"Voli" mjerka dio zemljišta nekadašnje fabrike „Radoje Dakić”

Milan Vukčević iz Koordinacionog odbora povjerilaca “Radoja Dakića” potvrdio je da je direktor Volija Dragan Bokan 3. septembra uputio zvaničan dopis za kupovinu dijela imovine
81 pregleda 13 komentar(a)
Dragan Bokan, Foto: Savo Prelević
Dragan Bokan, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 28.09.2013. 08:36h

Sudsko ročište za prodaju zemljišta podgoričkog preduzeća “Radoje Dakić” odgođeno je za 23. oktoba, zbog tehničkih razloga jer poziv o prodaji imovine nije objavljen u medijima.

Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca “Dakića” Milan Vukčević, prema dostupnim dokumentima iz poslovodstva preduzeća, potvrdio je “Vijestima” da je direktor kompanije Voli Dragan Bokan 3. septembra uputio zvaničan dopis za kupovinu dijela imovine.

I prije dvije godine se spekulisalo se da bi Voli u konzorcijumu sa još nekoliko kompanija mogao kupiti zemljište “Radoja Dakića”.

“Prema novom dopisu, ako ne postoji mogućnost prodaje Voli predlaže da se razmotri mogućnost dugoročnog zakupa dijela imovine za koji je ta firma zainteresovana”, rekao je Vukčević.

Bokan juče nije odgovarao na pozive “Vijesti” da bi se izjasnio o informaciji da je Voli zainteresovan za preuzimanje dijela imovine podgoričke fabrike mašina.

Kompanije Zetagradnja i "Čelebić" su 27. oktobra 2011. godine odustale od kupovine 220 hiljada kvadratnih metara zemljišta “Radoja Dakića”, za koje su nudili 35,4 miliona eura. Bivšim radnicima nije odgovarala neizvjesnost u predviđanom plaćanju zemljišta u ratama. Konzorcijum šest crnogorskih firmi, kojeg čine Voli, Bemax, Novi Volvox, Kroling, Normal kompani i Master inžinjering za to zemljište nudio je 27 miliona eura.

Predstavnici bivših radnika “Radoja Dakića” nezadovoljni su propustima koji se konstatno ponavljaju kada je u pitanju izvršenje pravosnažne presude iz 2005. godine u njihovu korist i prodaja oko 200 hiljada kvadrata zemljišta.

Njih oko 1.800 potražuje 48 miliona eura sa kamata po osnovu neizmirenih zarada. Taj novac treba da im bude isplaćen nakon prodaje zemljišta kompanije.

“Mnogo propusta izvršne i sudske vlasti doprinijeli su dužini izvršenja naše presude koja nikako da se realizuje od 2005. godine”, ocijenio je Vukčević.

On smatra da je država trebalo da odredi kao prioritetne isplatu potraživanja po osnovu zarada, ali i izvršenje presude u razumnom roku.

“Ovako materijalna šteta po osnovu pripadajućih kamata svakog mjeseca se povećava za više od 200 hiljada eura”, dodao je Vukčević.

Bonus video: