Vlada nastavlja staru praksu kršenja socijalnog dijaloga i predlaže zakone koje nije razmatrao socijalni savjet, kazali su predstavnici sindikata komentarišući najnovije Vladine odluke.
U Uniji slobodnih sindikata (USS) iznenađeni su namjerom Vlade da poveća akcize, smanji naknade za majke sa troje i više djece i ne obračunava naknadu za minuli rad, zbog čega su za danas najavili sjednicu kolegijuma na kojem će odlučiti šta će da rade.
Generalni sekretar USS-a Srđa Keković kazao je "Vijestima" da Vlada nastavlja staru praksu kršenja Zakona o socijalnom dijalogu jer predlaže zakone koji prethodno nijesu razmatrani na Socijalnom savjetu.
"Proteklih mjeseci je saopštavano da će teret krize svi jednako da podnesu i da će biti zaštićene ranjive kategorije. Sada vidimo da se problemi sa javnim dugom i budžetom prelivaju samo na radnike i građane. Nejasno je šta Vlada planira da uradi sa naknadom za minuli rad koja je značajan dio zarade. Osim zakonom, ona je definisana i kolektivnim ugovorima za oblasti u javnom sektoru i da se ne može tek tako ukinuti ili neobračunavati”, kazao je Keković.
Iz Saveza sindikata je nezvanično saopšteno da ih Vlada, iako su socijalni partneri, nije obavijestila o ovim odlukama. I njima je nejasno šta će biti sa naknadom za minuli rad, zbog čega će tražiti pojašnjenja i narednih dana će odlučiti koje mjere će preduzeti.
Iz Ministarstva finansija “Vijestima” juče nije odgovoreno šta znače mjere za naknadu za minuli rad, zašto o ovim predlozima zakona nijesu obavijestili socijalne partnere, kao ni da li Predlogom zakona o reprogramu poreskog potraživanja, osim mogućnosti plaćanja poreskog duga na rate, predviđa mjere popusta, odnosno poreskog kredita, za redovne platiše.
Poslanik SDP-a i bivši ministar finansija Raško Konjević kazao je da se sada postavlja pitanje kako će reagovati sindikati - da li su dovoljno autonomni da zaštite zaposlene u prosvjeti, zdravstvu i u državnoj upravi ili će i dalje da ćute.
Komenatrišući nove mjere Vlade, on je rekao da se i dalje štite tajkuni koji duguju za poreze, a novac koji je potreban državnom budžetu dobijaće se od srednjeg i od najsiromašnijeg sloja.
"Dakle, smanjićemo naknade za majke - oni koji nemaju dovoljno da imaju još manje i kroz povećanje akciza najviše ćemo ugroziti srednji sloj - prosvjetu, zdravstvo, policiju, vojsku, ljude koji žive od svoga rada. Očigledno će nam gorivo postati luksuz. Ovdje se osim o krupnoj prevari radi o državnom udaru na njihov džep, dakle o državnom udaru na srednje i nasiromašnije slojeve”, rekao je Konjević Televiziji "Vijesti".
On pita šta je sa progresivnim poreskim stopama.
"Imate paradoks - povećava se PDV na kompjutersku opremu u informatičkoj eri u 21. vijeku, a istovremeno je ta vlada u julu utvrdila da se PDV smanjuje za hotele sa četiri ili pet zvjezdica. Zašto Vlada nije razmišljala da oporezuje kapital, da oni koji imaju više plaćaju više?", pitao je Konjević.
On je ocijenio da se radi o krupnoj prevari građana jer je DPS tokom izborne kampanje pričao o potpuno drugoj ekonomskoj politici u odnosu na onu koju je Vlada utvrdila.
Ovo je, kako dodaje, ekonomska politika koja će i dalje da u privilegovaom statusu drzi tajkune koji su svih ovih godina ostali dužni 700 miliona i nastavak zaduženja koji će ozbiljno opteretiti sve buduće generacije.
Poslanik SNP-a i doskorašnji predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović rekao je da Vlada Skupštini još nije dostavila Predlog budžeta sa pratećim predlozima zakona, bez obzira što je rok za dostavu budžeta istekao još 15. novembra.
"To samo po sebi govori dovoljno, uz činjenicu da se, na bazi onoga što se čulo nakon sjednice Vlade realizuje scenario koji sam najavljivao u slučaju da ne dođe do promjene vlasti i nastavi se kontinuitet ekonomske politike. Naime, u planu konsolidacije koji iznosi 127 miliona eura, za Ginisa je činjenica da je svega deset odsto plana zasnovano na naplati zaostalog poreskog duga i to u iznosu od 12 miliona eura, a zna se da je poreski dug veći od 700 miliona, što znači da se planira naplata u iznosu nižem od dva odsto ukupnog duga”, rekao je Damjanović.
Dodaje da je borba protiv sive ekonomije, odnosno utaje poreza, u državi u kojoj je siva ekonomija na nivou od gotovo milijardu eura, predviđena na svega 15 miliona eura, što je niže od 0,4 odsto procijenjenog BDP-a.
“Ova nemoć, nedostatak političke volje i želje da se suzbije siva ekonomija, šverc, naslijeđeni monopoli, neplaćanje koncesija, poreska evazija, neoporezivanje nelegalne imovine i sl., odnosno potkradanje države od strane privilegovanih kompanija i pojedinaca, gazda ogromnog kapitala, nadomještava se novim nametima koje će solidarno platiti građani prosječnih ili ispodprosječnih primanja”, ocijenio je Damjanović.
Prema njegovim riječima, čak 32 miliona eura građani će da plate po osnovu povećanja cijena goriva, što je veći iznos od svih ostalih zajedno na prihodnoj strani budžeta, jer je to mnogo lakše i bezbolnije nego obračun sa nezakonitostima i kriminalom.
"Na kraju, da blamaži nema kraja, vidi se i po tome što će Vlada, nakon što je u tekućoj izbornoj godini povećala zarade u javnom sektoru, koje je naravno platio privatni sektor, te opteretila budžet za 58 miliona eura, sada isti rasteretiti za 'čak' 5,6 miliona evra, odnosno svega 10 odsto ovogodišnjeg povećanja i to smanjujući zarade javnim funkcionereima, ali i ostalima, poput zaposlenih u zdravstvu i prosvjeti, kroz igre sa usklađivanjem minulog rada. Saglasan sam da bude smanjenje zarada funkcionerima, ali u mnogo većem procentu”, kazao je Damjanović.
Poslanik DF-a Nebojša Medojević navodi da umjesto radikalnih rezova u potrošnji nagomilane birokratije koja ne služi ničemu, osim dobijanju glasova na izborima, Vlada nastavlja sa prebacivanjem tereta finansiranja birokratije, na građane.
Tim se, kako kaže, potvrđuje stav DF-a da će Vlada DPS-a i Bošnjačke stranke nastaviti sa istom politikom finansiranja ogromnih neproduktivnih troškova države kroz povećanje poreza i novim zaduživanjem.
On je istakao da je odlukom Vlade da EPCG kupuje struju od “Đukanovića tri puta skuplje od proizvodne cijene EPCG, uvedena nova praksa direktnog prelivanja novca od građana prema Đukanoviću i njegovim kumovima i prijateljima”.
"Najveću odgovornost snosi Bošnjačka stranka koja je ulaskom u Vladu DPS-a, omogućila nastavak politike pljačke i siromašenja građana”, zaključio je Medojević.
Predsjednik Građanskog pokreta URA Žarko Rakčević smatra da plate javnim funkcionerima treba da budu maksimalno tri prosječne zarade.
"Plate javnih funkcionera koje su oko 2.000 eura, neprimjerene su stanju crnogorske ekonomije. Propagandističkim smanjenjem od osam odsto pokušavaju sebe da predstave kao skromne i velikodušne”, rekao je Rakčević.
On pita šta je sa desetinama miliona eura koje se izdvajaju za poklon, stanove političkoj eliti i njihovim familijama.
“Sa druge strane, majkama sa troje i više djece primanja smanjuju 25 odsto. Kako je logično da se onima koji primaju enormne zarade iste smanjuju samo osam odsto, dok majke koje su primale 336 eura od sada primaju 264, dok će one koje su primale 192 od sada primati 144 eura?”, pitao je Rakčević.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je kazao da bi se restriktivne mjere mogle možda izbjeći da “nijesmo potjerali toliko investitora”.
“Toliko smo potjerali investitora i demotivisali ih. Da to nijesmo uradili, možda bismo i ove restiktivne mjere izbjegli”, kazao je Vujanović.
Prema njegovim riječima, važno je da nijesu povećani porezi i da nijesu ukinuta neka socijalna davanja.
"Stvar je opredjeljenja i medijskog pristupa kako se na to gleda. Vlada to treba da objasni. Ja se nadam da će majke kroz bolji servis budžeta imati i veće iznose. Ja za to svakako navijam”, rekao je Vujanović, poslije svečane sjednice Skupštine Glavnog grada.
Savjet za finansijsku stabilnost podržao je na jučerašnjoj sjednici Plan sanacije, koji je Vlada usvojila i istakao da naročito ohrabruje konsolidacija u budžetu koja ide u pravcu smanjenja postojećih fiskalnih rizika. Sjednicom je predsjedavao guverner CBCG Radoje Žugić, a prisutni su bili svi članovi Savjeta ministar finansija Darko Radunović, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović i predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović.
Socijalna država za Vladu znači da bogati budu još bogatiji
Ekonomski analitičar Mladen Bojanić kazao je "Vijestima" da su predlozi budžeta za 2017. godinu i mjera fiskalne konsolidacije najbolji dokaz vladinog kontinuiteta po pitanju praznih obećanja, odnosno nesaglasja između riječi i djela.
"Tokom predizborne kampanje najavljivali su procvat crnogorske ekonomije na osnovu obećanih milijardi eura stranih investicija, a odmah nakon izbora Vlada donosi mjere kojima će najviše biti pogođeni oni građani koji su i do sada bili na ivici gole egzistencije. Umjesto da poveća naplatu poreskog duga, pozove na odgovornost zbog stotina miliona palih državnih garancija i utvrdi krivce za pljačku budžeta u prethodnom periodu, kao i da novom poreskom politikom koja se bazira na progresivnoj stopi direktnih poreza pokuša obezbijediti bolje punjenje budžeta, Vlada kreće u nove namete prema građanima”, istakao je Bojanić.
Privilegovani investitori, kako je dodao, mogu i dalje računati na poreske olakšice i subvencije kredita za koje će se sredstva obezbijediti smanjenjem plata i povećanjem akciza na gorivo.
"To je Vladino viđenje socijalne države, tzv. ekonomija kapanja koja podrazumijeva da bogati postanu još bogatiji pa će se 'kapanjem' dio tog bogatstva preliti na siromašne. Teorija koja se u dosadašnjoj praksi pokazala kao izrazito neuspješna u smanjenu socijalnih razlika, odnosno uvijek rezultira jos većim jazom između bogatih i siromašnih”, ocijenio je Bojanić.
Prevoznici dižu cijene, ako ih ne oslobode plaćanja akciza
Predsjednik Udruženja prevoznika Crna Gore Veselin Salamadija najavio je da će tražiti da novo povećanje akcize od devet centi ne važi za komercijalne prevoznike putnika i robe, jer će u suprotnom biti prisiljeni da povećaju cijene prevoza.
"To bi bio značajan rast na sadašnju cijenu, koju mi ne bismo mogli da izdržimo. Narednih dana ćemo napraviti predlog da nam se omogući oslobađanje od ove dažbine”, kazao je Salamadija “Vijestima”.
Ukoliko bi se uvela nova akciza, gorivo bi bilo značajno skuplje nego u Bosni i Hercegovini i Srbiji. U Crnoj Gori sada super 95 košta 1,08 eura, koliko i u Srbiji, dok je super 98 sada 1,12 eura i za tri centa je jeftiniji nego u Srbiji.
Jedino bi dizel i sa povećanjem akcize bio jeftiniji nego u Srbiji gdje sada košta 1,13 eura, a u Crnoj Gori je 95 centi. U BiH je benzin već sada jeftiniji za oko 18 centi nego u Crnoj Gori, a dizel za četiri centa, pa bi nove razlike iznosile 27 i 13 centi.
Bonus video:
