Vjetrovi i dalje uzalud duvaju iznad Ulcinja - Vijesti.me
VJETROELEKTRANE

Vjetrovi i dalje uzalud duvaju iznad Ulcinja

Predsjednik kompanije Hoze Marija Roger u aprilu prošle godine je najavio vjetroelektrane u Ulcinju

vjetroelektrana
vjetroelektrana (Foto: YouTube)

Da je kako su najavili predstavnici španske kompanije Fersa Energias Renovables, iz koje je saopšteno da će najkasnije do kraja ove godine izgraditi 23 vjetroelektrane, sada bi na Možuru kod Ulcinja imali i prve kilovat-sate struje iz tog izvora energije.

“Investitor kasni u izradi i prikupljanju dokumentacije koja je potrebna za dobijanje građevinske dozvole"

Predsjednik kompanije Hoze Marija Roger u aprilu prošle godine je najavio vjetroelektrane, koje će proizvoditi struju “dovoljnu za pokrivanje potreba za električnom energijom 15.000 domaćinstava ”.

Gotovo je kraj godine, ali iznad Ulcinja vjetar i dalje duva uzalud kada je u pitanju taj alternativni izvor energije. “Vijesti ” su prije deset dana poslale pitanja PR službi Ferse o planovima na osnovu dobijene koncesije, ali odgovori još nijesu stigli.

I predstavnici Ministarstva ekonomije su upitani zašto od najavljenih planova nema ništa i zašto Fersa ne ispunjava obaveze.

“Investitor kasni u izradi i prikupljanju dokumentacije koja je potrebna za dobijanje građevinske dozvole, zbog čega je upozoren od Ministarstva ekonomije. Nakon našeg upozorenja, javili su nam da su ubrzali procedure i da će u najkraćem mogućem roku dostaviti svu potrebnu dokumentaciju. Dajmo im još malo vremena”, zvanično je odgovoreno iz Ministarstva ekonomije, koje će i ubuduće predvoditi Vladimir Kavarić.

Bećirović: Država ispunila svoje

Država je, kako tvrde, uradila sve što je ugovorom o koncesiji sa Fersom, potpisanim 5. jula 2010. godine, preuzela kao svoju obavezu.

“Za prvih 12 godina rada vjetroelektrane otkupna cijena električne energije proizvedene u vjetroelektrani će biti zagarantovana"

"Urbanističko-tehnički uslovi (UTU) za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju vjetroelektrana (VE) Možura izdati su od ministarstva nadležnog za uređenje prostora 5. novembra 2010. godine. U toku 2011. i 2012. godine donesena su rješenja o parcelaciji državnog zemljišta koje je potrebno i u skladu sa Ugovorom i Odlukom Vlade Crne Gore određeno za izgradnju vjetroelektrana Možura.

Pripremljen je Aneks 1 Ugovora o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrane na lokalitetu Možura, koji je Vlada prihvatila na sjednici od 4. oktobra 2012. godine. Ministarstvo održivog razvoja i turizma je zaduženo da izmijeni i dopuni UTU od 5. novembra 2010. godine”, kazala je portparolka Ministarstva Draženka Bećirović.

Ugovorom je, kako je kazala, predviđena izgradnja vjetroelektrane instalisane snage do 46 megavati, period zakupa je 20 godina, sa mogućnošću produženja za maksimalno deset godina.

“Za prvih 12 godina rada vjetroelektrane otkupna cijena električne energije proizvedene u vjetroelektrani će biti zagarantovana u skladu sa cijenama definisanim Uredbom o tarifnom sistemu za utvrđivanje podsticajne cijene električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije i Ugovorom.

Cijena godišnjeg zakupa državnog zemljišta za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Možura (VE Možura) je 0,37 eura po kvadratnom metru”, precizirala je Bećirović.

Najavili investiciju od 75 miliona

Roger je u aprilu “Vijestima” kazao da će turbine biti visoke od 90 do 100 metara, sa rasponom od 95 metara, te da će cijeli projekat da vrijedi 75 miliona eura. On je tada kazao da pripremaju studije za priključenje na mrežu, kao i one za monitoring ptica, a u izradi je i glavni projekat.

Uslov za izgradnju i priključenje novih vjetroelektrana, prema njenim riječima, je jačanje prenosnih i proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta

Za izgradnju vjetroelektrana, kazali su iz Ministarstva ekonomije, potrebno je određeno vrijeme, od perioda davanja u zakup zemljišta, preko obimnih istražnih radova, do izgradnje i priključenja na elektroenergetski sistem.

“Ministarstvo ekonomije ima intenzivnu komunikaciju sa predstavnicima investitora, čineći sve da se makar u domenu administrativnih procedura to vrijeme skrati i da se što prije omogući realizacija ovoga veoma značajnog projekta za Crnu Goru.

Ne radi se samo o investicijama, nego i o kreiranju održive ekonomije izgradnjom proizvodnih kapaciteta na ruralnim područjima”, rekla je Bećirović. Ona je dodala da se trenutno na elektroprenosnu mrežu ne može priključiti veća snaga od ukupne snage planiranih vjetroelektrana VE Možura i VE Krnovo.

Uslov za izgradnju i priključenje novih vjetroelektrana, prema njenim riječima, je jačanje prenosnih i proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta. Ministarstvo ekonomije je, osim za Ulcinj, potpisalo i ugovor o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrana na lokalitetu Krnovo kod Nikšića.

Koncesionar, japansko-austrijska kompanija Krnovo Green Energy (KGE) najavljivao je da će prve njihove vjetrenjače “zavrtjeti krila” 2013. godine, ali na toj lokaciji planira se izgradnja 30 vjetroelektrana.

“Zeleno” kod Nikšića do jula 2014.

Početak radova je prolongiran za april naredne godine, a tvrde da će posao biti završen do jula 2014.

“Za lokalitet Krnovo je potpisan ugovor o izgradnji vjetroelektrane instalisane snage do 50 MW, uz uslov da se instalisana snaga vjetroelektrane može povećati do 72 MW, ukoliko Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) dozvoli da se omogući priključenje dodatne instalisane snage vjetroelektrane na elektroenergetski sistem”, naveli su iz Ministarstva ekonomije.

Iskorišćavanjem energije vjetra u Crnoj Gori bi se u dobroj mjeri popravio elektroenergetski bilans i smanjila uvozna zavisnost

Zbog izgradnje 400 kV dalekovoda od crnogorske obale do Pljevalja, CGES je, kako su naveli, izdao elektroenergetsku saglasnost za priključenje VE Krnovo u Breznima, što se razlikuje u odnosu na mjesto priključenja iz ugovora – Trafostanica Nikšić.

“Tako realizovan priključak će smanjiti negativan uticaj stohastične proizvodnje električne energije iz vjetroelektrane. Na taj način će ovaj ruralni kraj dobiti stabilno napajanje električnom energijom i omogućiti i druge investicije na tom području”, obećavaju iz Ministarstva.

Iskorišćavanjem energije vjetra u Crnoj Gori bi se u dobroj mjeri popravio elektroenergetski bilans i smanjila uvozna zavisnost, uz ostale energetske projekte. I članice Evropske unije moraju da rade na povećanju udjela “zelene” energije u ukupnom bilansu, a direktiva Evropske komisije postavila je cilj da do 2020. godine 20 odsto ukupne energije koja se koristi u EU bude proizvedeno iz obnovljivih izvora.

Pošto se računa i hidropotencijal, Crna Gora nema problem sa tim udjelom. Direktiva predviđa i da se najmanje deset odsto energije koja se koristi za transport i dobija iz obnovljivih izvora kao što je sunce, vjetar ili biogorivo.

Dozvola za Krnovo biće brzo izdata

Iz Ministarstva ekonomije su saopštili da Krnovo Green Energy intenzivno priprema tehničku dokumentaciju, i to ne samo projekat vjetroelektrane sa izmijenjenim vjetrogeneratorima, nego i projekat dvostrukog 110 kV dalekovoda od Krnova do Brezana, kao i trafostanice u Breznima.

Očekuje se da će se uskoro stvoriti uslovi za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju vjetroelektrana na toj lokaciji. Investitor je, kako tvrde, u aprilu 2012. godine dostavio dopune i izmjene ugovora o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektane na lokalitetu Krnovo, zbog djelimične promjene lokacije za te objekte.