Vlada štedi novac građana: Za službena putovanja 1,5 miliona manje

Opozicija je ocijenila da je zahtjev premijera za smanjenjem službenih putovanja „populistička priča“, ukazujući da se godinama troši milionski iznosi gdje ne treba
55 pregleda 0 komentar(a)
Vlada Crne Gore, Foto: Boris Pejović
Vlada Crne Gore, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 12.11.2014. 06:41h

U državnoj kasi za narednu godinu biće četiri miliona eura za službena putovanja, što je 1,5 miliona manje nego u ovoj godini, potvrđeno je „Vijestima“ u Vladi.

Nacrtom budžeta bilo je predviđeno da se za tu namjenu izdvoji 5,5 miliona. Promijenjeno je kada je premijer Milo Đukanović, nakon što su opozicija i nadzorne institucije godinama to preporučivale Vladi, tek tražio da poreski obveznici manje plaćaju putovanja administracije.

Gotovo svima su prepolovljeni iznosi za putovanja.

Opozicija je ocijenila da je zahtjev premijera za smanjenjem službenih putovanja „populistička priča“, ukazujući da se godinama troši milionski iznosi gdje ne treba. Za primjer navode i garancije za kredite, koje je Vlada dijelila bez osnova, a koje su plaćali građani. Iz Vlade je objašnjeno da su se odlučuli za dalje rezove u diskrecionoj potrošnji da bi se više novca usmjerilo na razvojne projekte koji treba da doprinesu rastu ekonomije. Državna revizorska institucije (DRI) i Centralna banka (CBCG) Vladi godinama ukazuju da je potrebno smanjiti troškove državne administracije, pažljivije ih planirati i pogotovo se držati restriktivnog zapošljavanja.

Ukupni budžet za ovu godinu iznosi 1,56 milijardi što je nešto više od ovogodišnjeg. Nedostajaće 633 miliona od čega je deficit budžeta 235,7 miliona. Od tog iznosa za autoput ide 206 miliona.Ostatak od oko 364,3 miliona se odnosi na stare kredite i emitovane obveznice koje dolaze na naplatu. Kapitalni budžet je 289 miliona. Izvršna vlast do 15. novembra treba da dostavi predlog zakona o budžetu Skupštini.

Vlada je odlučila da izda 2015. garancije vrijedne 46,5 miliona što je 21,5 miliona više nego ove godine. Od tog iznosa 40,3 miliona je namijenjeno sektoru poljoprivrede (kredit iz Abu Dabija) a ostatak od 6,2 miliona za Fond za stambeno-solidarnu izgradnju. Iako je vladajuća koalicija saopštila u četvrtak da su budžet vratili na tehničku doradu nijesu, između ostalog, imali jedinstven stav o zahtjevu ministara poljoprivrede i turzima Petra Ivanovića i Branimira Gvozdenovića da garancije za arapski kredit budu veće i da oko četiri miliona bude usmjereno za obnovu hotela na sjeveru.

U Uniji poslodavaca (UPCG) podržavaju Vladinu odluku da obezbijedi povoljni kredit za razvoj poljoprivrede, ali ističu da još nijesu upoznati sa uslovima zaduženja i namjeni tog novca. Smatraju da novac treba da se investira u razvoj sektora primarne proizvodnje hrane (plantaže voća i vinove loze, stočne farme, plastenike i staklenike). To u cilju da se eliminiše uvoz onoga što se može proizvoditi.

“Moramo investirati u hladnjače za čuvanje i pakovanje plodova voća i povrća, male mljekare i sirare kako bi plodove rada mogli da se sačuvaju i plasiraju na tržište“, kazao je potpredsjednik UPCG Željko Vidaković.

Agrarno garantni fond ugasio bi MFI i njihove zelenaške kamate

Vidaković je rekao da UPCG nema informaciju o uslovima za korišćenje novca iz arapskog fonda. Podsjetio je da su prošle godine inicirali sjednicu Socijalnog savjeta sa temom o poljoprivredi, gdje bi ministar saopštio uslove što im je obećao, ali da do sada zahtjev nije ispunio.

Iz Unije poslodavaca ističu da banke traže poljoprivrednicima velike kolaterale za kredite koje skoro niko ne može da obezbijedi, jer su zalozi njiva, štala, kuća... Predlažu da se osnuje Agrarno garantni fond koji bi na evropski način riješio gorući problem kreditiranja poljoprivrede i gdje bi hipoteka bila ono što poljoprivrednik ima.

“Ako bi Vlada to uradila, brzo bi se ugasile mikrofinasijske institucije (MFI) koje najvećim dijelom žive na račun poljoprivredika koje su ojadile zelenaškim kamatama od 20 do 25 odsto”, rekao je Vidaković.

Prema podacima UPCG, ukupni krediti poljioprivredi koje su odobrile banke i MFI prije krize čine oko jedan odsto svih njihovih kredita, a nakon izbijanja krize ispod jedan odsto.

“Ako uzmemo u obzir da poljoprivreda u bruto-domaćem proizvodu čini osam odsto, a sa preradjivačkom industrijom do 15 odsto, jasno je u kakvom su položaju poljoprivrednici što se tiče dostupnosti kredita“, kazao je Vidaković.

Bonus video: