Žugić: Neko je odgovoran, ali to nisam ja - Vijesti.me
ŠTETA MOŽE BITI I DO 220 MILIONA

Žugić: Neko je odgovoran, ali to nisam ja

Privremeni upravnik Atlas banke najavio dokapitalizaciju i da će do njenog kraja trajati moratorijum na isplate deponovanog novca

Šteta za sada bez krivca: Odbor za ekonomiju
Šteta za sada bez krivca: Odbor za ekonomiju (Foto: Zoran Đurić)

Guverner Centralne banke Radoje Žugić juče je na odboru za ekonomiju kazao da su problemi u Atas i Invest banci Montenegro nastali prije njegovog mandata, da se ne osjeća odgovornim iako priznaje da neko zbog štete koju će pretrpjeti deponenti i Fond za zaštitu depozita mora da odgovara.

Poslanik SDP-a Raško Konjević je tokom rasprave, kada je priznato da šteta može iznositi i 220 miliona eura, ocijenio da bi za potencijalnu štetu neko morao da odgovara obraćajući se guverneru. “Slažem se”, istakao je Žugić.

Konjević je ocijenio da bi guverner trebalo da odgovara, ali mu je Žugić odgovorio da se sa tim ne slaže. On je guverner od septembra 2016. godine, a bio je na istoj funkciji i od oktobra 2010. do decembra 2012. godine. U međuvremenu je bio ministar finansija i član Savjeta za fiskalnu stabilnost CBCG.

“Krediti su dominantno odobravani prije početka 2017. godine i posljedice smo liječili mjerama koje nijesu za javnost. Mislim da smo smanjili rizične profile upravo u dijelu odgovornosti CBCG. Ničim ne osjećam ličnu odgovornost. Nijedan kredit nije odobren u mom mandatu bez keš kolaterala. Sve što imamo sad je nasljeđe prošlosti i potpuno mirno spavam u djelu lične odgovornosti”, poručio je Žugić.

Konjević je ponovio da bi za potencijalnu štetu od oko 220 miliona eura neko treba da odgovara, te pitao Žugića da li misli na svog prethodnika, a Žugić je odmahnuo glavnom. Prije Žugića guverner je bio Milojica Dakić, koji je pošao u penziju 2017. godine.

Dokapitalizacija može trajati mjesecima

Centralna banka (CBCG) do kraja ove nedjelje objaviće dokapitalizaciju Atlas banke za koju će biti potrebno oko 22 miliona eura i dok se dokapitalizacija ne završi neće biti ukinut moratorijum na plaćanja u banci koja je u vlasništvu Duška Kneževića. Moratorijum ističe 24. januara, a klijentima banke nakon tog datuma i dalje neće biti dostupan novac koji imaju u banci.

Centralna banka

To su informacije koje je Žugić sa saradnicima saopštio juče na sjednici odobra gdje je održano konsultativno saslušanje na temu stanja u bankarskom sektoru.

Žugić je na konferenciji za medije koja je održana nakon što je CBCG u decembru prošle godine u Atlas banci i IBM banci u stečaju uvela privremenu upravu i moratorijum na sva plaćanja (osim plata, penzija i soijalnih davanja) kazao da će klijentima biti dostupni depoziti nakon isteka moratorijuma od 45 dana. Vrhovna monetarna institucija je 4. januara uvela stečaj u IBM banku.

Knežević je nakon uvođenja privremene uprave kazao da će učestvovati u dokapitalizaciji, a poslije da su njegovi partneri zbog pritiska na Atlas grupu od toga odustali. Prema zakonu postojeći akcionari imaju prednost u dokapitalizaciji, a nakon toga CBCG može ponuditi i dokapitalizaciju i drugim zainteresovanim subjektima. Ukoliko ni to ne uspije, upravnik može započeti postupak prodaje akcija banke. Sva ta procedura može potrajati mjesecima, a moratorijum na isplatu novca iz banke će trajati svo to vrijeme.

Ako i Atlas ode u stečaj, ukupna šteta 220 miliona eura

Kolike su obaveze, a kolika imovina Atlas banke Žugić i njegovi saradnici juče i pored više insistiranja poslanika SDP-a Raška Konjevića, nijesu odgovorili. Uz to, nije odgovoreno na pitanje koliko novca državne institucije, preduzeća i opštine imaju u dvijema bankama Kneževića.

Šef odjeljenja za licenciranje, odobrenja i mjere u CBCG Nikola Bašanović je objasnio da je to poslovna tajna banaka, dok je Konjević istakao da to ne može biti tajna jer nije riječ o novcu privatnih lica, nego o novcu države. Ukupna šteta za finansijski sistem u slučaju da i Atlas banka ode u stečaj, kao i IBM banka, biće oko 220 miliona eura. Tu računicu Konjevića je potvrdio Žugić. Poslanik SDP-a je kazao da bi u slučaju da Atlas ode u stečaj Fond za zaštitu depozita morao po osnovu garantovanih depozita da isplati ukupno deponentima Atlas i IBM banke u stečaju oko 110 miliona eura.

Ispred Atlas banke

“Gubitak pravnih i fizičkih lica koji ne bi mogli naplatiti novac preko Fonda bi bio oko 115 miliona”, kazao je Konjević.

Žugić je potvrdio te informacije i kazao da ne može odgovori da li će biti uveden stečaj u Atlas banci, a u uvodnom izlaganju je kazao da očekuju da ga neće biti.

Ako isplati i deponente Atlas banke, FZD ostaje prazan

Guverner je kazao da je intervencija CBCG u Atlas banci i IBM banci u stečaju došla u “pravo vrijeme i da su odradili pravu stvar”.

Žugić je kazao da FZD ima 140 miliona eura novca i da u slučaju stečaja u Atlas banci imao bi dovoljno da se isplate svi garantovani depoziti, dok je Konjević istakao da će ako se to desi Fond biti isisan potpuno.

Direktor Sektora za kontrolu banaka Dejan Vujačić je kazao da dokapitalizacija od 22 miliona eura treba da popravi likvidnu poziciju Atlas banke, a da li će to biti dovoljno ili neće još ne znaju. Objasnio je da moratorijum neće biti skinut dok se ne završi dokapitalizacija jer bi time osudili banku na propast, kao i da onaj ko bude dokapitalizovao banku mora pokazati da je sposoban da pokrije sve depozite koje bi klijenti mogli podići.

Poslanik Filip Vuković (DPS) je rekao da je problem sa bankama Kneževića bio prisutan već četiri godine i da su to svi znali, te da će se građanima pružiti satisfakcija ako se odgovori ko je otuđio njihov novac.

Ilustracija

Poslanik SD-a Boris Mugoša je ocijenio da treba podstaći investitore da dokapitalizuju Atlas banku, te da nije dobro stvarati negativnu sliku o pitanju dokapitalizacije.

Dva poslanika u vezi sa Atlas i CBCG

Član Odbora i poslanik DPS-a Nikola Rakočević nije prisustvovao sjednici. Njegov otac Goran Sito Rakočević je bio godinama direktor ili član uprave više firmi iz Atlas grupe Kneževića, dok je majka Nikole Rakočevića Zdenka Rakočević ranije bila zaposlena u CBCG kao direktor sektora za kontrolu banaka.

U CBCG radi i Ljiljana Sekulić kao sekretar Savjeta CBCG. Ona je sestra predsjednika odbora za ekonomiju Predraga Sekulića (DPS) koji juče nije dao nijedan komentar tokom saslušanja.

CBCG u izvještaju za parlament tvrdio da su sve banke solventne

Konjević je istakao da je CBCG u svom godišnjem izvještaju za 2017. godinu koji je parlament razmatrao u julu prošle godine napisao da je na kraju 2017. godine koeficijet solventnosti kod svih banaka bio iznad zakonskog minimuma.

“To znači i za Atlas i za IBM banku u stečaju. Znači da na početku 2018. godine nemamo nijednu ranjivu banku. Kad smo razmatrali izvještaj u parlamentu sredinom prošle godine nijeste nam dali nikakve novije informacije”, kazao je Konjević.

On je nakon toga pokazao tekst koji je juče objavljen u “Vijestima” gdje je Žugić u intervjuu kazao da je koeficijent solventnosti IBM banke bio ispod polovine propisanog nivoa, zbog čega je uveden stečaj. Žugić na konstatacije Konjevića nije imao komentar.

SB i MMF znaju sve što radimo

Član Savjeta CBCG Zorica Kalezić je kazala da CBCG ima višemjesečnu komunikaciju sa Svjetskom bankom (SB) i MMF-om i da se cjelokupni proces vezan za Atlas i IBM banku u stečaju odvija u saradnji sa njima, te da CBCG ništa ne radi samostalno.

Ona je kazala da su navodi iz pisma SB iz decembra prošle godine, čije su djelove juče objavile “Vijesti”, “da ne treba spasavati pojedinačne banke, već da treba voditi računa o cijelom bankarskom sektoru” samo “opšte mjesto i da CBCG to zna”.

Ona je kazala i da CBCG ne ugrožava pregovore sa SB za dobijanje druge garancije za potrebe budžeta (PBG 2) i da je u decembru CBCG ispunila 80 odsto svojih mjera za koje je zadužena, a da će do maja ispuniti ostatak.

CBCG ne želi da se konfrontira tužilaštvu u vezi sa “pranjem novca”

Na izlaganje Vujačića da je biznis orijentacija Atlas banke bila e-komerce i da su prihodi popravljali neke druge parametre banke, Konjević je rekao da je Specijano tužilaštvo kazalo da je to pranje novca.

“Ne dajem moju kvalifikaciju o tome, već samo dovodim u ravan koliko rad dva državna organa može biti nelogičan. Da li je CBCG u bilo kojoj kontroli sa aspekta svoje nadležnosti utvrdila nešto suprotno zakonu i da li bi bilo privremene uprave da tužilaštvo nije blokiralo ovih 63 miliona”, pitao je Konjević.

Vujačić je kazao da se ne konfrotiraju sa Specijalnim tužilaštvom ili Višim sudom.

“Oni će raditi svoj posao. U fazi izviđaja se pokušalo sa dokazivanjem tvrdnje o utaji poreza. Koliko sam informisan drugostepeni organ je neka rješanja oborio. Aktuelna je priča o 500 miliona potencijalno opranog novca i još nije optužnica, nego je u fazi istrage”, kazao je Vujačić

On je dodao da je e-komerce bio predmet kontrole CBCG 2018. godine i uzete su 32 pravna i fizička lica od 108, te da je to 30 odsto ukupnog broja lica.

“Izvještaj je urađen i dostavljen Upravi za sprečavanje pranja novca, a može biti dostavljen i Specijanom tužilaštvu na njihov zahtjev”, kazao je Vujačić.


Vidi sve komentare