URA pripremila izmjene: Da država ne gubi milione na lutriji

Monopol na lutrijske igre i privilegije, kao iz perioda kada je bila državna, sada ima samo Lutrija Crne Gore čiji je vlasnik biznismen Sava Džigi Grbović (92 odsto)
75 pregleda 4 komentar(a)
Lutrija Crne Gore, Foto: Boris Pejović
Lutrija Crne Gore, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 27.08.2016. 20:09h

Građanski pokret URA pripremio je predlog izmjena Zakona o igrama na sreću kojeg će predstaviti naredne sedmice kako bi do četvrtka skupili dovoljan broj potpisa da ga stave na dnevni red vanredne sjednice Skupštine. Predlagači izmjena su poslanici Miloš Konatar i Dritan Abazović.

Svrha izmjena zakona je povećanje državnih prihoda i uvođenje reda u oblast igara na sreću. Kako je objašnjeno, dva su razloga za hitno donošenje, to što Vlada do kraja godine treba da raspiše oglas za dodjelu koncesije za lutrijske igre i što Ministarstvo finansija uvodi onlajn nadzor priređivača igara na sreću ali su, zbog zastarjelog zakona, od te kontrole izuzete jedino lutrijske igre.

Zbog toga će u predlogu izmjena, kako je saopšteno “Vijestima”, biti unijete samo izmjene koje će zaštititi državni interes u lutrijskim igrama. Naknadno bi trebalo da se izmijeni i ostali dio zakona kako budžet, zbog namjerno ili slučajno pogrešno definisanih normi, više ne bi gubio milione eura.

Monopol na lutrijske igre i privilegije, kao iz perioda kada je bila državna, sada ima samo Lutrija Crne Gore čiji je vlasnik biznismen Sava Džigi Grbović (92 odsto).

Ukoliko bi se oglas za lutrijske igre raspisao po sadašnjem Zakonu, država bi godišnje gubila oko milion eura. Uprava za igre na sreću ranije je utvrdila da zbog privilegije iz sadašnjeg Zakona da Lutrija ne plaća fiksnu naknadu za sportsku kladionicu “Toto”, registrovanu kao lutrijsku, država godišnje gubi 625 hiljada eura. Pored toga, gubi još prosječno oko 320 hiljada godišnje jer Lutrija određuje kolika će joj biti varijabilna koncesija i obračunava najnižu osnovicu. Predloženim izmjenama predviđa se brisanje igre “Toto” iz spiska lutrijskih igara. Toto je po svom obliku klasična sportska kladionica za koju bi trebalo plaćati 500 eura mjesečno po uplatnom mjestu. Međutim 2009. godine Ministarstvo finansija omogućilo je Lutriji da svoju kladionicu prevede kao lutrijsku igru. Ovom izmjenom Lutrija više ne bi imala “Toto”, već bi mogla dobiti klasičnu sportsku kladionici za koju bi plaćala 500 eura mjesečno po uplatnom mjestu ili 625 hiljada godišnje.

S obzirom na to da u sadašnjem Zakonu nije precizirano kako se dodjeljuje koncesija za lutrijske igre, šta ako se jave dva ponuđača, i da je ovo jedina igra na sreću u kojoj nema fiksne koncesije iako je riječ o monopolu, predviđeno je da godišnja fiksna koncesija iznosi najmanje 100.000 eura, a da koncesiju dobija onaj koji ponudi više.

Precizira se i da varijabilna naknada iznosi 10 odsto na osnovicu koju čini ukupna vrijednost svih prodatih srećki i drugih uplata.

Sada piše da pravo na koncesiju jedino ima akcionarsko društvo registrovano za igre na sreću, što je sada jedino Lutrija Crne Gore. Predviđeno je sad da to pravo imaju i društva sa ograničenom odgovornošću uz finansijske garancije. Time se, kako smatraju predlagači izmjena, povećava broj onih koji mogu da konkurišu, ukida monopol i povećavaju državni prihodi.

Predlažu i da koncesija traje do 10 godina, bez produžavanja po istom ugovoru, već da se nakon toga raspisuje novi oglas.

Po ugledu na Hvatsku, predviđeno je i da nagradni fond za lutrijske igre koji čini 50 odsto uplate ide na poseban namjenski račun kako bi uvijek bio dostupan za isplatu dobitaka. Predviđa se i minimalni osnovni kapital za priređivača od 300.000 eura čime se dodatno garantuje sigurnost igračima ali i druga naplata potraživanja od priređivača, a sada te obaveze uopšte nema u zakonu.

Smanjuje se mogućnost za utaju koncesija i namještanja kuglica za loto

Predlaže se i obaveza priključenja priređivača lutrijskih igara na onlajn nadzor Ministarstva finansija, koje bi time imalo uvid u sve uplate i isplate i druge tokove novca.

Tako bi država imala uvid u sve transakcije dok se one obavljaju, što bi smanjilo mogućnosti za utaju državnih prihoda, ali i pojave poput pranja novca. Predloženim izmjenama bi se precizirale i obaveze o postojanju prostorno-tehničkih uslova, kao i atesta i sertifikata za aparate za javno izvlačenje dobitaka. Sadašnji zakon ne predviđa postojanje tehničkih uslova, sertifikata za aparate koji izvlače kuglice za loto ili tombolu, niti bilo kakvu nadležnost Uprave za igre na sreću u pogledu kontrole svih tih činjenica. To znači da do sada službenici Uprave nijesu imali mogućnost da kontrolišu ispravnost i regularnost aparata za izvlačenje dobitaka.

Ovim izmjenama se to mijenja i smanjuje mogućnost za eventualno namještanje izvlačenja i time isisavanja novca iz nagradnog fonda.

Bonus video: