Vanredno i za plate ministara

Vlada je Predlogom odredila da više od 800 javnih funkcionera prima platu godinu nakon prestanka funkcije
101 pregleda 20 komentar(a)
Radoje Žugić, Foto: Luka Zeković
Radoje Žugić, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 04.02.2016. 19:46h

Predlog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru prva je tačka dnevnog reda vanrednog skupštinskog zasjedanja koje je zakazano za 17. februar.

Prethodno će se o tom aktu izjasniti Odbor za ekonomiju koji bi trebalo da održi sjednicu dva dana prije rasprave na plenumu.

Vlada je posljednjeg dana prošle godine dostavila Skupštini Predlog zakona, kojim je odredila da više od 800 javnih funkcionera prima platu godinu nakon prestanka funkcije. Time je nakon reakcija u javnosti promijenila prvobitno rješenje da se plata prima dvije godine po prestanku funkcije.

Rješenje da primaju platu godinu po prestanku funkcije obuhvata predsjednike države, vlade i Skupštine, nosioce najviših sudskih funkcija, poslanike, ministre, članove Senata Državne revizorske institucije i druge zaposlene koji su u Predlogu zakona svrstani u kategorije poslova A, B i C.

Ministarstvo finansija, na čijem je čelu Radoje Žugić, procijenilo je da će primjena tog akta koštati dodatnih 13 miliona eura koliko je potrebno za povećanje zarada.

Vlada je početkom novembra utvrdila Predlog zakona sa namjerom da ga zakonodavnoj vlasti proslijedi sa Predlogom zakona o budžetu. Zbog nezadovoljstva sindikalnih organizacija i velikog broja primjedbi državnih organa i regulatornih agencija, Predlog je vraćen na doradu. Izvršna vlast izašla je u susret tim zahtjevima, ali je istovremeno ostavila visoke koeficijente za osnovnu zaradu čime je i dalje zadržala veliku razliku u platama za pojedine poslove.

Vlada je naknadno proširila spisak institucija koje će biti izuzete iz sistema ujednačavanja zarada tako da će se na njemu osim zaposlenih u Centralnoj banci i Elektroprivredi, naći i zaposleni u preduzeću čiji je osnivač država, a koje se bavi finansijsko-kreditnom aktivnošću u cilju podsticanja privrednog razvoja Crne Gore. Drugim riječima, to rješenje se odnosi na zaposlene u Investiciono-razvojnom fondu.

Zakon neće važiti ni za zaposlene u državnim preduzećima koja ostvaruju dobit u poslovanju i uredno izmiruju svoje obaveze.

Vlada je odustala od rješenja da regulatori, preduzeća i agencije čiji su osnivač država i opštine, a koja negativno posluju, smanje plate na iznos minimalne zarade do postizanja pozitivnih rezultata u poslovanju. Novi predlog je da moraju smanjiti fond zarada deset odsto u prvoj godini koja je prethodila onoj u kojoj su negativno poslovali i dodatno pet odsto u narednoj kalendarskoj godini.

Bonus video: