Vlada je dala negativno mišljenje na Predlog zakona o minimalnoj zaradi, koji je Skupštini dostavio poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević.
„Imajući u vidu da je Zakonom o radu dat koncepcijski osnov pojma minimalne zarade i propisan način njenog utvrđivanja, smatramo da ne treba prihvatiti Predlog koji je Skupštini dostavio Medojević“, navodi se u mišljenju Ministarstva rada i socijalnog staranja, koje je Vlada razmatrala na sjednici u četvrtak.
Dostavljenim Predlogom se, kako je objašnjeno, predlaže da minimalna zarada bude najniži mjesečni iznos bruto plate za puno radno vrijeme, a pravo na nju imali bi svi zaposleni koji rade u Crnoj Gori, bez obzira na vrstu registracije poslodavca.
"Minimalna zarada od 1. jula 2008. godine bila bi na nivou od 50 odsto prosječne u Crnoj Gori ostvarene u 2007. godini, prema zvaničnom saopštenju Monstata. Procentualni udio minimalne zarade u odnosu na prosječnu za prethodnu godinu, za svaki obračunski period obračunavao bi se nakon što Monstat objavi podatke o realnom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prethodnu godinu", navodi se u Predlogu.
Obračun bi se radio tako što bi se stopa učešća minimalne u prosječnoj zaradi iz prethodne godine uvećala za procenat realnog rasta BDP-a u prošloj godini. Takav način utvrđivanja minimalne zarade primjenjivao bi se od 1. juna svake naredne godine.
Predlogom se, kako je objašnjeno, predviđa nadzor nad primjenom tog zakona, kao i novčane kazne za prekršaje.
Iz Ministarstva su kazali da je Zakonom o radu propisano da zaposleni ima pravo na odgovarajuću zaradu, koja se utvrđuje u skladu sa zakonom, kolektivnim i ugovorom o radu, kao i da se garantuje jednaka plata za muškarce i žene za isti ili rad iste vrijednosti.
Pod radom iste vrijednosti podrazumijeva se rad za koji se zahtijeva isti stepen stručne spreme, odnosno stručne ili kvalifikacije nivoa obrazovanja, odgovornost, vještine, uslovi i rezultati rada.
Zakonom je definisano da zarada, njena naknada i druga primanja utvrđena kolektivnim i ugovorom o radu čine bruto zaradu. Zarada se uvećava u skladu sa kolektivnim i ugovorom o radu za rad duži od punog radnog vremena, noćni, minuli i rad u dane državnih i vjerskih praznika koji su zakonom utvrđeni kao neradni.
Zarada za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, kako je objašnjeno, sastoji se od osnovne zarade, dijela za radni učinak i uvećane. Ugovorena zarada određena je ugovorom o radu i ne može biti niža od minimalne.
Radni učinak se određuje na osnovu kvaliteta i obima obavljenog posla, kao i zalaganja i odnosa zaposlenog prema radnim obavezama, u skladu sa kolektivnim ugovorom.
Zaposleni ima pravo na minimalnu zaradu za standardni učinak i puno, odnosno radno vrijeme koje se izjednačava sa punim radnim vremenom. Iznos minimalne zarade, koji ne može biti niži od 30 odsto prosječne u Crnoj Gori u prethodnom polugodištu, utvrđuje Vlada na predlog Socijalnog savjeta na polugodišnjem nivou.
Zakonom o radu je utvrđen osnov da Vlada na polugodišnjem nivou, na predlog Socijalnog savjeta, odlukom utvrđuje vrijednost minimalne zarade.
„Smatramo da bi se utvrđivanjem minimalne zarade na način kako je predviđeno Predlogom ugrozio socijalni dijalog, odnosno sloboda pregovaranja zaposlenih i poslodavaca sa Vladom u vezi sa utvrđivanjem većeg iznosa minimalne zarade“, navodi se u mišljenju.
Iz Ministarstva su dodali da se prilikom utvrđivanja minimalne zarade mora voditi računa o onome što je minimum egzistencije za zaposlene u Crnoj Gori, odnosno da utvrđeni iznos minimalne zarade ne može biti niži od nacionalne apsolutne linije siromaštva. S druge strane minimalna zarada ne smije da ugrozi poslovanje jednog broja poslodavaca.
Bonus video:
