je sa više aspekata.
“Taj ishod neposredno utiče na stabilnost bankarskog sistema i legitimna očekivanja i pravnu sigurnost klijenata (privrede i potrošača), što ukazuje i na veliki društveni i ekonomski značaj. U Srbiji, gdje nije bila ujednačena sudska praksa po ovom pitanju, jer ima više presuda koje su u korist banaka, pored zvučnijih presuda protiv prava za obradu kredita, Vrhovni kasacioni sud kao najviša sudska instanca je krajem maja donio stav da banke imaju pravo da naplate troškove i naknade bankarskih usluga”, rekao je Pejaković.
Pejaković je istakao da je naknada uobičajena praksa u bankarskom svijetu, podržana zakonom, da je Centralna banka propisala kako se izražava efektivna kamatna stopa i da se u zakonima o potrošačkim kreditima i bankama možemo naći uporište u naplati naknade za obradu kredita.
Dodaje da se može reći da zakon o obligacionim odnosima uopšteno govori o bankarskom kreditu i uopšte se ne bavi pojedinim segmentima i elementima bankarskog posla, već je to prepušteno već pomenutim zakonima i samom ugovoru.
“Praksa obračuna i naplate naknada troškova za obradu kreditnog zahtjeva i servisiranje ugovora u državama članicama EU saglasna je uredbi Evropskog parlamenta i Savjeta (23. aprila 2008) o kreditnim ugovorima sa potrošačima
Na putu harmonizacije sa EU direktivama, preporuka u tumačenjima je da se primjenjuju nacionalni zakoni na „eurokonformni“ način, odnosno da u slučaju postojanja više varijanti tumačenja, da se izabere ona varijanta tumačenja koje će biti u skladu sa zakonima E. U ovom slučaju naročito, u skladu sa pravilima propisanim Direktivom, što je uredno i primjenjeno u Srbiji”, kazao je Pejaković.Montecredit nije upoznat sa sudskom presudom protiv njih
Iz mikrofinansijske institucije (MFI) Montecredit su kazali “Vijestima” da nijesu upoznati sa sudskom presudom protiv njih u vezi troškova obrade kredita.
“Montecredit je u stoprocentnom vlasništvu VisionFund Internationala, koji je dio jedne od najvećih međunarodnih humanitarnih organizacija, World Vision International, posluje na teritoriji Crne Gore više od 15 godina. Naše poslovanje je transparentno i nikada nismo bježali od odgovornosti, niti smo je negirali. Naprotiv. Kako u tekstu nije naveden broj presude, mi smo pregledali našu pravnu datoteku, međutim, nijesmo našli ništa šta odgovara navodima u tekstu”, kazali su u toj MFI.
Dodaju da su 2010. godine počela da prolazi kroz veliko unutrašnje restrukturiranje nakon čega je uslijedilo rebrendiranje - “MonteCredit posluje transparentno, strogo se pridržavajući zakona Crne Gore, a prije svega misije i vizije osnivača koja na prvo mjesto stavlja socijalnu misiju World Visiona. Nimalo ne odstupajući od naše misije glavni cilj je da svojim proizvodima vratimo dostojanstvo onima koji su ostali bez posla, onima žele da pokrenu ili unaprijede svoj mali ili mikrobiznis, a koji nemaju pristup kreditima komercijalnih banaka. U fokusu su nam žene, kao primarni staratelji porodice koje koriste povećane prihode za dobrobit svoje djece”, kazal isu iz te MFI.
Bonus video:
