Vlada nije riješila kako stranci rade u Crnoj Gori

Poslodavci optužili da se uvodi nasilno birokratsko zapošljavanje domaće radne snage
50 pregleda 8 komentar(a)
Milo Đukanović, Vujica Lazović, Vlada Crne Gore, Foto: Luka Zeković
Milo Đukanović, Vujica Lazović, Vlada Crne Gore, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 20.10.2015. 05:52h

Iako je ostalo manje od dvije sedmice kada treba da počne da se primjenjuje zakonsko rješenje da turistička privreda ne može da zapošljava strane radnike ako ta mjesta može da popuni domaćim kadrom sa evidencije Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG) u Vladi još nemaju odgovor hoće li to rješenje početi da se primjenjuje od 1. novembra.

Taj akt stupio je na snagu 1. aprila, ali je nakon pritiska javnosti primjena spornog rješenja odložena do novembra da se ne bi ugrozila turistička sezona.

Unija poslodavaca (UPCG), Montenegro biznis alijansa (MBA), Savjet stranih investitora (SSI) i Američka privredna komora (AmCham) nedavno su uputili Vladi zajednički dokument u kome traže da se sporni član 64 izbriše iz Zakona.

Iz Ministarstva rada su “Vijestima” kazali da pripremaju informaciju u vezi sa tim zakonom u dijelu njihove nadležnosti, a koja će biti na sjednici Vlade ove sedmice.

“U okviru informacije zauzećemo stav o predlozima za izmjene zakona o strancima koji su dati u pozicionom dokumentu koji su uputili UPCG, MBA, SSI i AmCham. Nakon razmatranja informacije i njenog usvajanja na Vladi preduzećemo dalje korake o čemu će javnosti biti blagovremeno obaviještena”, rekli su iz Ministarstva rada.

Iz UPCG ”Vijestima” je rečeno da četiri organizacije ne spore zapošljavanje domaćih radnika, ali uz uslov da ono mora biti regulisano tako da omogućava neometano poslovanje firmi u Crnoj Gori.

“Nažalost, Zakon o strancima ne govori u prilog takvim očekivanjima, a datum stupanja na snagu spornih normi sve je bliži i traži hitno reagovanje”, istakli su iz UPCG.

Poslodavci, u dokumentu u koji “Vijesti” imaju uvid, novode da su im sporni i članovi 65,66, 67 i 73 Zakona o strancima.

Smatraju da rješenje u članu 65 o pisanoj ponudu poslodavca za zapošljavanje stranca na određenom radnom mjestu ne treba da se odnosi na zapošljavanje izvršnog direktora u nekoj firmi.

“U skladu sa Zakonom o privrednim društvima osnivači imenuju izvršnog direktora i to se registruje u Centralnom registru Privrednog suda (CRPS). Zato je za potrebe zaposlenja, irelevantno da li je poslodavac dao pisanu ponudu za radno mjesto izvršnog direktora. Čin registracije u CRPS je dovoljan dokaz da postoji saglasnost stranog lica da obavlja poslove radnog mjesta izvršnog direktora”, navodi se u dokumentu koji je nazvan “Pozicioni dokument”.

Poslodavci traže da se briše i član 66 kojim je definisano da poslodavac daje pisanu ponudu za zaposlenje stranca na određenom mjestu nakon dobijanja potvrde da na Birou rada nema osobe koja bi mogla da popuni to radno mjesto. Smatraju da se tim rješenjem ugrožava sloboda stranih investitora da zapošljavaju željeni kadar “da se uvodi nasilno birokratsko zapošljavanje domaće radne snage i guši nedovoljno liberalizovano tržište rada”.

Godišnja kvota po zanimanjima da se briše iz zakona

Za najsporniji dio zakona poslodavci navode član 73 (stav 2) kojim se precizira da se godišnjom kvotom utvrđuju djelatnosti i zanimanja u kojima se stranci mogu zapošljavati.

Podjela kvota po djelatnostima važi od janura 2016. godine.

“Kako je prema procjenama stručne javnosti, čak i za domaću radnu snagu vrlo teško preciznije procijeniti obim i strukturu zapošljavanja po zanimanjima, te je nemoguće očekivati isto to kada je u pitanju zapošljavanje stranaca”, smatraju poslodavci.

Investitore “sele” nakon tri godine

Poslodavci traže da se iz člana 67 Zakona o zapošljavanju stranaca briše rješenje kojim se dozvola za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja stranaca, koja se izdaje na godinu, može produžiti najviše na još dvije godine. To znači da strani radnik nakon toga mora napustiti državu, pa ponovo tražiti privremeni boravak.

“Nije preporučljivo (a ni zdravo za tržište na kom stimulišemo strane investicije) da stranog investitora i članove njegovog menadžmenta nakon isteka roka od tri godine zakonitog rada i boravka u Crnoj Gori primoravamo da napuste državu, da naprave prekid u radnom odnosu pa da se zatim ponovo izlažu administrativnim koracima koji se tiču prijave boravka i rada, a sve kako bi ih onemogućili da podnesu zahtjev za stalni boravak”, navodi se u dokumentu.

Bonus video: