"Uspješne" privatizacije završile sa katancima

U protekle dvije decenije u Rožajama na hiljade radnika ostalo bez posla i osiromašilo zbog loših poteza Vlade
191 pregleda 9 komentar(a)
Ažurirano: 18.05.2012. 23:28h

U protekle dvije decenije na sjeveru Crne Gore propalo je na desetine preduzeća, a hiljade radnika je ostalo na ulici. Većina firmi je privatizovana, a o uspjehu tih privatizacija najbolje govore katanci na fabrikama.

Direktor građanskih inicijativa MANS-a Zorica Ćeranić kaže da se mreži za afirmaciju nevladinog sektora prethodnih godina obraćao veliki broj radnika privatizovanih kompanija sa sjevera, sumnjajući da u njihovim firmama tokom uvođenja stečaja nije poštovan zakon.

Gornji Ibar" pored fabrike sa pet velikih pogona u centru grada imao je desetak predstavništava i magacine u važnijim gradovima bivše Jugoslavije, lanac maloprodajnih objekata, fabriku papira "Dekor", dva hotela, nekoliko ugostiteljskih objekata, odmaralište u Ulcinju, transportno preduzeće i servis

"Stečajevi su najčešće uvođeni zbog dugova kompanija, koji su u nekim slučajevima i vještački napravljeni, ili ih je, kao na primjeru bjelopoljskog "Vunka" inicirala i država. Nakon toga, cijene firmi ili njihove imovine su devalvirane tako što su pozivi za prodaju ponavljani i po 10 puta. Cijene kompanija su spuštane, sve dok kontroverzni biznismeni ili osobe iz kriminalnog miljea nijesu došli do njih ili njihove imovine po smiješnim cijenama", rekla je Ćeranić.

O ispunjavanju investicionog i socijalnog programa, koje su oni obećavali, nije bilo ni riječi. Radnici su otpuštani, kompanije su zatvorene, a novim vlasnicima je ostala "čista" zemlja za gradnju, poslovni prostor, koncesije, mašine.

"Kontinuiranom kršenju zakona tokom privatizacija na sjeveru pogodovalo je to što su nadležne institucije ove postupke sprovodile na netransparentan način, onemogućujući radnike da dobiju relevantne informacije i pravovremeno zaštite sebe i svoje kompanije".

"MANS je veliki broj slučajeva prijavio tužilaštvu, ali je većinu prijava tužilaštvo odbilo navodeći da nijesu utvrdili postojanje krivičnog djela, dok za neke slučajeve nemamo odgovore, iako su podnijeti prije nekoliko godina", rekla je Ćeranić.

Kao posljedica uništavanja privrede na sjeveru Crne Gore pojavilo se veliko siromaštvo koje je taj region dovelo u znatno niži ekonomski i statusni položaj u odnosu na jug države.

Stopa nezaposlenosti je lani, prema podacima MONSTAT-a, iznosila 19,7 odsto, od čega je na jugu bilo 11 odsto nezaposlenih, dok je na sjeveru taj procenat 2,5 puta veći i iznosi oko 29 odsto.

"Gornji Ibar" u bescjenje

Primjeri nedomaćinskog odnosa prema preduzećima i propalih privatizacija u" Gornjem Ibru" i HTP "Turjak" mogu poslužiti kao model uništavanja privrede na cijelom sjeveru.

"Gornji Ibar" pored fabrike sa pet velikih pogona u centru grada imao je desetak predstavništava i magacine u važnijim gradovima bivše Jugoslavije, lanac maloprodajnih objekata, fabriku papira "Dekor", dva hotela, nekoliko ugostiteljskih objekata, odmaralište u Ulcinju, transportno preduzeće i servis.

Stečaj u "Gornjem Ibru" je uveden 2003. "Uspješnost" revitalizacije rezultiralo je potpunom likvidacijom fabrike 2008. godine

U najboljem periodu poslovanja zapošljavao je oko 2.000 radnika. Cjelokupna imovina preduzeća, koja je nekada procjenjivana na oko 30 miliona eura, prodata je u bescjenje.

Privatizaciji same fabrike, koju je Vlada kupila za oko 3,2 miliona, prethodila je segmentacija u okviru koje su se od giganta, jedan po jedan, odvajali hotelsko, "Dekor", maloprodajno, autoprevozno i ostali djelovi.

Stečaj u "Gornjem Ibru" je uveden 2003. "Uspješnost" revitalizacije rezultiralo je potpunom likvidacijom fabrike 2008. godine. Tada je uslijedila još jedna prevara radnika od Vlade, koja je kupila preduzeće i obećala da će oko 250 radnika vratiti na posao u pogone Lamelirnica i Pilana koji nikada nijesu pokrenuti.

Oko 3,2 miliona eura od privatizacije utrošeno je na „socijalni program“ za oko 400 radnika, pa su zaposleni u GIR-u dobili 117 eura, dok su angažovani u Šumarskom primili po oko 70 eura po godini radnog staža, što su najniže, ikada isplaćene otpremnine u Crnoj Gori.

Radnici tužili Vladu

Nekoliko stotina bivših radnika koji su uglavnom socijalni slučajevi, lani je tužilo Vladu za isplatu razlike po godini radnog staža. Oni su presavili tabak i u postupku protiv stečajne uprave i sindikata zbog prevare podnijeli krivičnu prijavu, jer je iz socijalnog paketa koji je iznosio oko 2,7 miliona eura "isparilo" oko 125.000. Sudbina tih tužbi i prijava je neizvjesna.

Ukoliko se zna da je rad "Gornjeg Ibra" baziran na drvopreradi, a da je Rožaje pored Pljevalja, opština najbogatija drvnom sirovinom, i laiku je jasno da je ta fabrika, uz dobar biznis plan, kvalitetno rukovodstvo i volju države mogla da opstane.

Upućeni smatraju da su za likvidaciju fabrike ključna dva razloga - koncesije u rožajskim šumama i oko 10 hektara atraktivnog građevinskog zemljišta koje je zapalo za oko građevinskom lobiju.

Opširnije u štamanom izdanju

Galerija

Bonus video: