Vlada planira prodaju i valorizaciju turističkih lokaliteta u Ulcinju

Za dugoročni zakup i valorizaciju ostrva Ada Bojana očekuje se investicija od oko 200 miliona eura
299 pregleda 4 komentar(a)
Velika plaža, Foto: Arhiva "Vijesti"
Velika plaža, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 02.02.2014. 20:23h

Vlada je ovogodišnjim ambicioznim Planom privatizacije i valorizacije državne imovine planirala da proda ili da da u zakup šest lokacija i preduzeća u Ulcinju, između ostalih i Veliku plažu i Adu Bojanu.

Predviđeno je da se putem javnog tendera proda 63,5 odsto HTP Ulcinjska rivijera, kroz berzansku prodaju 9,8 odsto akcija HTP Velika plaža, te valorizacija putem privatno javnog partnerstva Velike plaže, Ade Bojane, Kampa Neptun koji je u vlasništvu Ulcinjske rivijere, uvale Valdanos i motela Šas sa Vladimir ekonomijom.

Za ulcinjske pješčane plaže i ranije se tražio zakupac, pa se kao budući višedecenijski korisnici Ade 2008. godine pominjala grupa arapske kraljevske porodice iz Abu Dabija, a mađarska kompanija Trigranit se interesovala za Veliku plažu

Ipak, kada su investicije u pitanju očekuju da će valorizacija Velike plaže kroz razvoj, izgradnju, finansiranje i upravljanje ekskluzivnim turističkim kompleksom i dugorični zakup tog zemljišta koštati najmanje tri do četiri milijarde eura. To je ujedno i najveća očekivana investicija u ukupnom ovogodišnjem Planu privatizacije.

Za dugoročni zakup i valorizaciju ostrva Ada Bojana očekuje se investicija od oko 200 miliona eura, a za vojno turistički kompleks Valdanos se očekuje ulaganje veće za 11,2 miliona eura.

Za ulcinjske pješčane plaže i ranije se tražio zakupac, pa se kao budući višedecenijski korisnici Ade 2008. godine pominjala grupa arapske kraljevske porodice iz Abu Dabija, a mađarska kompanija Trigranit se interesovala za Veliku plažu.

Naredne, 2009. godine nakon tendera, zakupu Vladanosa se primakla britanska kompanija Cubus luks ,ali zbog nerješenih imovinskih odnosa i pritiska mještana nije došlo do dogovora.

Ulcinjanin i poslanik u crnogroskoj Skupštini Dritan Abazović kazao je za “Vijesti” da sumnja da će i ostale lokacije uspjeti da “unovče”, jer je “startna osnova pogrešna”.

“Nemam ništa protiv plana koji se odnosi na određene lokalitete koji realno treba da budu valorizovani, ali ne za sve - naročito ne za Valdanos koji je pod velikim imovinskim sporom i koji ne može da se realizuje jer ne postoji volja građana”, kazao je Abazović.

On je podsjetio da postoje imovinski sporovi sa mještanima i kada je u pitanju Ulcinjska rivijera, na čije ime su samo objekti, ali ne i zemljište.

“Investitorima je položaj otežan i oni ne mogu da ulažu u Ulcinj jer niko ne želi samo objekat, a da ima problem oko upisa zemljišta”, istakao je on.

Abazović je rekao da sumnja da će ovakav Savjet za privatizaciju uspjeti da dovede renomirane investitore i da će “biti u prilici da razmatra kvalitetnije ponude u odnosu na ono što su dobijali ranijih godina, a to su ponude čiji se vlasnik ne zna ili je to kompanija koja se uopšte ne bavi djelatnošću koja je nama potrebna”.

Stanovi umjesto obećanih hotela

"Na slučaju Ulcinja je dokazano da pravi put nije tenderska prodaja objekata. Jedan hotel je srušen i tako stoji godinama, drugi je demoliran i ograđen kao gradilište, a treći je prodat, renoviran, zatvoren, pa opet prodat“, kazao je dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi prof. dr Rade Ratković.

Na pitanje da li i na koji način bi trebalo olakšati uslove budućim partnerima i, sa druge strane, na koji način bi ih trebalo ograničiti, Ratković je kazao da prvo treba stvoriti dobru investicionu klimu i prepoznati kredibilnog lokalnog partnera sa dobrim iskustvom u internacionalnom turističkom biznisu “pa makar taj biznis bio iz perioda prije tranzicije”.

"Taj partner treba da sabira lokalne resurse, bilo kupovinom nekretnina, ili ugovornom integracijom lokacija za turistički razvoj. On bi partnerima iz zemlje i inostranstva, na čelu kojih moraju biti renomirani turistički i hotelski operateri, mogao ponuditi korektno partnerstvo i resurse kao što su lokalno iskustvo, lokacije, radnu snagu, planove, infrastrukturu, koji bi se, dodavanjem resursa novih partnera, integrisali u nove hotele, rizorte, zabavne i rekreativne centre kojima bi se zajednički upravljalo na korporativnoj osnovi”, sugerisao je Ratković.

Domaće turističke kompanije, smatra on, treba ojačati putem menadžmenta, javno-privatnog partnerstva, integracijom usitnjenih pojedinačnih resursa.

“Nove partnere treba stimulisati uobičajenim mjerama ekonomske i turističke politike, a nikako odobravanjem gradnje stanova za tržište u zamjenu za obećanu hotelsku izgradnju”, kazao je on.

Bonus video: