„Kupoprodajna cijena za imovinu KAP-a u stečaju u cjelosti je isplaćena, i na taj način želim otkloniti svaku sumnju javnosti u pogledu te, za sud nesporne činjenice. Uniprom je kupio imovinu stečajnog dužnika KAP-a za ukupnu cijenu od 28.000.000 eura. Cijenu je izmirio na način što je na račun stečajnog dužnika uplatio 21.020.000 eura, a za preostali iznos od 6.980.000 eura prodavcu je izdao mjenicu koja je u konkretnom slučaju sredstvo plaćanja, koja će biti naplativa nakon što prodavac u potpunosti ispuni obaveze iz ugovora o kupoprodaji“, kazao je u intervjuu „Vijestima“ predsjednik Privrednog suda CG i stečajni sudija za KAP Blažo Jovanić.
Zašto stečajna uprava KAP-a i Privredni sud tolerišu Unipromu već skoro četiri godine neplaćanje pune kupoprodajne cijene za imovinu KAP-a?
Ukazujem da u konkretnom slučaju, u skladu sa zaključenim aneksom ugovora, mjenica je data kao sredstvo plaćanja, čime je izmirena kupoprodajna cijena. Predmetna mjenica može se podnijeti na naplatu, nakon ispunjenja obaveza od strane prodavca, odnosno stečajne uprave, s obzirom da se KAP u stečaju ugovorom o prodaji obavezao da preda kupljenu imovinu bez tereta.
Da bi moja izjava bila u potpunosti jasna i da bi javnost stekla u potpunosti zaključak u pogledu ove činjenice, pojašnjavam da dio plaćene cijene u iznosu od 6.980.000 eura je isplaćen kroz mjenicu i zato cijenim da nema mjesta dilemi stručne i laičke javnosti da li je kuporodajna cijena za imovinu KAP-a plaćena.
Šta je razlog zbog čega prodavac još uvijek nije ispunio svoju obavezu u cjelosti? Kao prvo, to je neriješeno pitanje privremenih objekata - baraka koje se nalaze na imovini KAP-a, za koje nadležni državni organi još nijesu našli adekvatno rješenje, a sa druge strane naloženo je rušenje tih objekata, što čini objektivnu nemogućnost da se imovina preda kupcu.
Dalje, iako je sud dao mišljenje da je plaćena tržišna cijena u stečaju, što je shodno članu 419 Zakona o svojinsko pravnim odnosima dovoljno za konverziju prava korišćenja u pravo svojine, još uvijek nije donijeto pravosnažno rješenje o upisu prava svojine na kupca. Tu imamo sistemski problem, a to je da se osporava odluka nadležnog suda vođenjem raznih upravnih postupaka. Tu prije svega mislim na zaštitnika imovinsko pravnih interesa koji podnosi žalbe i na pojedine organe izvršne vlasti i lokalne uprave koji "osluškuju" šta kaže zaštitinik, zanemarujući zakonsku obavezu i dužnost da dosljedno sprovode i poštuju sudsku odluku, kao i ovlašćenja koja im zakon nameće.
Kako postupak konverzije prava korišćenja u pravo svojine novog vlasnika nije okončan, zbog žalbe zaštitnice, to utiče na ispunjenje međusobnih obaveza u vezi ispunjenja ugovora o kupovini imovine KAP-a...
Dakle, da rezimiram, stečajna uprava i sud ne tolerišu neplaćanje cijene Unipromu, kako ste sugerisali pitanjem, s obzirom da je, ponavljam, cijena za imovinu KAP-a plaćena na već opisani način“.
Da li prema Zakonu o stečaju, stečajna uprava ima pravo na rentiranje ili posredovanje u zapošljavanju radne snage u korist bilo kog investitora, pa i Uniproma i zašto Uniprom u svojoj novoj kompaniji još uvijek nije zaposlio nijednog bivšeg radnika KAP-a?
Uniprom trenutno obavlja proizvodnju aluminijuma shodno ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji sa KAP-om, a ne na osnovu ugovora o prodaji imovine, jer Uniprom usljed već navedenih razloga nije stekao pravo svojine na kupljenoj imovini, postoje i drugi tereti na imovini koji sprečavaju da se taj ugovor u potpunosti ispuni, a vodi se i sudski postupak pred ovim sudom za raskid predmetnog ugovora. Prema tome, do konačnog ispunjenja svih obaveza iz ugovora o prodaji i sticanja punog obima stvarnih prava na kupljenoj imovini, proizvodnja se može obavljati samo po osnovu ugovora o poslovno tehničkoj saradnji. To, kod činjenice da je KAP nosilac svih dozvola i licenci neophodnih za obavljanje proizvodnje, pa je iz tog razloga ugovorom predviđeno da KAP angažuje potreban broj radnika radi nastavka proizvodnje i očuvanje stečajne mase. Po osnovu angažovanja radnika KAP u stečaju nema bilo kojih obaveza, jer sredstva za isplatu zarada i poreza i doprinosa na zarade radno angažovanih lica, obezbjeđuje Uniprom . Prema tome, može se zakljućiti da angažovanje radnika ne utiče na bilo koji način na smanjenje stečajne mase, već naprotiv, kroz održavanje procesa proizvodnje se čuva vrijednost imovine stečajnog dužnika, što je dužnost stečajne uprave shodno Zakonu o stečaju.
Koliko koštaju mjesečni troškovi obezbjeđenja imovine bivšeg KAP-a i ko ih plaća, Uniprom ili KAP u stečaju?
Mjesečni iznos naknade troškova fizičke zaštite i obezbjeđenja imovine iznosi 24.409 eura sa uračunatim propisanim PDV-om. Od toga Uniprom plaća 12.539 eura, a KAP u stečaju 11.870 eura po osnovu obezbjeđenja imovine koja nije u faktičkom posjedu Uniproma i koju Uniprom ne koristi u procesu proizvodnje. Stečajna uprava je dužna da obezbjeđuje neobezbijeđenu imovinu sve do trenutka dok ne bude bila u mogućnosti da cjelokupnu imovinu bez tereta i ograničenja preda u državinu kupcu.
Kako danas gledate na nerealizovane investicije Uniproma iz ponude koju je dostavio sudu u prvoj polovini 2014? Koliko je do sada uložio novca u bivši KAP, a koliko prihodovao od prodaje metala (od jula 2014) i prodaje sekundarnih sirovina, posebno iz stare serije A Elektrolize?
Cijenim da je ovo pitanje trebalo postaviti vlasniku Uniproma kome je poznata činjenica vezano za izvršene investicije. Međutim, kao neko ko je neposredno uključen u ovaj sudski postupak, mogu izraziti i svoj stav. Ako posmatram sa aspekta postupajućeg sudije, interes mi je da shodno Zakonu o stečaju, stečajni postupak sprovedem u cilju potpunijeg namirenja povjerilaca, pa stoga, stečajni sud nije subjekt koji treba da brine o realizaciji investicionih obaveza, već samo o prodaji imovine i naplati kupoprodajne cijene iz koje bi se namirili povjerioci. Oglasom o prodaji imovine KAP-a u stečaju naveden je iznos minimalne kupoprodajne cijene, što je bio i jedini kriterijum za izbor ponude, pa investiciona ulaganja nijesu bila obavezan dio ponude, niti je stečajna uprava cjenila ponuđene investicije prilikom odlučivanja o prihvatanju ponude. Kako investicije nijesu bile predmet oglasa, to stečajna uprava i Privredni sud nijesu radili analizu koliko je Uniprom uložio novca u kupljenu imovinu i proces proizvodnje. Sa druge strane, ako bi posmatrao ovaj postupak kao građanin, izrazio bih zadovoljstvo kada čujem izjave nadležnog ministarstva o učešću proizvodnje aluminijuma u ukupnom izvozu Crne Gore. Pretpostavljam da se takav uspjeh ne bi mogao ostvariti da nije bilo investicija. Jasno vam je i da sud svakako ne posjeduje informacije o prihodima Uniproma, jer vođenje tih evidencija nije nadležnost Privrednog suda, već nadležnog organa uprave i Uniproma koji organizuje proizvodnju”.
Koliko KAP u stečaju ima ukupno sudskih sporava i imate li uopšte projekciju kad će ovaj stečajni postupak biti okončan?
Ovdje želim ukazati da je stečajni postupak koji se vodi nad KAP-om, jedan od najsloženijih stečajnih postupaka koji su se vodili pred Privrednim sudom. Do sada je okončan veliki broj sporova pred domaćim i međunarodnim sudovima i arbitražama u kojima je KAP bio stranka. Trenutno je aktivno 58 parnica, od čega devet postupaka po tužbama KAP-a u stečaju, a 49 po tužbama protiv KAP-a, a vode se i brojni postupci po prigovorima stečajnih povjerilaca En+Group Ltd, Ceac Holding Ltd. i VTB banke, kao i upravni postupci. Kako postoji veći broj postupaka koji su u toku, a po zaključcima suda o osporavanju potraživanja još uvijek nijesu pokrenuti svi parnični postupci radi utvrđivanja potraživanja koja su osporena na ispitnom ročištu, nije moguće dati projekciju kada će se okončati ovaj stečajni postupak.
Hoće li biti poništen ugovor o poravnanju KAP-a u stečaju i Uniproma po osnovu kojeg je umanjena prvobitna cijena?
Postupak za poništaj ugovora o poravnanju KAP-a u stečaju i Uniproma, do sada niko nije pokrenuo, pa se ne mogu davati prognoze hoće li neko podnijeti tužbu i tražiti poništenje sudskog poravnanja. Postupak po prigovorima na radnju stečajnog upravnika- zaključenje sudskog poravnanja, još uvijek nije pravosnažno okončan. Tu želim pojasniti da se spor vodi oko pravnog pitanja da li stečajni upravnik može zaključiti sudsko poravnanje bez saglasnosti odbora povjerilaca, u vezi kog je stečajno odjeljenje suda zauzelo pravni stav, a to je da upravnik u stečajnom postupku ima imperativno zakonsko ovlašćenje i dužnost da u ime stečajnog dužnika pokrene postupak, podnese tužbu, angažuje advokata, zaključi poravnanje, povuče tužbu ili se odrekne tužbe u postupku pred sudom, bez prethodne saglasnosti povjerilaca i odobrenja stečajnog sudije, jer su to radnje koje su u isključivoj nadležnosti stečajnog upravnika. Slijedeći takav stav stečajnog odjeljenja, upravnik je preduzeo takvu radnju, zaključio sudsko poravnanje bez da je to uticalo na umanjenje stečajne mase. Drugačije stanovište članova odbora povjerilaca ovaj sud smatra pogrešnim i u zakonu neutemeljenim“.
Uniprom brine da neće upisati svojinu
Jovanić smatra da je žalba zaštitnice imovinsko-pravnih interesa države Dragane Đuranović „izazvala pravnu nesigurnost, a kod кkupca bojazan da neće moći upisati pravo svojine na imovinu za koju je platio cijenu“.
“Pored toga što je suverena nadležnost ovog suda da u postupku stečaja daje mišljenje da je za imovinu kupljenu u stečaju plaćena tržišna naknada, a sve u smislu čl. 419 Zakon o svojinko-pravnim odnosima, što je osnov za pretvaranje korišćenja u svojinu, da je žalba zaštitnika potpuno neutemeljena nedvosmisleno se može zaključiti i iz Izvještaja Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte Vlade o realizaciji Plana privatizacije za period od prvo jula 2013. pa do kraja te godine u kom Savjet zaključuje da će se nepokretna imovina KAP-a, odnosno zemlijšte, kroz postupak stečaja konvertovati u pravo svojine, bez tereta i ograničenja, pa se stoga postupak po zahtjevu KAP-a pred Savjetom ima smatrati završenim“, istakao je Jovanić.
Veselinu Perišiću “privremeno” mjesečno isplaćuju 1.250 eura
Koliko je stečajni upravnik Veselin Perišić, do sada, ukupno i po kojem sve osnovu prihodovao novca od prodaje imovine KAP-a? Da li upravnik svakog mjeseca i dalje uživa bilo kakvu nadoknadu i u kojem iznosu?
Od prodaje imovine KАПAP-a u stečaju, upravnik je za stečajnog dužnika prihodovao ukupno oko 30.000.000 eura, koji iznos obuhvata i mjenicu Unipromаa, koja je data kao sredstvo plaćanja. Najznačajniji prihod je svakako prihod od prodaje imovine stečajnog dužnika po ugovoru o prodaji zaključenim sa Unipromom, zatim prihod od prodaje imovine stečajnog dužnika po ugovoru o prodaji imovine zaključenim sa društvom Politropus Alternative Tivat, prihod iz diobne mase FAK Kolašin u stečaju, prihod po osnovu prodaje akcija NLB banke, prihod od naplate potraživanja od Elektroprivrede, prihod od radnika po osnovu otkupa stanova, prihod po osnovu povraćaja PDV-a od strane Poreske uprave, prihod od kamate na sredstva na računu, prihod po osnovu naplate potraživanja od Montenegro bonusa, te prihod po osnovu naplate potraživanja od Fonda zdravstva.
U vezi vašeg drugog dijela pitanja, ukazujem da konačnu visinu nagrade i naknade troškova stečajnom upravniku određuje sud nakon okončanja stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom. Do određivanja konačne visine nagrade i naknade troškova, stečajnom upravniku je određena privremena mjesečna akontacija nagrade, po odobrenju stečajnog sudije, u iznosu od 1.250 eura na mjesečnom nivou, u skladu sa odredbama člana 40 Zakona o stečaju“.
Bonus video:
